Može li Tramp dobiti i treći mandat: Ustav kaže ne, predsjednik SAD tvrdi da ima "metoda"

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo izjavljuje da bi mogao da ostane u Bijeloj kući i u trećem mandatu. To je doduše u suprotnosti sa Ustavom, ali „ima načina“, kaže Tramp.

U telefonskom intervjuu za američku stanicu NBC američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi i u trećem mandatu mogao da ostane predsjednik: „Ne šalim se“ – tako je odgovorio na neposredno pitanje.

Pritom je američki Ustav jasan: po 22. amandmanu iz 1951. godine niko ne može da bude biran za predsjednika više od dva puta.

Ali za Trampa ni Ustav nije nepremostiva prepreka: ima, kako kaže, „metoda“ po kojima bi bilo moguće da i u trećem mandatu bude predsjednik. „Mnogo ljudi“ želi da on i treći put ostane u Bijeloj kući, iako im Tramp navodno poručuje da je „još dug put pred nama“.

Na pitanje novinara kakva bi to „metoda“ bila, Tramp ne želi da isključi mogućnost da njegov potpredsjednik Džej Di Vensa bude izabran za predsjednika, ali da se onda odrekne tog položaja u korist Trampa. „Ali ima i drugih metoda“, rekao je američki predsjednik, iako nije hteo da objašnjava kojih.

Republikanski kongresmen Endi Ogles je u stvari već ovog januara pokrenuo inicijativu za promjenu odredbi kako bi neko i treći put mogao da postane predsjednik – ali ta inicijativa za promjenu Ustava nema naročitih šansi za uspjeh. Sam Tramp pritom nije sasvim jasan: čas govori da „ne zna“ da li želi i treći put da bude predsjednik, a prošlog novembra je grupi članova Kongresa rekao da se „neće kandidovati“, već „samo ako mi kažete: To je bilo toliko dobro da moramo da pronađemo neki način.“

Da li će opšte biti izbora?

Tramp nipošto nije jedini vlastodržac u svijetu koji ne veruje da bilo ko drugi osim njega može da bude na čelu države. A ako glasački listići pokažu suprotno, kao u slučaju kad je Bajden izabran za predsjednika, onda to može da bude jedino i samo „prevara“.

I nije sasvim jasno šta je Tramp mislio kad je prošlog jula na kongresu konzervativnih hrišćana pozvao okupljene da glasaju za njega, pa ako pobjedi, onda, kako je rekao, „uopšte više nećete morati da se glasa“.

U više američkih saveznih država već se sprovode reforme izbornog sistema, a na udaru je prije svega glasanje poštom. Pored toga radi se i na uobičajenoj „izbornoj geografiji“ – izborni okruzi se mijenjaju tako da više izgleda za pobjedu ima neki konzervativni kandidat.

U Sjedinjenim Državama sledeći važni izbori su tzv. „midterm-izbori“ sledeće jeseni, kada se bira trećina Senata i čitav Kongres. Po ispitivanju agencije Galup, početkom marta 43 odsto američkih građana podržavalo je Trampa i njegovu politiku, a 53 procenta bilo je protiv. Pritom je trend u padu: podrška je u januaru bila 47 odsto, a u februaru 45 procenata.

Po drugim istraživanjima, većina koja podržava Trampa može se naći među bijelim i muškim stanovništvom koji su bar započeli nekakvo školovanje. Podrška aktuelnom predsjedniku među visoko obrazovanim građanima jedino je uporediva s podrškom Trampu među Afroamerikancima – jedva nešto preko 20 procenata.