Španska ministarka odbrane Margarita Robles izjavila je juče da je njena zemlja potpuno posvećena NATO-u, dan nakon što je Madrid zatražio da bude izuzet iz predloženog povećanja izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
“Španija i njene oružane snage su ozbiljan, pouzdan i odgovoran saveznik, koji je apsolutno posvećen Evropskoj uniji i Atlantskom savezu”, izjavila je Robles u Madridu. “Niko to ne može dovesti u pitanje.”
Njena izjava uslijedila je nakon pisma koje je premijer Pedro Sančez uputio generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu u četvrtak, a koje bi moglo da ugrozi samit na kojem savez planira da traži od članica da se obavežu na cilj od pet odsto.
U tom pismu, Sančez je zatražio “fleksibilniju formulu” kojom bi cilj trošenja bio neobavezujući ili bi Španija bila izuzeta iz njegove primjene.
On je rekao da Španija nema namjeru da opstruira ishod NATO samita sljedeće sedmice. Međutim, bilo koji dogovor o povećanju izdvajanja za odbranu, kao odgovor na zahtjev predsjednika SAD Donalda Trampa, zahtijevao bi jednoglasno odobrenje svih 32 članice.
“Obavezivanje na cilj od pet odsto ne bi bilo samo nerazumno, već i kontraproduktivno, jer bi Španiju udaljilo od optimalnih izdvajanja i otežalo tekuće napore EU da ojača svoj bezbjednosni i odbrambeni sistem”, napisao je Sančez.
Lideri transatlantskog vojnog saveza trebalo bi da se sastanu u Hagu 24. i 25. juna, u atmosferi neizvjesnosti oko posvećenosti Vašingtona evropskoj odbrani. Tramp je zaprijetio da neće štititi saveznike koji ne izdvajaju pet odsto BDP-a za vojne potrebe.
Predsjednik Letonije je izrazio uvjerenje da će NATO postići dogovor o novom cilju potrošnje, rekavši da savez nema mnogo izbora s obzirom na sve veću prijetnju iz Rusije.
“Iskreno se nadam da postoji razumijevanje u Madridu da je ovo kritično razdoblje za Alijansu, i kada je riječ o (povećanju) obrambenih kapaciteta, tako i o transatlantskim odnosima”, rekao je Edgars Rinkevičs u intervjuu za Rojters.
Sa 1,28 odsto BDP-a, Španija je prošle godine imala najniži procenat izdvajanja za odbranu među članicama NATO-a, prema procjenama alijanse. Sančez je u aprilu pristao da ubrza napore da se dostigne aktuelni NATO cilj od dva odsto ove godine.
Norveški premijer Jonas Gar Store izjavio je da njegova zemlja podržava Ruteov predlog o pet odsto izdvajanja za odbranu.
Store je na konferenciji za novinare objasnio da je taj cilj podijeljen na 3,5 odsto za “klasičnu odbranu”, uključujući osoblje, investicije, borbenu spremnost i podršku Ukrajini, dok preostalih 1,5 odsto otpada na “troškove povezane s odbranom”, koji uključuju operativne i industrijske mjere.
Naveo je da ta druga kategorija može da obuhvati rashode za zaštitu i razvoj kritične infrastrukture, suočavanje s hibridnim prijetnjama, uključujući digitalne napade i dezinformacije, između ostalog.
Dodao je da Norveška trenutno troši 3,2 odsto BDP-a na odbranu, ako se uračuna pomoć Ukrajini. Prema posljednjim procjenama NATO za 2024. Norveška izdvaja 2,2 odsto.
Premijer je dodao da se o nekim detaljima cilja, uključujući rok do kog bi zemlje trebalo da ga ispune, još aktivno pregovara i da će se odluka donijeti naredne sedmice.
Store je ponovio upozorenje da se Norveška suočava sa najozbiljnijom bezbjednosnom situacijom od Drugog svjetskog rata, ukazujući i na nove rizike koji proizlaze iz krize na Bliskom istoku.
Upitan da komentariše izjave španskog premijera, Store je sugerisao da se “radi na nalaženju konsenzusa unutar saveza”.
“Rusija egzistencijalni rizik za Njemačku i Evropu”
U međuvremenu, novi strateški dokument njemačke vojske, kako je objavio časopis “Špigl”, upozorava da Rusija predstavlja “egzistencijalni rizik” za Njemačku i Evropu.
U tom povjerljivom dokumentu se upozorava da Kremlj usklađuje i svoje industrijske i rukovodne strukture “posebno kako bi ispunio zahtjeve za sukob velikih razmjera protiv NATO-a do kraja ove decenije”, prenio je Rojters.
Rusija se, prema dokumentu, provjereno priprema za sukob s NATO-om, posebno jačanjem snaga u zapadnoj Rusiji, “na granicama sa NATO-om”.
Već naredne godine Rusija bi mogla imati oko 1,5 miliona aktivnih vojnika, navodi se u dokumentu.
Njemačka može da se suprotstavi ovoj prijetnji samo “dosljednim razvojem vojnih i društvenih kapaciteta”, zaključuje se u dokumentu.
Vojno osoblje i stručnjaci pripremali su taj strateški dokument tokom proteklih 18 mjeseci, kako bi služio kao smjernica za budući pravac njemačkih oružanih snaga, piše “Špigl”.
Njemački kancelar Fridrih Merc nedavno je podržao Trampov zahtjev da se cilj vojne potrošnje NATO-a poveća na pet odsto BDP-a, što je velika promjena omogućena istorijskim ublažavanjem ustavnog ograničenja zaduživanja Berlina.
Bonus video:
