Iran bi mogao da pauzira obogaćivanje uranijuma ako Sjedinjene Američke Države (SAD) oslobode zamrznuta iranska sredstva i priznaju pravo Teherana da rafiniše uranijum za civilnu upotrebu u okviru "političkog sporazuma" koji bi mogao da dovede do šireg nuklearnog sporazuma, rekla su dva iranska zvanična izvora, prenosi agencija Rojters.
Izvori, bliski pregovaračkom timu, rekli su danas da bi se "uskoro mogao postići politički sporazum sa SAD" ako Vašington prihvati uslove Teherana.
Jedan od izvora je rekao da se o tome "još nije razgovaralo" tokom razgovora sa SAD.
Izvori su rekli Rojtersu da će prema ovom aranžmanu Teheran zaustaviti obogaćivanje uranijuma na godinu dana, otpremiti dio svojih visoko obogaćenih zaliha u inostranstvo ili ga pretvoriti u ploče za gorivo za civilne nuklearne svrhe.
Privremena pauza u obogaćivanju bila bi način da se prevaziđe ćorsokak oko sukobljenih crvenih linija nakon pet rundi razgovora između iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija i Trampovog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa za rješavanje višedecenijskog spora oko nuklearnog programa Teherana, navodi Rojters.
Američki zvaničnici su u više navrata govorili da svaki novi nuklearni sporazum sa Iranom – koji bi zamijenio neuspjeli sporazum iz 2015. između Teherana i šest svjetskih sila – mora uključivati obavezu ukidanje obogaćivanja, što se smatra potencijalnim putem za razvoj nuklearnih bombi.
Islamska Republika je više puta negirala takve namjere, rekavši da želi nuklearnu energiju samo u civilne svrhe, i javno je odbacila zahtjev Vašingtona da ukine obogaćivanje, poručivši da je to napad na njen nacionalni suverenitet.
U Vašingtonu je jedan američki zvaničnik rekao Rojtersu da predlog koji su objavili iranski izvori do danas nije stavljen za pregovarački sto. Američki Stejt department nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar ovog članka.
Iranska poluzvanična novinska agencija Fars saopštila je da je portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Ismail Baghei demantovao izvještaj Rojtersa i rekao da je "obogaćivanje u Iranu princip o kojem se ne može pregovarati".
Iranski izvori rekli su da Teheran neće pristati na demontažu svog nuklearnog programa ili infrastrukture ili zapečaćenje svojih nuklearnih instalacija kao što je zahtijevala administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.
Umjesto toga, rekli su, Tramp mora javno da prizna suvereno pravo Irana na obogaćivanje kao člana Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i da odobri oslobađanje iranskih prihoda od nafte zamrznutih sankcijama, uključujući šest milijardi dolara u Kataru.
Iran još nije mogao da pristupi šest milijardi dolara koji se nalaze u katarskoj banci koje su odmrznute u okviru razmjene zatvorenika između SAD i Irana 2023. godine, tokom administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
"Teheran želi da se njegova sredstva prebace u Iran bez ikakvih uslova i ograničenja. Ako to znači ukidanje nekih sankcija, onda to treba i učiniti", rekao je drugi izvor.
Izvori su rekli da bi politički sporazum pružio sadašnjoj diplomatiji veću šansu da postigne rezultate tako što će obezbijediti više vremena za postizanje konsenzusa o teško premostivim pitanjima potrebnim za trajni sporazum.
"Ideja nije da se postigne privremeni sporazum, već bi to (prije) bio politički sporazum koji bi pokazao da obje strane nastoje da smanje tenzije", rekao je drugi iranski izvor.
Zapadne diplomate su skeptične u pogledu šansi za američko-iransko pomirenje oko obogaćivanja. One upozoravaju da bi privremeni politički sporazum naišao na otpor evropskih sila osim ako Iran ne pokaže ozbiljnu posvećenost smanjenju svoje nuklearne aktivnosti uz verifikaciju nuklearnog nadzornog organa UN.
Čak i ako se jaz u pogledu obogaćivanja smanji, brzo ukidanje sankcija bi i dalje bilo teško. SAD se zalažu za postepeno ukidanje sankcija u vezi sa nuklearnim oružjem, dok Iran zahtijeva hitno uklanjanje svih ograničenja koje su nametnule SAD koje štete njegovoj ekonomiji zasnovanoj na nafti.
Na pitanje da li bi kritične američke sankcije, ponovo uvedene od 2018. kada je Tramp povukao Vašington iz pakta 2015, mogle da budu ukinute tokom pauze za obogaćivanje, prvi izvor je rekao: "Bilo je diskusija o tome kako da se ukinu sankcije tokom pet rundi pregovora".
Desetine iranskih institucija od vitalnog značaja za iransku ekonomiju, uključujući njegovu centralnu banku i nacionalnu naftnu kompaniju, sankcionisane su od 2018. zbog, prema Vašingtonu, "podrške terorizmu ili širenju oružja".
Iranski sveštenički establišment bori se sa rastućim krizama – nestašicama energije i vode, padom vrijednosti valute, gubicima među regionalnim predstavnicima milicije u ratovima sa Izraelom i rastućim strahom od izraelskog udara na njegova nuklearna mjesta – sve je pogoršano Trampovim tvrdokornim stavom.
Trampovo oživljavanje kampanje "maksimalnog pritiska" protiv Teherana od kada je ponovo ušao u Bijelu kuću u januaru uključivalo je pooštrene sankcije i prijetnje da će bombardovati Iran ako trenutni pregovori ne dovedu do dogovora.
Iranski zvaničnici rekli su Rojtersu prošle nedjelje da rukovodstvo Teherana "nema bolju opciju" od novog sporazuma za sprečavanje ekonomskog haosa kod kuće koji bi mogao da ugrozi klerikalnu vlast.
Protesti širom zemlje zbog socijalne represije i ekonomskih teškoća posljednjih godina naišli su na oštre represije, ali su razotkrili ranjivost Islamske Republike na nezadovoljstvo javnosti i izazvali nove sankcije Zapada zbog kršenja ljudskih prava.
Bonus video:
