Vrhovni vođa Irana i tamošnja vlada suočavaju se s, kako mnogi smatraju, egzistencijalnim trenutkom dok pokušavaju da odluče kako da odgovore na izraelske napade na iransku vojnu hijerarhiju, protivvazdušnu odbranu i nuklearni program.
Iran je kasno sinoć započeo kontraudar ispaljivanjem raketa ka izraelskoj teritoriji. Izraelska vojska je saopštila da je Iran ispalio manje od 100 raketa i da je većina presretnuta ili je pala prije nego što je stigla do cilja, prenio je Rojters. Američka vojska je pomogla u obaranju iranskih raketa koje su bile usmjerene ka Izraelu, rekla su dva američka zvaničnika.
Pored vojnih udara, Teheran ima na raspolaganju niz drugih opcija, pri čemu svaka nosi ozbiljne rizike.
"Njujork tajms" piše da bi ograničavanje ili odustajanje od nuklearnog programa izgledalo kao čin predaje, što bi dodatno oslabilo podršku režimu. S druge strane, agresivniji odgovor, uključujući moguće napade na američke ciljeve, gotovo sigurno bi doveo do eskalacije sukoba u trenutku kada su iranski vojni kapaciteti ozbiljno narušeni.
Sveobuhvatni izraelski napadi dodatno su istakli da se Iran nalazi u najtežem položaju u posljednjih nekoliko decenija, navodi "Tajms". Islamska Republika izgleda bespomoćno pred izraelskim udarima. Njene posredničke snage, poput Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanu, koje je trebalo da služe kao zaštita, su desetkovane, privreda je u dubokoj krizi, a najviši vojni komandanti su ubijeni, a takođe je neizvjesno pitanje nasljednika starog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji mjesecima vrši pritisak na Iran da pristane na ograničavanje svog nuklearnog programa, ocijenio je izraelske napade kao upozorenje, ali i kao podsticaj Iranu da „postigne dogovor, prije nego što ne ostane ništa“. On je juče poručio: „Sada imaju, možda, drugu šansu!“
Tramp je juče izjavio za Rojters da nije jasno da li Iran i dalje ima nuklearni program nakon izraelskih napada, ali stručnjaci navode da šteta na nuklearnim postrojenjima te zemlje za sada djeluje ograničeno.
Izraelski napadi su uspjeli da eliminišu iranske vojne lidere i nuklearne naučnike, kao i da pogode vojne komandno-kontrolne centre i protivvazdušnu odbranu, ali satelitski snimci za sada ne pokazuju značajnu štetu na nuklearnoj infrastrukturi, reklo je Rojtersu nekoliko stručnjaka.
Iran će vjerovatno najnovije udare Izraela posmatrati „kao direktan pokušaj destabilizacije režima, a ne samo kao nastojanje da se obuzdaju njegove nuklearne ambicije“, izjavio je Ali Vaez, direktor programa za Iran pri Međunarodnoj kriznoj grupi. „Zbog toga bi režim mogao da ga protumači kao egzistencijalnu prijetnju - onu koja zahtijeva snažan i potencijalno eksplozivan odgovor“.
Čak i ako Iran sada odluči da bude oprezan i da ne napada američke ciljeve i saveznike u regionu, gotovo je nesumnjivo da su u svijesti njegovih lidera Sjedinjene Države saučesnik u izraelskim napadima, kazao je Vali Nasr, profesor Škole za napredne međunarodne studije Džons Hopkins. Međutim, napad na američke ciljeve sada bio bi najsigurniji način ne samo da se eskalira rat, već i da se Trampu pruži razlog da otvoreno podrži Izrael u napadima na Iran, ističe "Tajms".
S obzirom na razmjere izraelskog napada, Iran će vjerovatno ovaj udar posmatrati „kao direktan pokušaj destabilizacije režima, a ne samo kao nastojanje da se obuzdaju njegove nuklearne ambicije
Američki i izraelski zvaničnici zahtijevaju da Iran potpuno obustavi obogaćivanje uranijuma, što je jedan od dva puta za proizvodnju nuklearnog oružja. Iran zvanično negira da ima namjeru da proizvede bombu i tvrdi da se obogaćivanje koristi isključivo u civilne svrhe.
„Neće tako lako odustati od obogaćivanja,“ rekao je Nasr. „Neće se predati.“ Iran je juče na državnoj televiziji saopštio da neće prisustvovati ranije zakazanoj šestoj rundi pregovora sa Amerikancima sjutra u Omanu, o mogućem nuklearnom sporazumu. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro je kritikovao te pregovore i čini se da pokušava da ih sabotira ovim napadima.
Iz iranske perspektive, Netanjahu ne pokušava samo da vojno i simbolički oslabi i ošteti Islamsku Republiku, već „pokušava da izazove unutrašnju krizu u Iranu“, izjavila je Sanam Vakil, direktorka programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Čatam hausu. Međutim, kao i ranije, ona očekuje da će se „sistem, iako slabiji, ujediniti oko zastave“.
Režim bi mogao biti ugrožen u nekom trenutku. „Ali s koje strane?“ kaže Nasr. Ono što bi moglo da zamijeni Islamsku Republiku možda ne bi bila demokratija, već „bi moglo osnažiti uticaj tvrdolinijaša“, rekao je.
"Tajms" ocjenjuje da će slabost Irana sigurno ubrzati već postojeću debatu unutar vrha vlasti o tome da li konačno treba izgraditi nuklearno oružje, uprkos ranijim obećanjima da to neće učiniti, kao najbolji odvraćajući faktor protiv Izraela koji sada može slobodno bombardovati Iran i i da na širem planu osigura svoju bezbjednost.
"Mnogi ljudi u Iranu će se osjećati kao da su satjerani uza zid, da regionalno odvraćanje nije uspjelo, da pregovori nisu donijeli nikakav rezultat, a Izrael je neobuzdan, te da je jedina prava zaštita nuklearno oružje,“ rekao je Žiljen Barns-Dejsi iz Evropskog savjeta za spoljne odnose.
Iran bi mogao odlučiti da pojača obogaćivanje uranijuma, prebaci zalihe visoko obogaćenog uranijuma na tajna mjesta, protjera međunarodne inspektore i potpuno istupi iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, piše "Njujork tajms". Izrael nije potpisnik tog sporazuma i primjenjuje politiku ni potvrđivanja ni negiranja takvog programa. Međutim, takvi potezi mogli bi dovesti do direktnijeg uključivanja Sjedinjenih Država u rat.
Iran je za sada bio oprezan da ne napada druge američke saveznike, zemlje Zaliva ili njihovu energetsku infrastrukturu, nastojeći da ne proširi sukob. Lideri te zemlje su sigurno u kontaktu sa Saudijskom Arabijom i državama Zaliva, koje imaju pristup Trampu i uticaj na njega, kako bi pokušali da pronađu način da sačuvaju obraz i „stave stvar pod kontrolu“, naročito nakon što budu snažno uzvratili Izraelu, izjavila je Eli Geranmajeh, ekspertkinja za Iran pri Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Međutim, kako navodi "Tajms", ajatolah Hamenei nikada nije vjerovao Sjedinjenim Državama niti Trampu, naročito otkako se predsjednik tokom svog prvog mandata jednostrano povukao iz pažljivo osmišljenog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je ograničio obogaćivanje uranijuma u Iranu u zamjenu za ukidanje ekonomskih i drugih sankcija, a zatim uveo još sankcija.
Ako je ajatolah Hamenei mislio da pregovori sa Amerikancima štite Iran od izraelskih napada, sada će se zapitati da li bi čak i dogovor sa Trampom spriječio Izrael da napadne Iran, izjavila je Geranmajeh.
„Hamenei se sada nalazi u veoma teškoj situaciji,“ rekla je. „Iran bi na kraju mogao dobiti veći rat, a potom i veoma nepovoljan mirovni sporazum“. Dodala je da će se Hamenei suočiti sa sve većim pritiskom vojske i tvrdolinijaša da sada iskoristi najbolje iranske resurse protiv Izraela.
Teheran uvijek ima opcije, rekla je Suzana Maloni, ekspertkinja za Iran i direktorka programa spoljne politike u institutu Brukings. Iran ne može samo da lansira rakete, već i da izvede sajber-napade, angažuje svoje posredničke militantne grupe ili čak poveća svoj nuklearni program, približavajući se brzom razvoju nuklearne bombe.
„Ali sve te opcije imaju posljedice koje bi mogle dovesti režim u još veću opasnost“, rekla je. Dodala je da, imajući u vidu duboku infiltraciju izraelske obavještajne službe u Iran, „mora se zapitati šta ih još sve može snaći".
Bonus video:
