r

Kako su izraelski zatvori postali poligon za obuku Palestinaca

Među hiljadama Palestinaca koji su oslobođeni ove sedmice su i oni koji se smatraju budućim vojnim i političkim liderima

16899 pregleda 0 komentar(a)
Palestinci su oslobođeni u okviru sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, Foto: Rojters
Palestinci su oslobođeni u okviru sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, Foto: Rojters

Dok su autobusi puni palestinskih zatvorenika ove sedmice prelazili kratku dionicu puta od izraelskih zatvora do ruševina Gaze, Hamas je poslao pobjedonosnu poruku.

“Ispunili smo obećanje našim oslobođenim zatvorenicima - zavjet njihovim žrtvama i borbi”, saopštila je palestinska militantna grupa. “Oslobađanje zatvorenika iz neprijateljskih zatvora oduvijek je bilo, i ostaće, u središtu naših nacionalnih prioriteta.”

Za Izraelce, autobusi su bili puni “terorista”, njih oko 4.000 razmijenjenih tokom dvogodišnjeg rata u Gazi za gotovo sve od 251 taoca koje je Hamas držao. Za Palestince, međutim, ta militantna grupa je ispunila jedan od razloga svog postojanja - oslobađanje svojih ljudi iz zloglasnih izraelskih zatvora.

Većina oslobođenih nikada nije izvedena pred sud i držana je u drakonskim uslovima tokom ratnog stanja. Mnogi od njih bili su tek sporedni akteri u neprekidnom sukobu - mladi ljudi osuđeni zbog bacanja kamenica ili uhapšeni zbog objava na društvenim mrežama.

Ali, među onima koji su obuhvaćeni ovom najnovijom razmjenom nalazi se oko 250 takozvanih “teškaša” - okorjelih militanata osuđenih za ubistva civila, mada na zatvorenim vojnim suđenjima sa stopom osuđujućih presuda od 99 odsto.

Stalni pritisak da se ovi zatvorenici visokog profila oslobode u zamjenu za taoce jedno je od najtežih etičkih i strateških pitanja s kojima se Izrael suočava. Takve razmjene - koje je jedan izraelski zvaničnik opisao kao “tradiciju nužde” - imaju dugu istoriju, jedinstvenu za jevrejsku državu i njene neprijatelje.

Čak i prije najnovijeg rata u Gazi, Izrael je od osamdesetih godina, prema procjenama “Fajnenšl tajmsa”, razmijenio najmanje 8.500 zatvorenika za manje od 20 živih talaca - gotovo svi su bili vojnici - kao i za posmrtne ostatke još osmorice.

Palestinci pozdravljaju oslobođene u Kan Junisu 13. oktobra
Palestinci pozdravljaju oslobođene u Kan Junisu 13. oktobrafoto: Reuters

To je stvorilo izopačen podsticaj za militante - ne samo Hamas - da kidnapuju Izraelce, uglavnom vojnike, kako bi ih razmijenili za svoje ljude. Time je podstaknuta morbidna pijaca ljudskih života, na kojoj se za svakog otetog Izraelca trguje desetinama, ponekad i stotinama oslobođenih Palestinaca.

Taj obrazac podstiče i proces u kojem pojedini Palestinci, izlazeći iz zatvora, postaju daleko uticajniji nego što su bili kada su u njega ušli. Izraelski zatvori tako su postali nehotice svojevrsni poligon za obuku nove generacije palestinskog rukovodstva.

U zatvorima se militanti iz islamističkog Hamasa, njegovog nacionalističkog rivala Fataha i drugih palestinskih frakcija - od ljevičarskog PFLP-a do Islamskog džihada koji ima podršku Irana - nađu zajedno: razmjenjuju ideje, uče i iščekuju naredno oslobađanje, dok im ugled vani raste.

Zatvorenici za taj fenomen imaju poseban nadimak - “Univerzitet Hadarim”, po izraelskom zatvoru u kojem postoji i formalni univerzitetski program za zatvorenike.

Osnivač Hamasa, šeik Ahmed Jasin, i Jahja Sinvar - idejni tvorac napada 7. oktobra 2023. kojim je započet rat - potekli su iz tog sistema.

“Onaj ko se žrtvuje za svoju domovinu postaje naš heroj”, rekla je Amani Sarane iz organizacije Klub palestinskih zatvorenika. “Nakon što izađu iz zatvora, oni postaju dio scene političkog rukovodstva”.

Neki od onih koji su ranije ove godine oslobođeni u razmjenama smatraju se ikonama palestinskog otpora. Zakaria Zubeidi, borac iz Dženina koji je postao vođa pozorišne trupe, stekao je status legende 2021. godine nakon što je iskopao izlaz iz zatvora i pobjegao - kratkotrajno, ali uz veliku pažnju javnosti. Hosam Šahin, vođa omladine Fataha, postao je poznat po štrajkovima glađu.

Gaza
foto: Reuters

U razmjeni ove sedmice, Izrael je odbio da oslobodi muškarce poznate kao “najveći teškaši”, poput lidera Fataha Marvana Bargutija - kojeg pristalice opisuju kao palestinskog Nelsona Mandelu - i Ahmeda Sadata, vođu marksističko-lenjinističkog Narodnog fronta za oslobođenje Palestine, koji je zatvoren zbog atentata 2001. godine na izraelskog ministra koji je prijetio etničkim čišćenjem Palestinaca.

Međutim, Izraelci su oslobodili ljude na čije su pronalaženje i hapšenje njihove bezbjednosne službe potrošile značajne resurse.

Među njima je Abdel Naser Isa, uhapšen 1995. godine, kada je imao 27 godina, optužen da je organizovao bombaške napade na autobuse, nakon što je izraelska bezbjednosna agencija Šin Bet pratila njegov trag od Damaska do Gaze i malog stana u Nablusu, na okupiranoj Zapadnoj obali.

Isu su opisivali kao jednog od osnivača vojnog krila Hamasa na Zapadnoj obali - iste brigade Al-Kasam protiv koje Izrael vodi borbe u Gazi - a vojni sudovi su mu izrekli dvije doživotne kazne zatvora i dodatnih sedam godina.

Ali u februaru ove godine, tri decenije kasnije, mršavi, 57-godišnji Isa izašao je iz izraelskog zatvora tokom primirja. Kao borac, Isa je nekada djelovao iz sjenke, ali je u zatvoru njegov ugled rastao, podstaknut pričama da je mladi Isa izdržao izraelska mučenja dovoljno dugo da omogući jednom od svojih sljedbenika da dovrši posljednju samoubilačku misiju.

Hamas ga je pretvorio u javni simbol palestinskog otpora. Takođe se smatra mogućim kandidatom za lidera. Za Izrael, Isa sada predstavlja tinjajuću prijetnju, iskusnog militanta koga je zatvor preobrazio u ime koje nadahnjuje potencijalne regrute.

“Držite ga na oku”, rekao je visoki bivši zvaničnik Šin Beta koji je učestvovao u njegovom prvobitnom hapšenju. “Hoćemo. Bio je opasan tada. Opasan je i sada”.

Za sada se Isa drži po strani, rekao je jedan bliskoistočni zvaničnik upoznat s njegovim kretanjem. Govoreći za “Fajnenšl tajms” iz Kaira nakon oslobađanja, Isa je svoje vrijeme provedeno u zatvoru nazvao “vrlo zanimljivim i obogaćujućim iskustvom”.

“Upoznao sam toliko različitih lidera, iz različitih djelova palestinskog političkog spektra - desničare, ljevičare, islamiste i nacionaliste”, rekao je.

Govorio je uglađeno i izbjegavajući direktne odgovore, poput drugih zvaničnika Hamasa, pozivajući se na međunarodno pravo i rezolucije Ujedinjenih nacija, ali odbijajući da govori o svojoj ulozi u ubistvima izraelskih civila.

On je negirao da predstavlja bilo kakvu prijetnju Izraelcima ili Jevrejima, ali je priznao da su njegove ideje prijetnja za cionizam. “Možda mene, kao i druge Palestince, smatraju opasnim samo zato što postojimo”, rekao je. “Možda sam im trn u oku zato što govorim o otporu okupaciji”.

Gaza
foto: Reuters

Izrael vjeruje da, iako su njegovi borbeni dani prošli, Isa i dalje predstavlja prijetnju iz inostranstva, gdje može pomagati Hamasu u prikupljanju sredstava i održavanju mreža koje obučavaju i naoružavaju militante u Libanu, Siriji i drugim zemljama, rekao je bivši visoki zvaničnik Šin Beta.

Ako bi Isa napredovao do uloge lidera, ponovio bi obrazac koji traje decenijama. U razmjeni iz 1985. godine, poznatoj kao Džibrilov sporazum, tri izraelska vojnika su razmijenjena za 1.150 Palestinaca - među kojima je bio i Jasin, koji je kasnije postao jedan od osnivača Hamasa.

Izrael je 2004. godine oslobodio 450 zatvorenika, uglavnom Libanaca, u zamjenu za izraelskog biznismena kojeg je otela militantna grupa Hezbolah i za tijela trojice izraelskih vojnika. Nekoliko godina kasnije, odlazeći šef Mosada Meir Dagan rekao je da su oni koji su tada pušteni ubili najmanje 231 Izraelca.

Razmjena koja najviše progoni izraelske bezbjednosne službe bila je ona iz 2011. godine, kada je oslobođen Jahja Sinvar, koji je služio kaznu zbog ubistava Palestinaca za koje je sumnjao da su izraelski doušnici.

Oslobođen zajedno s više od 1.000 Palestinaca u zamjenu za jednog izraelskog vojnika, Gilada Šalita, Sinvar je napredovao u hijerarhiji Hamasa i postao njegov vođa u Gazi. Na kraju je bio i glavni organizator Hamasovog napada 7. oktobra 2023, u kojem je, prema navodima izraelskih zvaničnika, ubijeno 1.200 ljudi, a 250 oteto.

Ipak, ne pripremaju se svi u izraelskim zatvorima - u kojima su ostale hiljade Palestinaca - za slavu nakon mogućeg oslobađanja. Većina je, prema navodima organizacija za ljudska prava, zahvalna samo što su preživjeli, posebno otkako su prebijanja i glad postali češći nakon 7. oktobra.

Najmanje 75 zatvorenika je umrlo u izraelskom pritvoru od 7. oktobra, prema podacima organizacija za ljudska prava.

Ali za neke, boravak u zatvoru “stvara nove lidere”, kaže Amar Mustafa Mardi (43), koji je oslobođen u februaru nakon što je proveo 22 godine u zatvoru zbog ubistva jevrejskog doseljenika na Zapadnoj obali.

Mardi je rekao da je tokom boravka u zatvoru mnogo naučio od drugih Palestinaca, među kojima su bili i Sinvar, Barguti i Sadat - njegovi cimeri i učitelji. “Bili su kao jednaki među nama”, rekao je. “Prvi među jednakima, učili su nas nečemu novom svakog dana”.

Prevod: A. Š.

Bonus video: