Ako postoji jedna tema koja se jasno izdvojila tokom drugog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa, to je sljedeće: iskoristio je moć svoje funkcije za ličnu korist na način koji je bez presedana u istoriji.
Od kriptovaluta do biblija, od inostranih investicionih poslova do najavljene linije mobilnih telefona, porodične firme Trampovih zaradile su stotine miliona dolara od njegovog reizbora, što predstavlja nezapamćen priliv često netransparentnog novca od milijardera, stranih vlada i kripto tajkuna koji imaju interese kod federalne vlade.
“On je predsjednik i trebalo bi da radi u interesu javnosti”, rekao je Džejms Terber, počasni profesor na Američkom univerzitetu, koji se decenijama bavi istraživanjem lobiranja, finansiranja kampanja i političke korupcije. “Umjesto toga, on koristi funkciju da bi uvećao sopstveno bogatstvo. To je potpuno nenormalno.”
Sume koje su prikupile kompanije Trampove organizacije, poslovnog konglomerata koji kontrolišu predsjednikova djeca, daleko premašuju one iz prvog mandata kada je korišćenje njegovih hotela, odmarališta i golf terena bilo uobičajen način da se stekne naklonost kod predsjednika poznatog po transakcionom pristupu.
U drugom mandatu ambicije Trampove porodice postale su znatno veće, od digitalne sfere do udaljenih regiona širom svijeta. Jedna od Trampovih kriptovaluta, prema konzervativnim procjenama, donijela je najmanje 320 miliona dolara od januara, dok je druga dobila investiciju od dvije milijarde dolara iz državnog investicionog fonda strane vlade. Treća je prodala tokene u vrijednosti od najmanje 550 miliona dolara.
Njegovi sinovi su putovali po Bliskom istoku kako bi sklopili nove investicione poslove, dok njegova kćerka i zet sarađuju sa albanskom vladom na izgradnji luksuznog odmarališta na jednom mediteranskom ostrvu. Čak je i prva dama Melanija Tramp potpisala ugovor sa Amazonom vrijedan 40 miliona dolara za snimanje dokumentarca, iako je osnivač te kompanije Džef Bezos bio česta meta Trampovih napada tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, a Amazonovi podizvođači u velikoj mjeri sarađuju s federalnom vladom.
Iscijediti močvaru?
Ovaj talas poslovnih dogovora predstavlja otvoreno odbacivanje Trampovog obećanja iz prvog mandata da će “iscijediti močvaru” u Vašingtonu, i višestruko nadmašuje pokušaje porodice bivšeg predsjednika Džoa Bajdena da utiče na vlast, koje su Tramp i njegovi saveznici često nazivali “Bajdenovom kriminalnom porodicom”.
I dok su demokratski zvaničnici kritikovali Trampa zbog sukoba interesa u kojima istovremeno ima ulogu predsjednika i ličnog korisnika, malo je vjerovatno da će se suočiti s neposrednim posljedicama. Kongres je pod kontrolom njegovih stranačkih saboraca republikanaca, a njegova administracija je ispunjena lojalistima koji su uklonili mnoge mehanizme nadzora. Vrhovni sud, u kojem konzervativna većina postoji zahvaljujući Trampu, presudio je prošlog ljeta da predsjednici uživaju širok imunitet od krivičnog gonjenja.
Čak i u rijetkim slučajevima kada su Trampovi saveznici pozivali na oprez, on ih je ignorisao. To se dogodilo kada je prihvatio “prekrasan, veliki, veličanstven i besplatan avion” od katarske vlade, vrijedan 400 miliona dolara. Tramp je tada rekao da će boing 747 “ići direktno” u njegovu predsjedničku kolekciju nakon odlaska s funkcije.
“To je Mont Everest korupcije”, rekao je senator Džef Merkli, demokrata iz Oregona.
Od kada je Ričard Nikson dao ostavku pošto je osramoćen, predsjednici su činili velike napore da izbjegnu i sam izgled mogućeg sukoba interesa.
Džimi Karter i Ronald Regan su imovinu prebacili u “slijepo upravljanje” (pravni i finansijski aranžman u kojem vlasnik imovine prenosi upravljanje tom imovinom nezavisnom upravitelju, bez ikakvog prava na uvid ili učešće u njenom upravljanju tokom trajanja tog aranžmana), dok je Džordž Buš stariji koristio “diversifikovano upravljanje” koje mu je onemogućavalo da zna u šta je ulagao. Njegov sin, Džordž V. Buš, koristio je sličan mehanizam.
Barak Obama je bio izuzetak, ali su njegova ulaganja uglavnom bila neupadljiva mješavina indeksnih fondova i američkih državnih obveznica. Tokom svog prvog mandata Donald Tramp je čak donekle dao signal da vodi računa o etici - uveo je moratorijum na inostrane poslovne aranžmane. Međutim, umjesto da, poput mnogih prethodnika, prebaci imovinu u slijepo upravljanje, on je vođenje Trampove organizacije prepustio svojoj djeci, čime je suštinski zadržao kontrolu nad svojim finansijama.
Ovog puta se čak nije ni potrudio. Njegovi sinovi, Erik i Donald Mlađi ponovo upravljaju porodičnim biznisom dok je Tramp na funkciji. Mada Bijela kuća tvrdi da nije uključen u svakodnevno donošenje odluka, fond koji je formirao i dalje ostvaruje profit. Tramp promoviše svoja odmarališta, robu sa sopstvenim brendom i porodične kripto projekte dok boravi u Bijeloj kući, često preko svog naloga na Truth Socialu, društvenoj mreži koju je pokrenuo zajedno sa saveznicima.
Takođe je reklamirao liniju Tramp patika, Bibliju koja se proizvodi u Kini, i gitare marke Tramp - među kojima je i replika Gibson Les Paul modela od 1.500 dolara, sa natpisom “Učinimo Ameriku ponovo velikom”. Konzervativne organizacije i republikanski odbori potrošili su najmanje 25 miliona dolara u Trampovim objektima od 2015. godine, pokazuju podaci o finansiranju kampanje, a većina tog novca došla je iz samih Trampovih političkih struktura.
Tramp prigrlio kriptovalute
Ipak, svi ti poslovni poduhvati su blijedi u poređenju s njegovim angažmanom u svijetu kriptovaluta - oblasti koja možda najjasnije ilustruje sukobe interesa koji su obilježili Trampov drugi mandat.
Nekada skeptičan prema kriptu, Tramp je tvrdio da kriptovalute “nisu novac”, da su zasnovane na “vazduhu” i da mu “liče na prevaru”. Međutim, do trenutka kada je ponovo krenuo u predsjedničku trku, postao je otvoreni zagovornik te industrije.
“Razlika je u tome što je shvatio da to može biti njegova prevara”, rekla je Hilari Alen, profesorica prava na Američkom univerzitetu specijalizovana za bankarstvo i kriptovalute.
Tramp je obećao da će od SAD napraviti “kripto prijestonicu svijeta” i najavio ukidanje regulative u toj oblasti.
Takva deregulacija, naravno, ide u prilog i njegovim sopstvenim firmama. U jeku kampanje Tramp je najavio lansiranje sopstvene kriptovalute i osnivanje firme World Liberty Financial - kompanije za kripto-finansije kojom bi upravljali njegovi sinovi i više poslovnih saradnika. Među partnerima je bio i Stiv Vitkof, danas jedan od Trampovih najvažnijih diplomatskih izaslanika.
Ali, sve je to bilo i sastavni dio njegove kampanje 2024. godine. Na kripto-događaju održanom u njegovom klubu Mar-a-Lago na Floridi u maju 2024, Tramp je, prema ranijem pisanju agencije AP, dobio uvjeravanja da će vodeći ljudi iz industrije obilno finansirati njegov reizbor.
Na pitanje postavljeno nedavno u Bijeloj kući da li bi razmotrio povlačenje porodičnog biznisa iz kripto-investicija kako bi izbjegao optužbe za sukob interesa, Tramp je odgovorio:
“Stvorili smo veoma moćnu industriju. To je daleko važnije od svega u šta smo mi lično ulagali.”
“Ne zanima me investiranje. Znate, imam djecu koja ulažu u to jer vjeruju u to”, dodao je Tramp o kriptu. “Ali ja sam predsjednik, i ono što sam uradio jeste da sam izgradio industriju koja je od velikog značaja. A da je nismo mi stvorili - stvorila bi je Kina.”
Bijela kuća: Nema sukoba interesa
Portparol Bijele kuće, Harison Filds tvrdi da Trampovo promovisanje kriptovaluta nije vođeno ličnim interesima. On “preduzima odlučne korake kako bi uspostavio regulatornu jasnoću u oblasti digitalnih finansijskih tehnologija i osigurao poziciju Amerike kao svjetskog lidera u ekonomiji digitalne imovine”, rekao je Filds.
“Administracija predsjednika Trampa”, dodao je Filds, “ispunjava predsjednikovo obećanje da će SAD postati kripto prijestonica planete, podstičući inovacije i ekonomske mogućnosti za sve Amerikance.”
Tramp je prošlog petka potpisao novi zakon o kriptovalutama, koji je industrija već dugo zagovarala. Među odredbama zakona je i zabrana članovima Kongresa da izdaju svoj “stejblkoin” - specifičan tip kriptovalute. Zabrana se, međutim, ne odnosi na predsjednika.
Filds je rekao da nije fer izjednačavati optužbe kritičara o Trampovim sukobima interesa s Trampovim tvrdnjama da je porodica Džoa Bajdena finansijski profitirala dok je on bio na vlasti.
On je istakao da Trampove politike nisu donijele ličnu finansijsku korist predsjedniku i da nemaju veze sa interesima njegove porodice - te da je Tramp ušao u Bijelu kuću kao već uspješan biznismen kome nije bila potrebna politička karijera da bi se obogatio.
Ipak, Trampova porodica se nalazi u poziciji da značajno profitira od sve većeg uticaja kripto-industrije. Prema veb stranici kompanije World Liberty Financial, porodica Tramp posjeduje većinski udio koji im daje pravo na 75 odsto zarade od njihove prve kriptovalute, lansirane u septembru prošle godine. Token, pod oznakom $WLFI, nije odmah postigao uspjeh. Međutim, nakon Trampove izborne pobjede, prodaja je naglo porasla.
Neposredno pred inauguraciju, Tramp je najavio novu “mim” kriptovalutu pod nazivom $Trump tokom događaja “Kripto bal”, svečanog gala okupljanja u Vašingtonu, osmišljenog da simbolično obilježi početak nove ere regulacije kriptotržišta, koju je Tramp obećao da će sprovesti.
“Vrijeme je da proslavimo sve za šta se zalažemo: POBJEDU!” napisao je Tramp na svom nalogu na mreži X. “Pridružite se mojoj posebnoj Trump zajednici. NABAVITE SVOJ $TRUMP ODMAH.”
Stotine miliona od mim kriptovalute
Mim kriptovalute, koje se često stvaraju iz šale i bez stvarne namjene, sklone su naglim i ekstremnim promjenama cijena od kojih se uglavnom obogati mali broj investitora, dok obični investitori često ostaju na gubitku. Trampov token $Trump dostigao je vrijednost od preko 70 dolara, ali je ubrzo doživio krah, donoseći gubitke mnogima. Od marta se njegova cijena kreće oko 10 dolara. Tramp, međutim, nije prošao loše. Do kraja aprila ta kriptovaluta donijela je više od 320 miliona dolara kroz naknade, prema analizi firme za praćenje kriptotržišta Chainalysis.
Treća kriptovaluta, stejblkoin nazvan USD1, lansirana je u aprilu.
Investitori i poslovni saradnici Trampa očigledno su takođe imali koristi od njegovih kripto poduhvata.
Džastin San, milijarder kineskog porijekla koji se obogatio na kriptovalutama, objavio je da je investirao skoro 200 miliona dolara u razne Trampove kripto projekte. U tom periodu, Trampova administracija pauzirala je slučaj prevara s hartijama od vrijednosti koji je protiv Sana bio u toku. U junu je San objavio da izlazi na berzu sa svojom kripto kompanijom tron, nakon što je obezbijedio finansiranje kroz ugovor koji je, prema navodima, posredovao Erik Tramp. Prošle sedmice San je na mreži X objavio da kupuje dodatnih 100 miliona dolara vrijednosti Trampove mim kriptovalute.
San nije jedini. Čangpeng Džao, osuđen za kršenje zakona i osnivač kripto mjenjačnice Binance, bio je dio mega-posla u kojem je državni investicioni fond pod kontrolom Ujedinjenih Arapskih Emirata uložio dvije milijarde dolara u Trampov stejblkoin USD1, a tim sredstvima otkupio udio u Džaovoj kompaniji Binance.
Taj posao donio je ogromnu pažnju kompaniji World Liberty Financial i odmah učinio stejblkoin USD1 jednim od vodećih na tržištu. Takođe će omogućiti porodici Tramp i njihovim partnerima da reinvestiraju ta sredstva i godišnje prikupe kamate koje bi mogle dostići i 80 miliona dolara.
Ubrzo nakon što je kupovina objavljena, Tramp je Ujedinjenim Arapskim Emiratima omogućio veći pristup američkim čipovima za vještačku inteligenciju - tehnologiji do koje su dugo pokušavali da dođu. Binance i sam Džao takođe su profitirali.
Kompaniji Binance je ranije bilo ograničeno poslovanje u SAD-u. Tokom Bajdenove administracije postignuta je nagodba prema kojoj je Džao u 2024. osuđen na zatvorsku kaznu nakon što je priznao krivicu zbog nepoštovanja zakona o sprečavanju pranja novca. Tužioci su tada naveli da je ignorisao dokaze da su kriminalci koristili njegovu platformu za prebacivanje novca povezanog s trgovinom djecom, drogom i finansiranjem terorizma.
U maju je Komisija za hartije od vrijednosti i berze pod Trampovom administracijom odustala od posljednje federalne tužbe protiv kompanije Binance. Džao, poznat pod nadimkom CZ, sada traži pomilovanje. Bijela kuća je saopštila da ta odluka još nije donijeta.
Obilazak Bijele kuće za najveće kripto-investitore
Tramp je prije nekoliko mjeseci najavio novu promotivnu akciju kojom je ponovo spojio svoj predsjednički položaj s ličnim biznisom: organizovao je večeru u svom golf klubu u Virdžiniji za 220 najvećih investitora u njegovu mim kriptovalutu $Trump, uz posebnu turu kroz Bijelu kuću za 25 najznačajnijih investitora.
Ta najava privremeno je povećala vrijednost kriptovalute. Takođe je donijela dodatnu zaradu Trampovoj organizaciji, koja ima pravo da ubira naknade svaki put kada se token trguje. Mjesec dana kasnije, Tramp se obratio učesnicima večere, stojeći za govornicom s predsjedničkim pečatom. Tada je Bijela kuća saopštila da “nema nikakve veze” s pomenutom kriptovalutom.
Decenijama unazad političke donacije i lobiranje bili su regulisani zakonima koji ograničavaju iznose koje donatori mogu uplatiti, zahtijevaju određeni stepen transparentnosti i propisuju na šta političari smiju trošiti prikupljeni novac. Međutim, kako ističu pravni i finansijski stručnjaci, Trampov ulazak u svijet kriptovaluta efektivno zaobilazi te zakone.
“To je vrlo slično Trampovom hotelu iz prvog mandata, ali ono što je kripto omogućio jeste da više nema potrebe za samim hotelom”, rekla je profesorka prava Hilari Alen. “Pošto se kripto-imovina može stvoriti ni iz čega, Tramp je pronašao način da generiše neograničenu količinu imovine koju nudi onima koji žele da mu daju novac.”
Priredila: N. B.
Bonus video:
