Nakon više od tri godine rata, izgledi za mir u Ukrajini ostaju slabi. Ne postoji jasan i kredibilan put čak ni do prekida vatre, a kamoli do uspostavljanja trajnog i održivog mira, ocjenuje portal “Konverzejšn” i dodaje da je razlog to što se stavovi Rusije i Ukrajine o prihvatljivom ishodu nisu promijenili. Putin i dalje insistira na potpunoj aneksiji četiri cijele ukrajinske oblasti, kao i na zadržavanju Krima. Sa druge strane, Zelenski je više puta isključio mogućnost teritorijalnih ustupaka, a u tom stavu ima snažnu podršku među Ukrajincima.
Američki, ukrajinski i evropski zvaničnici pokušali su juče u Londonu da obnove mirovne pregovore, nakon što je otkazivanje puta američkog državnog sekretara Marka Rubija dovelo u pitanje koliki je napredak zaista postignut.
Izostanak Rubija sa sastanaka u Londonu doveo je do otkazivanja velikog susreta šefova diplomatije Ukrajine, Britanije, Francuske i Njemačke, što je dodatno naglasilo razlike u stavovima između Vašingtona i Kijeva, kao i njegovih evropskih saveznika, o tome kako okončati rat Rusije protiv Ukrajine.
Ovakav razvoj događaja uslijedio je nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio da bi Vašington mogao da se povuče ako uskoro ne dođe do napretka u postizanju dogovora. Tramp je juče kritikovao ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog zbog izjave da Ukrajina neće priznati rusku okupaciju Krima, ocijenivši da je takva izjava zapaljiva i da će otežati postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom. “Ova izjava je veoma štetna za mirovne pregovore s Rusijom”, napisao je Tramp na mreži “Truth Social”. Dodao je da je Krim izgubljen prije mnogo godina “i da više nije ni tema za razgovor”.
U središtu jučerašnjih razgovora u Londonu bio je pokušaj da se utvrdi šta Kijev može prihvatiti, nakon što je Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof prošle nedjelje iznio predloge na sličnom sastanku u Parizu. Trojica diplomata navela su za Rojters da ti predlozi po svoj prilici zahtijevaju više ustupaka od Ukrajine nego od Rusije.
Vitkofovi predlozi, za koje je više izvora britanske agencije navelo da uključuju priznanje ruske aneksije Krima, početak ukidanja američkih sankcija Rusiji i isključivanje članstva Ukrajine u NATO-u, bili su neprihvatljivi za Ukrajinu i druge evropske zemlje.
Vitkofovi predlozi, za koje izvori tvrde da između ostalog uključuju priznanje ruske aneksije Krima, početak ukidanja američkih sankcija Rusiji i isključivanje članstva Ukrajine u NATO-u, bili su neprihvatljivi za Ukrajinu i druge evropske zemlje
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je tokom posjete Indiji da je “optimista” i da vjeruje da će “Evropljani, Rusi i Ukrajinci na kraju uspjeti da privedu stvar kraju”. Ali je istovremeno postavio jasan ultimatum. “I Rusima i Ukrajincima smo predstavili veoma jasan predlog i vrijeme je da ili kažu ‘da’, ili da se SAD povuku iz ovog procesa.” “To znači da će i Ukrajinci i Rusi morati da se odreknu dijela teritorije koju trenutno drže. Moraće da dođe do razmjene teritorija”.
Otkazivanje Rubijeve posjete je, prema pisanju Rojtersa, dodatno naglasilo težinu zatvaranja jaza između sukobljenih strana.
Izvor blizak razgovorima kazao je da je do otkazivanja došlo nakon što je Ukrajina u utorak pripremila dokument za evropske partnere, u kojem je navela da neće biti razgovora o teritorijalnim pitanjima sve dok ne dođe do “potpunog i bezuslovnog prekida vatre”.
Čak i kada bi se mogli prevazići brojni izazovi koji otežavaju dogovor o prekidu vatre, ostao bi jedan mnogo dublji problem: djeluje da nijedan od ključnih aktera u sukobu nema plan za sporazum koji bi bio prihvatljiv i za Kijev i za Moskvu, ocjenjuje “Konverzejšn”.
Prethodni predlozi, poput zajedničke inicijative Kine i Brazila iz maja prošle godine bili su pretežno usmjereni na prekid vatre kao odskočnu dasku za pregovore o pravom mirovnom sporazumu.
Ova i druge inicijative bile su uglavnom neprecizne kada je riječ o tome šta bi mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine zapravo podrazumijevao, ali su ih Ukrajina i njeni zapadni saveznici ipak odlučno odbacili kao pristrasne u korist Rusije. Imajući u vidu da bi prekid vatre jednostavno “zamrznuo” linije fronta i vrlo vjerovatno ih učinio trajnim, sa ili bez naknadnog mirovnog sporazuma, takav stav nije bio nerazuman, ističe portal.
Kijev je takođe odbio i neke od predloga Stiva Vitkofa, za koje je Marko Rubio rekao da su naišli na ohrabrujući prijem u Parizu.
Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko izjavila je da Kijev neće priznati ruski suverenitet nad Krimom, ukrajinskim poluostrvom koje je Rusija anektirala 2014. godine. “Ukrajina je spremna na pregovore, ali ne na kapitulaciju”, napisala je Sviridenko na mreži X. “Potpuni prekid vatre, na kopnu, u vazduhu i na moru, neophodan je prvi korak. Ako se Rusija odluči za ograničenu pauzu, Ukrajina će odgovoriti istom mjerom. Naš narod neće prihvatiti zamrznuti sukob prerušеn u mir.”
Osim pitanja Krima, ostaju i druge ključne prepreke. Prema navodima izvora, američki predlozi uključuju prihvatanje realnosti da Rusija kontroliše preostalih 20% ukrajinske teritorije. Rusija pritom insistira da se ukinu sankcije EU još prije završetka pregovora, čemu se Evropa odlučno protivi, navode diplomate.
Neki od predloga Vašingtona vjerovatno će takođe naići na neodobravanje u Moskvi. Dvoje diplomata je kazalo za Rojters da SAD ne insistiraju na ruskom zahtjevu da se Ukrajina demilitarizuje, kao i da nisu protiv evropskog vojnog prisustva u okviru budućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.
Vitkof će se ove nedelje sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiji, saopštila je Bijela kuća.
U ovom trenutku, ruski predsjednik ima vrlo malo podsticaja da pristane na bilo šta manje od svojih maksimalnih zahtjeva i da zaustavi rat za koji vjeruje da ga još uvijek može dobiti na bojnom polju, posebno imajući u vidu Trampovu nespremnost da izvrši bilo kakav ozbiljan pritisak na Moskvu.
Sve više djeluje vjerovatno da će Tramp jednostavno odustati od svojih napora da okonča borbe u Ukrajini. Iz ruske perspektive, to bi bilo poželjnije od prekida vatre koji bi zamrznuo sukob, ali ne bi dovelo do mirovnog sporazuma koji odražava zahtjeve Moskve, ističe “Konverzejšn.
U Kremlju vjerovatno razmišljaju na način da čak i ako kongresni izbori u SAD 2026. godine oslabe Trampovu moć, i dalje će ostati dvije godine za osvajanje dodatne ukrajinske teritorije. Ako tada Vašington ponovo pokuša da postigne prekid vatre, Moskva bi mogla da zahtijeva da se sva ta dodatna osvajanja priznaju kao “cijena” koju Ukrajina mora da plati za mir.
Čak i ako Tramp sada ne odustane od pregovora, i ako Vitkof na kraju uspije da sklepa nekakav dogovor, vjerovatnije je da će to ličiti na prekid vatre nego na pravi mirovni sporazum.
Za Zapad sve je jasnija činjenica da je mirovni sporazum gotovo nemoguć pod uslovima koji bi zadovoljili sve strane. U mjeri u kojoj uopšte postoje zajednički napori Ukrajine, SAD i evropske “koalicije voljnih”, oni su u potpunosti fokusirani na funkcionalan prekid vatre.
Međutim isključivi fokus na prekid vatre neće nužno učiniti postizanje mira vjerovatnijim.
Štaviše, imajući u vidu rusku istoriju kršenja sporazuma o prekidu vatre iz Minska, iz septembra 2014. i februara 2015, ulaganje svih nada u dogovor o primirju moglo bi biti poražavajuće za Ukrajinu i njene saveznike.
Bonus video:
