Izraelska vatra ubila je najmanje dvije osobe u Rafahu i ranila još troje u Kan Junisu, na jugu Gaze, povećavajući strahove među Palestincima da bi primirje moglo potpuno propasti nakon što je Izrael uveo potpunu blokadu ovog razoreng područja.
Prva faza primirja između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, koja je počela u januaru, okončana je tokom vikenda bez dogovora o narednim koracima.
Hamas tvrdi da sada mora početi dogovorena druga faza, koja bi dovela do potpunog izraelskog povlačenja i kraja rata. Izrael, međutim, predlaže privremeno produženje primirja do aprila, uz oslobađanje više talaca od strane Hamasa u zamjenu za palestinske zatvorenike, ali bez neposrednih pregovora o budućnosti Gaze.
Hamasov zvaničnik Osama Hamdan rekao je da izraelski zahtjev za produženje prve faze primirja vraća situaciju na „početnu tačku“.
„Posrednici i garanti snose punu odgovornost za sprečavanje Netanjahua da sabotira sve napore u postizanju sporazuma i za zaštitu sporazuma od kolapsa“, rekao je Hamdan na konferenciji za novinare.
Dva zvaničnika izraelske vlade izjavila su da su posrednici zamolili Izrael za još nekoliko dana kako bi riješili zastoj u pregovorima.
(REUTERS)
Njemačka je danas pozvala Izrael da "odmah ukloni" blokadu humanitarne pomoći za Pojas Gaze, ističući da isporuka pomoći "nije legitimno sredstvo pritiska u pregovorima".
"Pozivamo Izrael da dopusti prolaz humanitarne pomoći za Gazu, što je u skladu sa zahtjevima Međunarodnog suda pravde", rekao je portparol njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Sebastijan Fišer.
On je pozvao obje strane "da se vrate za pregovarački sto i da obezbijede da se održi sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca".
"Nesmetan pristup humanitarnoj pomoći u Pojasu Gaze mora biti zagarantovan u svakom trenutku", rekao je Fišer.
On je dodao i da "Hamas mora da zaustavi patnje" talaca zarobljenih u Pojasu Gaze i da ih odmah oslobodi.
Izrael je juče blokirao humanitarnu pomoć za Pojas Gaze nakon neslaganja sa Hamasom oko uslova nastavka primirja.
Ujedinjene nacije su apelovale na Izrael da razmotri ovu odluku koju je više arapskih zemalja osudilo.
Arapske države i UN su osudile Izrael zbog blokiranja ulaska kompletne humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Egipat i Katar su saopštili da je izraelski potez u nedjelju prekršio sporazum o primirju, dok je glavni humanitarni predstavnik UN, Tom Flečer, to opisao kao "zabrinjavajuće", prenosi BBC.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da je njegova zemlja postupila tako jer je Hamas krao pomoć i koristio je "za finansiranje svoje terorističke mašinerije".
On je takođe optužio palestinsku grupu da je odbila američki prijedlog za produženje primirja u Gazi, nakon što je ono isteklo u subotu. Izrael je saopštio da je odobrio prijedlog.
Portparol Hamasa je izjavio da je izraelska blokada "jeftin iznuda" i "udarac" protiv sporazuma o primirju.
Sporazum o primirju zaustavio je 15 mjeseci borbi između Hamasa i izraelske vojske, omogućivši oslobađanje 33 izraelska taoca u zamjenu za oko 1.900 palestinskih zatvorenika i pritvorenika.
U saopštenju u nedjelju, ministarstvo vanjskih poslova Katara je izjavilo da "snažno osuđuje" izraelsku odluku, opisujući je kao "jasno kršenje sporazuma o primirju" i "međunarodnog humanitarnog prava".
U Egiptu, ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Izrael da koristi glad kao "oružje protiv palestinskog naroda", javila je novinska agencija AFP.
I Katar i Egipat su pomogli u posredovanju pri postizanju sporazuma o primirju u Gazi.
U međuvremenu, Saudijska Arabija je izrazila svoju "osudu i denuncijaciju" izraelske blokade pomoći, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Tom Flečer, podsekretar UN za humanitarna pitanja, napisao je u objavi na platformi X: "Međunarodno humanitarno pravo je jasno: Moramo imati pristup kako bismo isporučili vitalnu pomoć koja spašava živote."
Netanjahu je rekao da je Izrael odlučio da djeluje "zato što Hamas krade pomoć i sprječava ljude u Gazi da je dobiju.
"Koristi ovu pomoć za finansiranje svoje terorističke mašinerije, koja je usmjerena direktno na Izrael i naše civile, a to ne možemo prihvatiti."
Hamas je prethodno negirao krađu humanitarne pomoći u Gazi.
Netanjahu je takođe rekao da Hamas odbija da prihvati privremeno produženje primirja koje je predložio izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof.
Prva faza primirja stupila je na snagu 19. januara i istekla je u ponoć u subotu.
Pregovori o drugoj fazi, koja je trebala da dovede do trajnog primirja, oslobađanja svih preostalih živih talaca i povlačenja izraelskih snaga iz Gaze, trebali su početi prije nekoliko nedjelja, ali su tek početni.
Vjeruje se da je 24 talaca još uvijek živo, dok se za 39 smatra da su mrtvi.
Treća faza trebala bi rezultirati povratkom svih preostalih tijela mrtvih talaca i obnovom Gaze, što se očekuje da će trajati godinama.
Hamas je prethodno rekao da neće pristati na bilo kakvo produženje prve faze bez garancija od posrednika da će druga faza na kraju biti realizovana.
Kako je prva faza sporazuma istekla u subotu, kancelarija Netanjahua je saopštila da je Izrael pristao na Vitkofov prijedlog da primirje traje oko šest nedelja tokom muslimanskog svetog meseca Ramazana i perioda jevrejskog Paše.
Ako, na kraju ovog šestonedjeljnog perioda, pregovori dođu do mrtve tačke, Izrael zadržava pravo da se vrati u rat.
Vitkof svoj prijedlog nije učinio javnim. Prema Izraelu, on bi počeo oslobađanjem polovinu svih preostalih živih i mrtvih talaca.
Izrael tvrdi da je Vitkof predložio privremeno produženje nakon što se uvjerio da je potrebno više vremena kako bi pokušali premostiti razlike između Izraela i Hamasa u vezi sa uslovima za okončanje rata.
Humanitarne agencije su potvrdile da nijedno vozilo sa pomoći nije bilo dozvoljeno da uđe u Gazu u nedjelju ujutro.
"Humanitarna pomoć mora nastaviti da ulazi u Gazu. To je veoma važno. Pozivamo sve strane da se pobrinu da dođu do rješenja", rekao je Antoan Renard iz Svjetskog programa hrane (WFP) za BBC.
Hiljade kamiona su ulazile u pojas Gaze svake sedmice od kada je primirje dogovoreno sredinom januara.
Humanitarne agencije su uspjele da skladište zalihe, što znači da trenutno nema neposredne opasnosti za civilno stanovništvo.
Takođe, u nedjelju, ljekari su saopštili da su četiri osobe poginule u izraelskim napadima na Gazu. Izraelska vojska je saopštila da je napala ljude koji su postavljali eksplozivnu napravu na sjeveru teritorije.
Hamas je 7. oktobra 2023. izveo neviđeni napad na Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši još 251 taoce.
Izrael je odgovorio vazdušnim i kopnenim napadima na Pojas Gaze, tokom kojih je, prema podacima Ministarstva zdravlja koje vodi Hamas, poginulo najmanje 48.365 ljudi.
Bonus video:
