Mađarska neće podržati produženje sankcija Evropske unije (EU) ruskim i bjeloruskim pravnim i fizičkim licima, jer treba dati prostora mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto.
Govoreći u Vašingtonu, on je kritikovao Brisel zbog donošenja „prenaglih odluka“ koje, prema njegovim riječima, otežavaju postizanje mira.
"Nećemo pristati na produženje sankcija u ponedjeljak, ima vremena do 10. marta", naveo je Sijarto, prenosi Anadolija.
On je kazao da Evropska komisija nije ispunila obećanje da će uključiti Mađarsku u pregovore o nastavku ukrajinskog tranzita plina, već je umjesto toga pozvala samo Slovačku i Ukrajinu.
"Već su prekršili jednu od četiri garancije," dodao je Sijarto.
Mađarska se, takođe, protivi predlogu EU za izdvajanje 20 milijardi EUR pomoći Ukrajini, tvrdeći da taj paket ne doprinosi miru, već samo jača pregovaračku poziciju Kijeva.
"Nećemo podržati trošenje novca evropskih poreskih obveznika na produžavanje rata", poručio je mađarski ministar.
On je rekao da je izbor Donalda Trampa promijenio globalnu političku dinamiku u korist mira, ali da evropski liberali, kako je kazao, pokušavaju blokirati te napore.
"Nikada nismo bili bliži rješenju, jer su direktni pregovori između SAD-a i Rusije ponovo probudili nadu u mir", zaključio je Sijarto.
U okviru posjete SAD-u Sijarto je danas razgovarao s ministrom finansija SAD-a Skotom Besentom.
(MINA)
Francuski predsjednik Emanuel Makron će svom američkom kolegi Donaldu Trampu reći da "ne može da bude slab" pred Vladimirom Putinom i da je njegov "strateški interes isti kao i evropski".
"Reći ću mu: 'Ne možete biti slabi pred predsjednikom Putinom. To niste vi, to nije vaš zaštitni znak, nije u vašem interesu. Kako onda možete da budete kredibilni pred Kinom ako ste slabi pred Putinom?'", napisao je Makron.
Francuski predsjednik, koji će u ponedjeljak biti u Vašingtonu, tokom razmjene sa korisnicima interneta na društvenim mrežama, rekao je danas da je njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski "izabran po slobodnom sistemu" što nije slučaj sa Putinom.
Makron je aludirao na Trampovu izjavu da je Zelenski diktator koji nije izabran na izborima.
"On (Zelenski) je izabrani predsjednik po slobodnom sistemu. To nije slučaj sa Vladimirom Putinom koji ubija svoje protivnike i koji već duže vrijeme manipuliše svojim izborima", rekao je Makron i dodao da su u Ukrajini odloženi predsjednički izbori zbog rata.
Francuski predsjednik je dodao da nema namjeru da šalje vojnike "sjutra" u Ukrajinu, već samo kada bude zaključen mir.
"Nisam odlučio sjutra da pošaljem snage u Ukrajinu, ne. Ono što razmatramo je slanje snaga da garantuju mir kada do njega dođe putem pregovara", rekao je Makron.
(BETA)
Ne postoji ništa bolje za budućnost Ukrajine i njenu bezbjednost od dugoročnog ulaganja Sjedinjenih Država u njen prosperitet, rekao je Majkl Volc, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, na konferenciji za medije koja je u tok.
"Predsjednik Tramp je trenutno očigledno veoma frustriran predsjednikom Zelenskim, zbog činjenice da još nije sjeo za pregovarački sto i da nije bio spreman da iskoristi ovu priliku koju smo ponudili. Mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se da će to biti vrlo brzo", dodao je Volc, prenosi Gardijan.
On nije direktno odgovorio na pitanje da li Donald Tramp smatra ruskog predsjednika Vladimira Putina diktatorom, što je termin koji je ranije ove sedmice upotrijebio za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Predsjednik Tramp je, kao što smo jasno stavili do znanja našim ruskim sagovornicima, želim to danas ponoviti, fokusiran na zaustavljanje borbi i kretanje naprijed. Možemo raspravljati cijeli dan o tome šta se dešavalo u prošlosti, ali sada je važno ići naprijed", dodao je.
Volc je nastavio upoređujući rat u Ukrajini sa izraelskim napadima na Gazu, nazivajući ga "ratom koji je, može se reći, daleko većeg obima i razmjera, te znatno opasniji u smislu globalne eskalacije i prijetnje za bezbjednost Sjedinjenih Država".
"Toliko je ljudi u Vašingtonu koji su energično zahtijevali prekid vatre u Gazi, a sada su iznenada zgroženi time što predsjednik traži isto – da obje strane sjednu za pregovarački sto kada je riječ o Ukrajini", istakao je Volc.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je nakon sastanka sa američkim izaslanikom Kitom Kelogom da je Ukrajina spremna za snažan i efikasan investicioni i bezbjednosni sporazum sa predsjednikom Sjedinjenih Država.
"Predložili smo najbrži i najkonstruktivniji način za postizanje rezultata. Naš tim je spreman da radi 24/7", napisao je Zelenski na mreži X nakon sastanka.
Prethodno je kancelarija Zelenskog saopštila da je njihova zajednička konferencija za novinare otkazana na zahtjev SAD.
Zelenski je naveo u objavi da su imali dobru diskusiju sa mnogo važnih detalja, zahvaljujući Sjedinjenim Državama na pomoći i podršci obje partije Ukrajini i ukrajinskom narodu.
"Važno je za nas, i za cijeli slobodni svijet, da se osjeća snaga Amerike", naveo je.
Zelenski je dodao da su imali detaljan razgovor o situaciji na bojnom polju, načinu na koji Ukrajina može da vrati ratne zarobljenike i o efikasnim bezbjednosnim garancijama.
"Od prvog trenutka ovog rata, Ukrajina je težila miru. Moramo i možemo osigurati da taj mir bude snažan i trajan kako se Rusija nikada više ne bi vratila sa ratom", naveo je Zelenski nakon razgovora sa američkim izaslanikom za rat u Ukrajini.
Prethodno je sa Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom razgovarao ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsjednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
"Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake", naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Američki izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.
Tramp je u protekla dva dana rekao da Ukrajina "nikada nije trebalo da započne" rat koji je pokrenula Rusija 2022. godine i nazvao je Zelenskog "diktatorom bez izbora".
Zelenski je odgovorio na optužbe rekavši da je Tramp zarobljen u "mjehuru dezinformacija" koje dolaze iz Rusije, ali je kasnije rekao da računa na američki pragmatizam.
(RSE)
Gardijan prenosi važno pojašnjenje: Mađarska blokira produženje sankcija protiv Vladimira Putina i više od 1.000 ruskih i bjeloruskih zvaničnika, ali se i dalje očekuje da će 16. paket sankcija EU biti usvojen.
Moguće uspostavljanje evropskih bezbjednosnih garancija u slučaju mirovnog sporazuma u Ukrajini trebalo bi da ima "podršku" SAD, izjavio je danas u Bratislavi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
"Čvrste bezbjednosne garancije, ako ih daju evropske zemlje, treba da dobiju podršku i od SAD", rekao je Rute studentima Univerziteta u glavnom gradu Slovačke.
Prema njegovim riječima, ta podrška, koja neće uključivati slanje američkih vojnika na ukrajinsko tlo, neophodna je da bi se "osiguralo da postoji odvraćanje".
Nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Dansku i Holandiju, razmatraju slanje snaga u Ukrajinu kao garanciju za mirovni sporazum za koji se nadaju da će biti "trajan", ukoliko bude bio postignut.
SAD i Rusija počele su ove nedjelje pregovore za pripremu mirovnog dogovora u Ukrajini.
Britanski premijer Kir Starmer založio se za slanje snaga, ali pod uslovom da postoji "podrška" SAD.
(BETA)
Američki potpredsjednik Džej Di Vens govorio je na konferenciji konzervativaca CPAC, gdje je, bez pružanja dodatnih dokaza ili informacija o napretku pregovora s Rusijom, izjavio da je zahvaljujući američkoj administraciji "Evropa na pragu mira".
On je naglasio da je predsjednik SAD-a Donald Tramp odlučan u namjeri da "okonča ovaj beskonačni rat".
"Mislim da je kod predsjednika Trampa ono što ga čini tako efikasnim pregovaračem, a to sam vidio i privatno, to što ne isključuje nijednu opciju. Sve je na stolu. I naravno, zbog toga pojedinci u Americi ‘pucaju od bijesa’ jer se pitaju: ‘Zašto razgovarate s Rusijom?’. Kako mislite da završite rat ako ne razgovarate s Rusijom? Morate razgovarati sa svima koji su uključeni u sukob", istakao je Vens.
Dodao je da Tramp shvata da su mnoga od ovih pitanja složena i da će biti potreban mudar državnik da ih riješi, ali je izrazio uvjerenj da smo na pragu mira u Evropi prvi put u posljednje tri godine.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto zaprijetio je da će u ponedjeljak blokirati produženje sankcija EU protiv Rusije, rekavši da se mora omogućiti vrijeme za mirovne pregovore između SAD-a i Rusije, prenio je međunarodni portparol mađarske vlade Zoltan Kovač.
U objavi na društvenim mrežama, Kovač je naveo da Sijarto smatra da Brisel donosi ishitrene odluke koje otežavaju napore za postizanje mira, prenosi Gardijan.
Mađarska vlada takođe se protivi novom paketu pomoći Ukrajini, tvrdeći da on ima za cilj jačanje pozicije Kijeva u pregovorima, umjesto da podstakne mir, rekao je Kovač, optužujući proratne evropske liberale za sabotiranje Trampovih napora.
Najava mađarskog plana da blokira sankcije mogla bi iznenaditi diplomate EU, s obzirom na to da su mađarski predstavnici u srijedu omogućili izglasavanje paketa, što se smatralo posljednjom rundom pregovora.
Za usvajanje sankcija u EU potrebna je saglasnost svih 27 članica. Najnoviji, 16. paket sankcija bio bi usmjeren na ruski izvoz aluminijuma u EU, kao i na desetine brodova iz ruske flote iz sjenke koji tajno izvoze rusku naftu ispod cjenovnog ograničenja koje su nametnuli zapadni saveznici. Ukupno 48 osoba i 35 entiteta suočiće se sa zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da će Evropa igrati važnu ulogu u okončanju ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Gardijan.
"Moramo nastaviti da jačamo poziciju Ukrajine kako bi pregovarački sto dočekala iz pozicije snage", rekao je.
Takođe je naglasio da nastavlja razgovore sa zemljama koje još ne izdvajaju 2 odsto svog budžeta za odbranu.
"Sve članice moraju to učiniti do sljedećeg ljeta. Kažem im: ako ne odgovorite na moje pozive, mogli biste dobiti poziv od jednog vrlo ljubaznog čovjeka iz Vašingtona, koji bi možda imao ... pa, recimo ... malo kraći rok za ostvarenje svojih ciljeva", dodao je Rute, koji je govorio u Bratislavi nakon sastanka sa slovačkim predsjednikom Peterom Pelegrinijem.
Istakao je da su Sjedinjene Države jasno pokazale svoju predanost snažnom NATO-u, te da u to ne bi trebalo da iko sumnja.
Međutim, dodao je da "ta posvećenost dolazi uz očekivanje da svi saveznici NATO-a daju svoj pravedni doprinos".
Rute je naglasio da rastuće prijetnje zahtijevaju i više ulaganja od dva odsto BDP-a za odbranu.
"Znamo da cilj od 2 odsto iz 2014. godine neće biti dovoljan da nas zaštiti u godinama koje dolaze. Saveznici moraju ulagati više", insistirao je.
Američka administracija mogla bi da prilagodit svoje sankcije protiv Rusije kao odgovor na potencijalne mirovne pregovore o Ukrajini, izjavio je američki sekretar za finansije Skot Besent za Blumberg.
Besent se takođe pridružio rastućem broju američkih zvaničnika koji su kritikovali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog njegovih komentara o Donaldu Trampu, rekavši da je "nažalost situacija eskalirala" i da je "stvorio distancu" između Ukrajine i SAD-a, nazvavši njegove izjave neprimjerenim.
Besent je ocijenio da je nezadovoljstvo Zelenskog povezano sa nedostatkom napretka u vezi sa sporazumom o mineralima sa SAD-om.
"Predsjednik Zelenski me je, kada sam se sastao s njim, uvjeravao da će potpisati sporazum o mineralima u Minhenu. To još nije učinio", rekao je za Blumberg.
Dodao je da je Tramp imao "veoma elegantan plan" da približi Ukrajinu SAD-u kroz ekonomski sporazum, ali da se sada sve pretvorilo u "medijski cirkus".
"Redosljed dešavanja bio je sljedeći: prvo približiti Ukrajince SAD-u kroz ekonomske veze, uvjeriti američki narod, dobiti njihovu podršku. Zatim poručiti Rusima da sjednu za pregovarački sto uz jasnu poruku – ako bude potrebno, pojačaćemo sankcije", otkrio je.
Objasnio je da je ideja bila da SAD, sa većim ekonomskim interesima u Ukrajini, obezbijedi sigurnosni štit za Ukrajinu.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Majk Volc u razgovoru za Foks je rekao kako bi Ukrajina trebalo da "spusti ton, dobro razmotri i potpiše taj sporazum" o mineralima sa SAD-om, prenosi Rojters.
Ukrajinsko suprotstavljanje sporazumu i načinu na koji Tramp vodi mirovne pregovore jednostavno je neprihvatljivo, rekao je Volc, s obzirom na sve što su Sjedinjene Države učinile za Ukrajinu.
Međutim, insistirao je na tome da se ove razlike u stavovima mogu prevazići jer je "predsjednik takođe rekao koliko voli ukrajinski narod".
Volc je negirao tvrdnje da saveznici SAD-a i Ukrajina nisu konsultovani.
"Postoji termin za ovo u diplomatiji. To se zove šatl diplomatija, jer dovođenje svih za pregovarački sto odjednom jednostavno nije funkcionisalo u prošlosti", rekao je u izjavi za Rojters.
Konferencija za novinare ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu Kita Keloga otkazana je danas na zahtjev američkih zvaničnika, objavio je portparol ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.
Nikiforov nije naveo nijedan drugi razlog osim da je otkazivanje na inicijativu SAD.
Američka delegacija nije se oglasila.
Kelogov put u Kijev poklopio se sa nedavnom svađom Trampa i Zelenskog koja je dovela u sumnju budućnost podrške SAD ratnim naporima Ukrajine.
Njih dvojica je trebalo da govore o Trampovim naporima da okonča skoro trogodišnji rat.
(BETA)
Velika Britanija i Francuska rade na formiranju evropskih snaga namijenjenih osiguranju bezbjednosti Ukrajine u okviru mogućeg sporazuma o primirju, a koje bi bile sastavljene od "manje od 30.000 vojnika", javljaju danas britanski mediji.
Pozivajući se na "zapadne zvaničnike" više listova među kojima su Gardijan, Tajms i Fajnenšel tajms, ukazuju da bi te snage bile uglavnom vazdušne i pomorske sa "minimalnim" prisustvom na terenu dalje od linije fronta na istoku zemlje.
Cilj tog vojnog kontingenta je da spriječi ruske napade na ukrajinske gradove, luke i infrastrukturu u slučaju da se postigne prekid vatre pod pokroviteljstvom SAD, piše Gardijan.
Evropljani strahuju da će američki predsjednik Donald Tramp okončati rat u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula prije tri godine, pod uslovima povoljnim za Moskvu i bez davanja bezbjednosnih garancija Kijevu.
Prema tim listovima jedan uslov za takav plan bio bi uvjeravanja o "vazdušnoj pokrivenosti" od strane SAD da se odvrati Rusija od kršenja mogućeg sporazuma.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ranije tražio prisutvo zapadnih snaga od najmanje 100.000 vojnika.
Donald Tramp je rekao da potpuno podržava prisustvo evropskih mirovnih snaga u Ukrajini, ali Rusija se tome čvrsto protivi.
Pit Hegset, novi američki ministar odbrane rekao je sredinom februara da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini.
Ukrajinski i američki predsjednik posljednjih dana razmijenili su lične kritike, Donald Tramp je svog ukrajinskog kolegu nazvao "diktator bez izbora". U tom kontekstu franuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer očekuju se iduće nedjelje u Vašingtonu da razgovaraju sa republikanskim predsjednikom Trampom.
Starmer je u nedjelju rekao da je spreman da pošalje vojnike u Ukrajinu ako bude potrebno, pozivajući dan kasnije SAD da pruže "bezbjednosnu garanciju" Ukrajni. Po njemu takva garancija je "jedini način" da se odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Prema britanskim medijima jedan od ciljeva evropskih snaga bio bi garantovanje ukrajinskog vazdušog prostora za komercijalne letove i održavanje bezbjednosti pomorske trgovine u Crnom moru. Ta ruta neohodna je za izvoz prehrambenih proizvoda i žitarica iz zemlje.
(BETA)
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom (Keith Kellogg) o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp (Trump) okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
"Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake", naveo je Sibiha na mreži "Iks".
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.
Tramp je u protekla dva dana rekao da Ukrajina "nikada nije trebalo da započne" rat koji je pokrenula Rusija 2022. godine i nazvao je Zelenskog "diktatorom bez izbora".
Zelenski je odgovorio na optužbe rekavši da je Tramp zarobljen u "mjehuru dezinformacija" koje dolaze iz Rusije, ali je kasnije rekao da računa na američki pragmatizam.
Kremlj je saopštio danas da je odlučio sa SAD-om da se njihov dijalog nastavi o svemu - "na svim parametrima" - kako je objavljeno, usred približavanja Moskve i Vašingtona dan poslije oštrih ocjena američkog predsjednika Donalda Trampa o predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom.
"Donijeta je odluka da se krene u obnavljanje rusko-američkog dijaloga na svim parametrima", rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov novinarima i nije isključio dogovor o mogućoj novoj razmjeni zatvorenika između Vašingtona i Moskve.
Peskov je rekao i da je Moskva "potpuno saglasna" s pristupom Trampa za okončavanje rata u Ukrajini.
"Oni govore o potrebi uspostavljanja mira što je prije moguće i to uradi pregovorima. Mi smo već rekli da je takav stav za nas povoljniji od stava prethodne administracije" SAD i "potpuno smo u saglasnosti sa američkom administracijom", rekao je Peskov.
On je ipak rekao da za sada ima "malo konkretnih stvari" za okončavanje rata, posebno zbog "neslaganja Vašingtona i Kijeva", a i da su SAD "bile i ostaju" "najveća lokomotiva" koja "daje najveću finansijsku pomoć koja hrani" rat u Ukrajini.
Peskov je ponovio tvrdnju da je bivša administracija SAD predsjednika Džozefa Bajdena htjela da "nastavi rat do posljednjeg Ukrajinca" i da je za to trošila novac američkih poreskih obveznika.
Ukrajinski predsjednik danas treba da primi specijalnog izaslanika SAD za Ukrajinu i Rusiju Kita Keloga. Tramp je Zelenskog nazvao "diktatorom" i ocijenio da sada Moskva "drži karte u rukama" za okončanje sukoba.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe GUR, Kirilo Budanov, vjeruje da bi primirje u ratu s Rusijom moglo biti postignuto ove godine.
"Mislim da će se to desiti. Većina komponenti za to je prisutna", rekao je Budanov u JuTjub intervjuu s novinarom Ejnulom Fatulajevim.
Nije iznio detalje. Ukrajinski zvaničnici uglavnom odbacuju ideju o primirju, upozoravajući da bi to samo dalo Rusiji vremena da se ponovo naoruža i pripremi za dalju agresiju.
"Koliko dugo će trajati i koliko će biti efikasno – drugo je pitanje", dodao je Budanov.
Rasprave o mogućem primirju pojačale su se nakon što se Donald Tramp, koji je obećao brzo okončanje rata, vratio u Bijelu kuću za svoj drugi predsjednički mandat.
Brza diplomatska dešavanja u vezi s Ukrajinom, koja su počela Trampovim razgovorom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije sedam dana, izazvala su zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestonicama.
Strahuje se da bi dvojica lidera mogli brzo postići dogovor koji zanemaruje bezbjednosne interese Evrope, nagrađuje Moskvu za njenu invaziju i ostavlja Putina slobodnim da prijeti Ukrajini ili drugim zemljama u budućnosti.
Zvanična Moskva je saopštila da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao "neprihvatljive" izjave o drugim svjetskim liderima, nakon što je Zelenski optužio američkog predsjednika Donalda Trampa da živi u "mjehuru dezinformacija".
Zelenski je juče takođe odbacio kao neistinitu tvrdnju američkog predsjednika da njegov rejting popularnosti iznosi samo četiri odsto.
Na pitanje o izjavama Zelenskog, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da njegova retorika i mnogih predstavnika kijevskog režima "ostavlja mnogo toga da se poželi".
"Činjenica da rejting Zelenskog opada je apsolutno očigledan trend".
Peskov je dodao da ne želi da ulazi u detalje o brojkama kada je riječ o popularnosti Zelenskog, iako ankete u Ukrajini pokazuju da ona prelazi 50 odsto.
"Često predstavnici ukrajinskog režima, posebno posljednjih mjeseci, dozvoljavaju sebi da izgovaraju apsolutno neprihvatljive stvari o šefovima drugih država. Naravno, za mnoge šefove država o kojima se takve izjave daju, to je apsolutno neprihvatljivo", rekao je Peskov.
"Vidimo da postoje određene razlike između Vašingtona i Kijeva", dodao je, optužujući Ukrajinu da nekontrolisano troši novac stranih poreskih obveznika i da se opire pokušajima da se pozove na odgovornost za ranije utrošena sredstva.
Španski premijer Pedro Sančez planira da u ponedeljak otputuje u Ukrajinu.
Kako je napisao na mreži X, putuje u Kijev kako bi dao podršku predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Kremlj je saopštio da bi bilo kakav britanski plan za slanje trupa u Ukrajinu, kao dio potencijalne mirovne misije, bio neprihvatljiv za Rusiju i da sa zabrinutošću prati izjave britanskog premijera Kira Starmera, piše Rojters.
Britanski lider je rekao da je „spreman i voljan“ da pošalje britanske trupe u Ukrajinu kao sigurnosnu garanciju u slučaju nekog oblika sporazuma o prekidu vatre između Moskve i Kijeva.
Kako prenosi list Telegraf, Starmer planira da predstavi plan američkom predsjedniku Donaldu Trampu o slanju manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu u zamjenu za američku zaštitu tih trupa.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je taj prijedlog neprihvatljiv jer uključuje snage zemlje članice NATO-a, što bi imalo posljedice po bezbjednost Rusije.
„Ovo izaziva zabrinutost kod nas, jer govorimo o slanju vojnih kontingenata – o mogućem, eventualnom slanju vojnih kontingenata iz NATO zemalja u Ukrajinu“, rekao je Peskov novinarima na redovnom brifingu.
„To dobija sasvim drugačije značenje sa stanovišta naše bezbjednosti“, dodao je. „Pažljivo pratimo ovu situaciju.“
Rusija je više puta istakla da se protivi prisustvu NATO trupa na tlu Ukrajine, a ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je ove sedmice izjavio da bi Moskva to smatrala „direktnom prijetnjom“ suverenitetu Rusije, čak i ako bi te trupe djelovale pod drugom zastavom.
Tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Rijadu u utorak, Rusija je zahtijevala da NATO ukine svoje obećanje iz 2008. godine o budućem članstvu Ukrajine u Alijansi i odbacila ideju da bi snage zemalja članica NATO-a mogle biti mirovne snage u okviru sporazuma o prekidu vatre.
Pojedini članovi Kongresa rekli su da su izjave predsjednika SAD Donalda Trampa uvreda za hiljade Ukrajinaca koji su poginuli u ratu.
Demokratski senator Ričard Blumental rekao je da je Tramp "zanemario istinu i žrtvu hrabrih muškaraca i žena koji podržavaju svoju i našu slobodu. Njihova borba je naša borba, a predaja predsjednika je jadna i slaba".
Demokratski senator Kris Kuns rekao je da drugi republikanci u Senatu znaju da Putin nije partner SAD. Tramp rizikuje da postane poznat kao "najveći gubitnik 21. vijeka" ako ne bude zahtijevao od Putina da zaustavi rat prijeteći povećanim sankcijama i slanjem još više oružja Ukrajini, rekao je Kuns za televiziju MSNBC.
Džon Bolton, koji je bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost tokom njegovog prvog mandata, rekao je da su Trampove karakterizacije Zelenskog i Ukrajine "neke od najsramnijih izjava koje je ikada izrekao predsjednik SAD".
"Naša podrška Ukrajini nikada nije bila u dobrotvorne svrhe, naš način života kod kuće zavisi od naše snage u inostranstvu", naveo je Bolton na mreži X.
Bonus video:
