Izraelska destruktivna vojna kampanja u Gazi oslobodila je tihog ubicu: azbest.
Mineral, nekada široko korišćen u građevinskim materijalima, oslobađa toksična vlakna u vazduh koja se mogu zalijepiti za pluća i decenijama izazvati rak.
Danas je njegova upotreba zabranjena u većem dijelu sveta, ali je i dalje prisutna u mnogim starijim zgradama, piše Bi Bi Si (BBC).
U Gazi se uglavnom nalazi u azbestnim krovovima koji se koriste u osam urbanih izbjegličkih kampova na toj teritoriji, koji su postavljeni za Palestince koji su pobjegli ili su protjerani iz svojih domova tokom arapsko-izraelskog rata 1948-49 - prema Programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).
U oktobru 2024, UNEP je procenio da bi do 2,3 miliona tona ruševina širom Gaze moglo biti kontaminirano azbestom.
"Ruševine Gaze su veoma, veoma toksično okruženje. Ljudi će akutno patiti, ali i dugoročno, stvari koje deca mogu nositi tokom svog života", kaže profesor Bil Kukson, direktor Nacionalnog centra za istraživanje mezotelioma u Londonu.
"Životi izgubljeni sada se neće završiti ovde. Nasleđe će se nastaviti", kaže Liz Darlison, izvršna direktorka Mesothelioma UK.
Kada je azbest poremećen nečim poput vazdušnog udara, njegova vlakna, premala da bi se videla ljudskim okom, mogu da udahnu oni koji su u blizini i onda mogu da prođu do sluznice pluća.
Tokom više godina, obično decenijama, mogu izazvati ožiljke što dovodi do ozbiljnog stanja pluća poznatog kao azbestoza, ili, u nekim slučajevima, agresivnog oblika raka pluća pod nazivom mezoteliom, navodi Bi Bi Si.
"Mezoteliom je užasna, neizlečiva bolest", kaže profesor Kukson.
"Stvarno zabrinjavajuća stvar je da to nije povezano sa dozom. Tako da čak i male inhalacije azbestnih vlakana mogu izazvati naknadni mezoteliom", dodaje on.
"Raste unutar pleuralne šupljine. Izuzetno je bolna. Uvek se kasno dijagnostikuje. I prilično je otporna na sve tretmane."
Obično, oni koji obole od mezotelioma to čine 20 do 60 godina nakon izlaganja, što znači da će proći decenije prije nego što se osjeti mogući uticaj širom teritorije. Vjeruje se da viši nivo ili duži period izloženosti ubrzava napredovanje bolesti.
Dr Rajan Hoj, čije istraživanje udisanja prašine citira UNEP, kaže da je izuzetno teško izbjeći udisanje azbestnih vlakana jer su to "zaista sitne čestice koje lebde u vazduhu i mogu da dođu veoma, veoma duboko u pluća".
Još ih je teže izbjeći, kaže, jer je Gaza tako "gusto naseljena". Na teritoriji živi oko 2,1 milion ljudi i ima 365 kvadratnih kilometara (141 kvadratnih milja), oko jedne četvrtine veličine Londona.
Stručnjaci na terenu kažu da ljudi nisu u stanju da se izbore sa rizicima koje predstavljaju azbest ili udisanje prašine zbog neposrednijih opasnosti od izraelske vojne ofanzive.
"U ovom trenutku, [udisanje prašine] nije nešto što stanovništvo doživljava kao zabrinjavajuću stvar. Oni čak nemaju ni šta da jedu, a više se plaše da će biti ubijeni od bombi", kaže Kjara Lodi, medicinska koordinatorka u Gazi za nevladinu organizaciju Medicinska pomoć za Palestince.
"Nedostatak svijesti o rizicima od azbesta, u kombinaciji sa tekućim izazovima sa kojima se [ljudi u Gazi] suočavaju u pokušaju da obnove svoje živote, znači da nisu u stanju da preduzmu neophodne mjere da se zaštite", rekao je portparol NVO SOS Dječija sela iz Gaze.
Mnogi "nisu u potpunosti svjesni štetnih efekata prašine i krhotina", dodali su.
Nakon prethodnog sukoba u Gazi 2009. godine, istraživanjem teritorije UN-a pronađen je azbest u ostacima starijih zgrada, šupa, privremenih proširenja zgrada, krovova i zidova nastambi za stoku.
Postoji nekoliko vrsta azbesta, od takozvanog "belog azbesta", koji je najmanje opasan, do "plavog", odnosno krokidolita, koji je najviše. Visoko kancerogeni krocidolit azbest je ranije pronađen u Gazi od strane UN, navodi Bi Bi Si.
Globalno, oko 68 zemalja zabranilo je upotrebu azbesta, iako neke zadržavaju izuzetke za specijalnu upotrebu. U Velikoj Britaniji je zabranjen 1999. godine, a Izrael je zabranio njegovu upotrebu u zgradama 2011. godine.
Kao i mezoteliom, azbest može izazvati druge oblike raka pluća, larinksa i raka jajnika.
Dalji, manje poznat rizik je rizik od silikoze, bolesti pluća uzrokovane udisanjem silicijumske prašine, obično tokom mnogo godina. Beton uglavnom sadrži 20-60 odsto silicijum dioksida.
Dr Hoj kaže da bi velika količina prašine u Gazi mogla da dovede do "povećanog rizika od infekcija respiratornog trakta, infekcija gornjih i donjih disajnih puteva, pneumonije, egzacerbacija već postojećih plućnih bolesti poput astme", kao i "emfizema i hronične opstruktivne bolesti pluća, koja se može pogoršati usled bolesti pluća".
Godinama su zdravstveni eksperti koristili napade 11. septembra na Svetski trgovinski centar u Njujorku kao studiju slučaja za ispitivanje efekata velikog toksičnog oblaka prašine na civilno stanovništvo.
"Kule bliznakinje nisu bile usred ratne zone, pa je bilo nešto što smo mogli lakše da izmjerimo i kvantifikujemo", kaže gospođa Darlison.
Od decembra 2023. godine, 5.249 onih koji su registrovani u zdravstvenom programu američke vlade Svjetskog trgovinskog centra umrlo je od aerodigestivne bolesti ili raka, što je daleko veća cifra od 2.296 ljudi koji su ubijeni u samom napadu. Ukupno 34.113 ljudi je oboljelo od raka u istom periodu.
SAD i grupa arapskih država predložile su konkurentne planove za rekonstrukciju Gaze. UN su upozorile da će se tim procesom morati pažljivo upravljati kako bi se izbjeglo uznemiravanje ogromnih količina ruševina kontaminiranih azbestom.
"Nažalost, svojstva koja su nas natjerala da ga toliko koristimo su svojstva koja otežavaju da ih se riješimo", kaže gospođa Darlison.
Portparol UNEP-a rekao je za Bi-Bi-Si da će proces uklanjanja krhotina "povećati vjerovatnoću poremećaja azbesta i oslobađanja opasnih vlakana u vazduh".
Procjena UNEP-a je pokazala da bi čišćenje svih ostataka moglo da potraje 21 godinu i da košta do 1,2 milijarde dolara (929 miliona funti).
Izraelska vojska započela je ofanzivu na Gazu kao odgovor na Hamasov napad na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, a 251 osoba je uzeta kao talac.
U izraelskoj ofanzivi ubijeno je više od 53.000 Palestinaca u Gazi, uglavnom žena i djece, prema teritorijskom ministarstvu zdravlja kojim upravlja Hamas.
Izraelske odbrambene snage (IDF) nisu odgovorile na zahtjev Bi-Bi-Sija za komentar.
Bonus video:
