Čelnik Islamske države (IS) Abu Bakr al-Bagdadi uskoro će ostati bez dva glavna centra svog "kalifata", ali trebaće više godina da se uhvati ili ubije, smatraju zvaničnici i stručnjaci.
Borcima Islamske države slijedi neizbježan poraz u prijestonicama njihovog kalifata, Mosulu u Iraku i Raki u Siriji. Zvaničnici tvrde da se al-Bagdadi kloni oba grada i da se krije negdje u hiljade kilometara velikoj pustinji između njih.
"Na kraju će biti ubijen ili ulovljen, neće moći zauvijek da se krije u podzemlju", tvrdi Lahur Talabani, vođa antiterorističkog odjeljenja regionalne vlade Kurdistana, autonomne kurdske regije u sjevernom Iraku.
"Ali za to će trebati nekoliko godina", dodaje Talabani.
Jedna od glavnih Bagdadijevih briga je da ga ne izda neko od bliskih saradnika. Sjedinjene Države su za njegovo privođenje ponudile 25 miliona dolara, ističe Hišam al-Hašimi, savjetnik bliskoistočnih vlada po pitanju Islamske države, prenosi N1.
"Bez teritorija kojima može otvoreno da vlada on se više ne može nazivati kalifom", tvrdi Hašimi.
"On je čovjek u bjekstvu, a broj njegovih pobornika smanjuje se gubitkom teritorija", dodao je.
Iračke snage već su preuzele veći dio Mosula, drugog najvećeg grada u Iraku kojeg su pripadnici Islamske države osvojili u junu 2014. godine i iz kojeg je se Bagdadi prozvao "kalifom", odnosno vođom svih muslimana. Raka, njegova prijestonica u Siriji, gotovo je u potpunosti okružena vojnom koalicijom sirijskih Kurda i arapskih grupa.
Bagdadi se posljednji put u javnosti pojavio upravo u Mosulu 2014., na videosnimku na kojem je obučen u crnu klerikalnu odjeću iz srednjovjekovne džamije Grand al-Nuri proglasio svoj kalifat. Rođen kao Ibrahim al-Samarrai, Bagdadi je 46-godišnji Iračanin koji je napustio Al-Kaidu 2013., dvije godine nakon ubistva Osame Bin Ladena.
Odrastao je u religioznoj porodici, studirao islamsku teologiju u Bagdadu, a 2003. godine kad je i počela predvođena SAD invazija na Irak, pridružio se salafističkim džihadističkim pobunjenicima. Amerikanci su ga uhapsili, ali i oslobodili godinu dana kasnije jer su ga smatrali civilom, a ne vojnom metom.
Potjernica od 25 miliona dolara
Hašimi ističe da je čelnik Islamske države sramežljiv i rezerviran, te da se odnedavno drži blizu iračko-sirijske granice gdje se lako primijeti prisustvo dronova ili stranaca.
Američki Stejt department je za njim raspisao potjernicu od 25 miliona dolara.
"Ta nagrada mu stvara zabrinutost i tenzije, ograničava kretanje i broj stražara", tvrdi Fadel Abu Raghif, stručnjak za ekstremističke grupe iz Bagdada.
"On ne ostaje više od 72 sata na istom mjestu".
Bagdadi je postao "nervozan i vrlo oprezan u svojim kretnjama", naglašava Talabani koji je direktno uključen u suprotstavljanju planovima Islamske države, prenosi N1.
"Broj ljudi kojima vjeruje sve je manji i manji", dodaje Talabani.
Posljednji Bagdadijev govor objavljen je početkom novembra, dvije sedmice nakon početka borbe za Mosul. Tada je pozvao svoje pobornike da se bore protiv "nevjernika" i da učine da "njihova krv teče poput rijeka".
Američki i irački zvaničnici vjeruju da je u Mosulu i Raki ostavio svoje komandante da vode najzagriženije pobornike u borbi za ta dva grada, a da se on usredsredio na svoje preživljavanje. Trenutno se ne zna gdje se nalazi.
Bagdadi ne koristi mobilni telefon i ima nekoliko provjerenih kurira koji komuniciraju sa njegova dva glavna pomoćnika, ministrom odbrane Ijadom al-Obaidijem i Ajadom al-Džumailijem koji je zadužen za bezbjednost. Iračka državna televizija je 1. aprila objavila da je al-Džumailijem, ali to još nije potvrđeno.
Bagdadi se područjem iračko-sirijske granice kreće običnim automobilima ili pik-up kamionima kakve koriste farmeri, sa vozačem i dva člana obezvjeđenja, otkriva Hašimi. Ta regija je poznata kao središte sunitske pobune protiv američkih snaga koje su napale Irak i šiitske vlade koja je preuzela vođenje države nakon toga.
Islamska država je na vrhuncu svoje moći vladala teritorijom na kojoj je živjelo više od dva miliona ljudi, od sjeverne Sirije, preko gradova i sela na rijeci Tigris i Eufrat, sve do predgrađa iračke prijestonice Bagdada. Progonila je nesunitsko stanovništvo i sunite koji se nisu slagali sa njenom ekstremnom interpretacijom islamskog zakona, sprovodivši javna vješanja i bičevanja zbog kršenja propisa o izgledu, ponašanju ili kretanju.
Pod vlašću Islamske drržave danas žive stotine hiljada ljudi oko Rake i Deir al-Zora na istoku Sirije, kao i u nekoliko enklava južno i zapadno od Mosula. U tom gradu je nekada živjelo dva miliona ljudi, a u njegovom starom jezgru trenutno je zatočeno još 200.000 ljudi kojima nedostaju osnovne potrepštine i koje teroristi koriste kao živi zid u borbi protiv iračkih snaga, potpomognutih koalicijom koju predvodi SAD.
Sirijske demokratske snage, sačinjene od kurdskih i arapskih boraca, prošle sedmice su uz podršku SAD započele napad na Raku nakon nekoliko mjeseci duge kampanje da se taj sirijski grad odsječe od ostatka države.
Islamska država se u Siriji bori i protiv ruskih i iranskih snaga odanih predsjedniku Bašaru al Asadu, kao i protiv većinski sunitskih sirijskih pobunjenika koje podržava Turska.
Posljednji zvanični izvještaj o Bagdadiju objavila je iračka vojska 13. februara kad su irački borbeni avioni F-16 izveli vazdušni napad na kuću na zapadu Iraka za koju se vjerovalo da je mjesto njegovog susreta sa drugim komandantima.
Islamska državam ukupno ima još 8.000 boraca od kojih su 2.000 iz drugih arapskih država, Evrope, Rusije i centralne Azije, tvrdi Abu Raghif.
"To je mali broj u odnosu na desetine hiljada boraca koji im se suprotstavljaju u obje države, ali to je sila na koju treba računati jer se sastoji od radikala koji nemaju šta da izgube, pa se kriju među civilima, koriste zamke, mine i eksplozive", smatra Ragheef.
Talabani ističe da se Bagdadija i dalje smatra vođom Islamske države i kako mnogi i dalje žele da se bore za njega.
Čak i kad bude uhapšen ili ubijen, "njegova i ostavština Islamske države će se nastaviti ako se ne suprotstavimo radikalnom ekstremizmu", zaključuje irački stručnjak.
Bonus video:
