Izgledalo je to kao scena iz filmova o Bondu. Dvojica ostarjelih autokrata, s mlađim saveznikom uz sebe, koračala su niz crveni tepih pred vojnu paradu u Pekingu, kada je mikrofon uhvatio pitanje koje im je, izgleda, bilo na umu: koliko dugo mogu da izdrže i, između redova, može li im nauka omogućiti da vladaju zauvijek?
Ohrabren napretkom tehnologije Vladimir Putin je preko prevodioca uvjeravao Si Đinpinga da se “ljudski organi mogu stalno presađivati, do te mjere da ljudi mogu postati mlađi, možda čak i besmrtni”.
Kineski lider mu je odgovorio: “Do kraja ovog vijeka, ljudi bi mogli živjeti 150 godina”.
U blizini je Kim Džong Un iz Sjeverne Koreje, tri decenije mlađi od dvojice sedamdesetdvogodišnjaka, to primio k znanju sa osmijehom.
Taj trenutak u Pekingu podstakao je nagađanja o “roku trajanja” lidera i, neminovno, priče o tome koliko će daleko ići u pokušajima da zaustave neumoljivo otkucavanje sata.
Za sada, nema znakova da bilo koji od trojice lidera namjerava da popusti svoj stisak moći. Svaki je izgleda spreman da vlada dokle god im tijelo izdrži, a nijedan nije ponudio jasan plan nasljeđivanja.
Prema ustavnim promjenama, koje je progurao 2020. godine, Putin bi mogao ostati na vlasti do 2036, kada će imati 83 godine - premašivši čak i mandat Josifa Staljina.
Si je, kroz čistke saveznika i rivala podjednako, raskinuo nekada unaprijed režiranu tradiciju Komunističke partije o pripremi nasljednika. U totalitarnoj Sjevernoj Koreji nasljeđivanje je tradicionalno određivano jedino smrću.
Težnja lidera ka dugovječnosti nije ništa novo. Vladari su oduvijek tragali za načinima da produže i život i vladavinu.
Prvi kineski car, Ćin Ši Huang (259–210. p. n. e.), slao je ekspedicije ka mitskoj planini Penglaj u potrazi za eliksirima vječnog života - iako su napici od žive koje je ispijao možda zapravo ubrzali njegovu smrt.
Aleksandar Veliki, kaže legenda, lutao je “Zemljom tame”, mitskom i vječno mračnom šumom, u potrazi za vodom života.
Mnogo vjekova kasnije, Italijan Silvio Berluskoni pristupio je istom problemu na svoj uobičajeno raskošan način - transplantacijom kose, estetskim operacijama i tretmanima krvi - nastojeći da na političkoj sceni djeluje nepobjedivo.
Otprilike u isto vrijeme Nursultan Nazarbajev, autokratski predsjednik Kazahstana, naložio je jednom institutu u Astani da proučava “podmlađivanje organizma”, ljudski genom i ljekove zasnovane na genima.
“Što se tiče medicine budućnosti, ljudi mojih godina zaista se nadaju da će se sve to dogoditi što je prije moguće”, zavapio je Nazarbajev u razgovoru s lokalnim kazahstanskim naučnicima 2010. godine.
Berluskoni je na kraju umro u 86. godini, poslije borbe s običnom infekcijom pluća; Nazarbajev je sklonjen nakon nemira u Kazahstanu 2022, a njegova porodica je uklonjena s vlasti; danas ima 85 godina.
Putin, koji je dobro poznavao obojicu, izgleda da ide još dalje - slijedeći najambiciozniji i najraskošnije finansiran put ka dugovječnosti i nauci produžavanja života.
Ruski lider odavno je opsjednut zdravljem: za njega se kaže da se oslanja na svoj tim ljekara i pribjegava alternativnoj medicini u potrazi za vitalnošću.
Međutim, oni koji ga proučavaju kažu da se ovdje ne radi samo o očuvanju zdravlja, već o produženju samog života.
“U razgovoru sa Sijem, Putin je govorio o temi koja ga zaista zanima”, rekao je Mihail Rubin, ruski novinar koji je nedavno bio koautor biografije predsjednika. “Važno je razumjeti da je i u trenutku tog razgovora gotovo sigurno negdje u blizini bio čitav tim ljekara”, dodao je.
Prema Rubinu, malo toga ukazuje na to da je Putinu potrebna stalna medicinska njega; djeluje zdravo za svoje godine, ali i dalje redovno putuje s velikom pratnjom ljekara različitih specijalizacija.
“To sugeriše da je ruski predsjednik zaokupljen svojim zdravljem i dugovječnošću”, rekao je Rubin.
“Vjerujem da Putin sanja da vlada još mnogo godina i polaže velike nade u napredak moderne medicine”, dodao je.
Putin ne krije svoju fascinaciju produžavanjem života, a prošle nedjelje nije pokazao nikakvu nelagodnost da ponovi svoja privatna razmišljanja o dugovječnosti na konferenciji za novinare.
“Savremena sredstva i metode unapređenja zdravlja, pa čak i različiti hirurški zahvati koje uključuju zamjenu organa, omogućavaju čovječanstvu da se nada da će se životni vijek značajno produžiti”, rekao je Putin novinarima u Pekingu.
Mihail Kovalčuk, dugogodišnji porodični prijatelj koji se često opisuje kao Putinov omiljeni naučnik, navodno predvodi ruska istraživanja besmrtnosti.
Prema navodima nezavisnog portala Meduza, Kovalčuk je osnovao nekoliko instituta s milionima državnih sredstava za ulaganje u nove tehnologije, uključujući štampanje organa pomoću ćelija uzgojenih u laboratoriji radi stvaranja zamjenskih organa.
Putinova najstarija kćerka, Marija Voroncova, školovana endokrinološkinja, takođe je dobila velike državne grantove za istraživanja produžetka ljudskog zdravlja i dugovječnosti, a uključena je i u genetski istraživački program povezan s Kovalčukom.
Potraga ruske ostarjele elite za vječnim životom već je prodrla u popularnu kulturu zemlje.
To je bila osnova satiričnog romana ruskog pisca Ivana Filipova iz 2024. godine, Miš, koji govori o zaraženom glodaru koji bježi iz naučnog instituta u kojem istraživači razvijaju lijek za produženje Putinovog života.
“Da budem iskren, nisam bio toliko iznenađen (Putinovim izjavama koje je zabilježio mikrofon)”, rekao je Filipov za “Gardijan”.
“Jer moja priča je rođena iz stvarnosti. A s Putinom je očigledno: on je praktično opsjednut idejom da živi vječno, ili bar duže nego što mu je suđeno”, rekao je.
“U mojoj knjizi, ta opsesija završava loše za sve”, dodao je Filipov.
Prevod: N. B.
Bonus video:
