Bet Hajlend je mislila da je na Tinderu upoznala ljubav svog života.
U stvarnosti, ova administrativna asistentkinja iz Mičigena bila je žrtva internet prevare osobe koja se lažno predstavljala kao Francuz po imenu “Rišar”. On je koristio dipfejk video-snimke tokom poziva preko Skajpa i objavljivao fotografije drugog muškarca kako bi obmanuo svoju žrtvu.
“Dipfejk” je lažni video ili audio-snimak napravljen pomoću vještačke inteligencije (AI) koji izgleda i zvuči autentično. Takve falsifikate često je teško prepoznati bez specijalizovanih alata.
Za samo nekoliko mjeseci, 53-godišnja Hajlend podigla je kredite u ukupnom iznosu od 26.000 dolara, poslala novac “Rišaru” i postala žrtva klasične prevare poznate kao emocionalno mamljenje ili “klanje svinje”, naziv koji aludira na beskrupulozan način na koji prevaranti manipulišu svojim žrtvama.
Britanska vlada predviđa da će 2025. godine širom svijeta biti podijeljeno čak 8 miliona dipfejkova, u poređenju sa 500.000 u 2023. godini.
Prema januarskom izvještaju sajber kompanije McAfee, otprilike petina tih snimaka koristiće se u ljubavnim prevarama.
“To je kao da žalite za nekim ko je umro”, rekla je Hajlend.
“Kada sam ga videla na snimku, izgledao je isto kao na fotografijama koje mi je ranije slao. Bio je malo zamućen, ali tada nisam znala šta je dipfejk”, dodala je.
Manipulacije i laži
Bet Hajlend živi u Portidžu, oko 230 kilometara zapadno od Detroita, i bila je razvedena četiri godine kada je ponovo počela da izlazi. Na Tinderu se poklopila sa muškarcem čiji je profil naizgled savršeno odgovarao njenom.
Sada, kaže, vjeruje da je taj “savršeni spoj” bio pažljivo isplaniran.
“Rišar” je tvrdio da je rođen u Parizu, ali da živi u Indijani i radi kao slobodni projektni menadžer za građevinsku firmu koja zahtijeva česta putovanja, uključujući i ona u Katar.
Uslijedili su mjeseci emocionalne manipulacije, laži, lažnih fotografija i poziva preko Skajpa prepravljenih pomoću vještačke inteligencije. Prevarant joj je obećavao vječnu ljubav, ali je uvijek nalazio razloge da otkaže svaki potencijalni susret.
Nekoliko nedjelja nakon što su se poklopili na Tinderu, “Rišar” je ubijedio Bet da mu je potrebna njena pomoć da plati advokata i prevodioca u Kataru.
“Rekla sam mu da ću uzeti kredite, a on je počeo da plače, govoreći mi da ga nikad niko nije volio kao ja”, ispričala je Hajlend.
Ali “Rišar” je nastavio da traži još novca, i kada je Hajlend konačno ispričala svom finansijskom savjetniku šta se dešava, on joj je rekao da je najvjerovatnije žrtva ljubavne prevare.
“Nisam mogla da povjerujem, ali nisam mogla ni da zanemarim”, kazala je.
Hajlend je suočila “Rišara” sa tom optužbom; on je u početku sve negirao, ali je potom zaćutao kada ga je zamolila da “dokaže da griješi” i da joj vrati novac.
Policija joj je rekla da ne može da nastavi sa slučajem jer nije bilo “prisile, prijetnje niti upotrebe sile”, navodi se u pismu direktora službe javne bezbjednosti u Portidžu, u koje je Rojters imao uvid.
Kancelarija za javnu bezbjednost nije odgovorila na zahtjev britanske agencije za komentar.
U imejlu koji je Tinder poslao Hajlend nakon što je prijavila prevarantski nalog, a u koji je Rojters takođe imao uvid, kompanija navodi da uklanja korisnike koji krše njihove uslove korišćenja ili smjernice.
Mada je Tinder naveo da ne može da podijeli ishod istrage zbog pravila o privatnosti, istaknuto je da je izvještaj Bet Hajlend “procijenjen” i da su “preduzete radnje u skladu sa našim politikama”.
Portparol Tindera izjavio je da kompanija ima “nultu toleranciju” prema prevarantima, da koristi vještačku inteligenciju kako bi identifikovala potencijalne prevarante i upozorila korisnike, te da nudi informativne brošure o ljubavnim prevarama.
U martu je Hajlend prisustvovala sjednici jednog senatskog odbora, na kojoj je predstavljen predlog zakona koji bi zahtijevao od aplikacija za upoznavanje da uklanjaju prevarantske naloge i obavještavaju korisnike koji su stupili u kontakt s lažnim profilima.
Senator koji je predložio zakon izjavio je da priča Bet Hajlend pokazuje zašto je ovakva regulativa neophodna.
Generalno, aplikacije za upoznavanje ne obavještavaju korisnike da su komunicirali s prevarantom nakon što je nalog uklonjen, niti im šalju upozorenja o tome kako da se zaštite od prevara - što bi novi zakon zahtijevao.
Prema podacima FBI-a, u Sjedinjenim Državama je tokom 2023. godine prijavljena šteta veća od 4 milijarde dolara zbog tzv. “klanja svinje” - prevare u kojima se žrtve emocionalno izmanipulišu da daju novac.
Kompanija Majkrosoft, koja je vlasnik Skajpa, uputila je Rojters na blog objave koje korisnicima objašnjavaju kako da spriječe ljubavne prevare i koje korake je firma preduzela u borbi protiv sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom - uključujući dodavanje vodenih žigova na slike.
Iz kompanije nijesu željeli da komentarišu slučaj Bet Hajlend.
Džejson Lejn Selers, direktor za prevare i identitet u firmi “LexisNexis Risk Solutions”, izjavio je da se samo 7% prevara prijavi, jer žrtve često sprečava osjećaj stida.
Trka u naoružavanju vještačkom inteligencijom
Jorij Abraham, izvršni direktor organizacije “Global Anti-Scam Alliance” sa sjedištem u Holandiji, koja se bavi zaštitom potrošača, rekao je da ljudi uskoro više neće moći da prepoznaju manipulisani medijski sadržaj.
“Za dvije ili tri godine to će biti AI protiv AI”, rekao je on.
“Postoji softver koji može da prati vaš razgovor, posmatra oči, da li trepću, to su signali koji ukazuju da se nešto dešava, što ljudsko oko ne može da vidi, ali softver može”.
Lejn Selers opisao je ovu borbu kao “trku u naoružavanju vještačkom inteligencijom” između prevaranata i firmi koje se bave borbom protiv prevara i zaštitom potrošača i preduzeća.
Ričard Vitl, stručnjak za vještačku inteligenciju sa Poslovne škole Univerziteta u Salfordu u sjevernoj Engleskoj, izjavio je da očekuje da će buduće tehnologije za otkrivanje dipfejkova biti ugrađene u hardver, od strane kompanija kao što su Epl, Gugl i Majkrosoft, koje imaju pristup veb kamerama korisnika.
Ni Epl ni Gugl nijesu odgovorili na Rojtersove upite za komentar o tome kako štite korisnike od dipfejkova, niti o razvoju svojih budućih proizvoda u toj oblasti.
Abraham je dodao da je pravi izazov pronaći same prevarante, koji često djeluju iz drugih zemalja u odnosu na one u kojima se nalaze njihove žrtve.
Uprkos tome što je njen slučaj naišao na zid, Hajlend i dalje vjeruje da je važno prijavljivati prevare i pomoći vlastima da se obračunaju s prevarantima.
Takođe, želi da svi koji su postali žrtve znaju da nije njihova krivica.
“Naučila sam nove izraze… Mi ne ‘gubimo’ novac i ne ‘dajemo’ ga - on nam je ukraden. Mi ne ‘padamo’ na prevare - mi smo izmanipulisani i pretvoreni u žrtve”.
Prevod: N. B.
Bonus video:
