Veze Turske sa Hamasom, koje su nekada bile teret u Vašingtonu, pretvorile su se u geopolitički adut. Uspjevši da ubijedi Hamas da prihvati dogovor Donalda Trampa o Gazi, Ankara je ponovo potvrdila svoj uticaj na bliskoistočnoj šahovskoj tabli - na nezadovoljstvo Izraela i arapskih rivala.
U početku su se lideri Hamasa opirali ultimatumu američkog predsjednika - da oslobode izraelske taoce ili se suoče s nastavkom razaranja - ali su popustili tek kada ih je Turska, zemlja koju doživljavaju kao političkog zaštitnika, pozvala da pristanu na američki plan.
Dva regionalna izvora i dvojica zvaničnika Hamasa izjavili su za Rojters da je poruka iz Ankare bila nedvosmislena: došlo je vrijeme da se ponuda prihvati.
“Ovaj gospodin iz mjesta koje se zove Turska jedan je od najmoćnijih ljudi na svijetu”, rekao je Tramp prošle sedmice, misleći na turskog predsjednika Tajipa Erdogana, nakon što je palestinska militantna grupa pristala na plan o prekidu vatre i oslobađanju talaca. “On je pouzdan saveznik. Uvijek je tu kada mi je potreban.”
Erdoganov potpis na dokumentu o Gazi dao je snažan zamah turskim nastojanjima da zauzme ključnu ulogu na Bliskom istoku - status koji Erdogan sve odlučnije pokušava da povrati, često pozivajući se na osmanske veze i nekadašnje vođstvo u regionu.
Sada, nakon postignutog dogovora, Turska nastoji da ubere političke dividende - uključujući i u pitanjima bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Državama, rekli su izvori britanske agencije.
Sinan Ulgen, direktor istanbulskog istraživačkog centra EDAM i viši saradnik Karnegi Evrope, kazao je da je uspjeh Ankare u ubjeđivanju Hamasa da prihvati Trampov plan za Gazu dao Turskoj novi diplomatski uticaj i u zemlji i u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, Turska će vjerovatno pokušati da iskoristi obnovljenu naklonost Vašingtona kako bi pokrenula zamrznutu prodaju borbenih aviona F-35, ublažila američke sankcije i obezbijedila podršku SAD za ostvarenje svojih bezbjednosnih ciljeva u susjednoj Siriji.
“Ako te pohvalne izjave koje Tramp daje prerastu u trajniju naklonost, Ankara bi mogla da iskoristi taj zamah da riješi neke od dugogodišnjih sporova”, rekao je Ulgen za Rojters.
Početak obnove odnosa
Diplomatsko preusmjeravanje odnosa između Ankare i Vašingtona je, prema riječima zvaničnika, započelo tokom Erdoganove posjete Bijeloj kući u septembru - prve nakon šest godina.
Na sastanku su razmatrane neriješene tačke sporenja, uključujući zahtjev Turske da se ukinu američke sankcije uvedene 2020. godine zbog kupovine ruskog raketnog sistema S-400 - potez koji je razbjesnio Vašington i doveo do isključenja Turske iz programa borbenih aviona F-35.
Sirija je je takođe bila ključna tema. Turska želi da izvrši pritisak na kurdske Sirijske demokratske snage (SDF), koje podržavaju SAD, da se integrišu u sirijsku vojsku. Ankara SDF vidi kao prijetnju zbog njihovih veza s Radničkom partijom Kurdistana (PKK), koju Turska označava kao terorističku organizaciju.
Taj pritisak, izgleda, daje rezultate. Komandant SDF-a Mazlum Abdi potvrdio je uspostavljanje mehanizma za ujedinjenje s sirijskom vojskom, što Turska vidi kao stratešku pobjedu.
Dogovor o Gazi nadovezuje se na druge uspjehe koji su podigli ugled Turske. Tramp je ranije ove godine pohvalio Erdogana zbog organizovanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, a uticaj Ankare dodatno je porastao nakon pada Bašara al Asada u Siriji 2024. godine, gdje je Turska podržavala opozicione snage.
Turska ambicija da ponovo preuzme dominantnu ulogu na Bliskom istoku za skeptike priziva nasljeđe Osmanskog carstva, koje je nekada vladalo većim dijelom regiona. Njegov kolaps prije jednog vijeka ostavio je savremenu Tursku okrenutu unutrašnjem razvoju i izgradnji sekularne republike, djelimično isključene iz regionalne diplomatije.
Godinama, Ankara nije bila dio visokih međunarodnih napora da se riješi izraelsko-palestinski sukob - jedno od glavnih žarišta nestabilnosti u regionu. Turska podrška islamističkim pokretima - uključujući političku i diplomatsku podršku Hamasu, čije je lidere i ugostila - pogoršala je odnose s Izraelom i više arapskih država, dok je njeno sve očiglednije udaljavanje od NATO standarda pod Erdoganom dodatno oslabilo ulogu Turske u mirovnim inicijativama.
"Erdogan je majstor u širenju svog uticaja - koristi prilike, iskorištava događaje, okreće ih u svoju korist i preuzima zasluge za njih", rekao je arapski politički komentator Ajman Abdel Nur
Međutim da bi napravio pomak u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, Tramp se obratio Erdoganu, računajući na uticaj turskog lidera na Hamas. Turski zvaničnici, predvođeni šefom obavještajne službe Ibrahimom Kalinom, uvjerili su Hamas da sporazum o prekidu vatre ima podršku regiona i Sjedinjenih Država, uključujući i lične Trampove garancije.
Uključivanjem Erdogana, Tramp je Ankari povjerio ulogu kojoj je dugo težila - da postane dominantna sunitska sila u regionu. Taj potez uznemirio je Izrael i arapske rivale Turske, uključujući Egipat, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koji već dugo s nepovjerenjem gledaju na Erdoganove islamističke ambicije, kazala su za Rojters dvojica diplomata.
“Erdogan je majstor u širenju svog uticaja - koristi prilike, iskorištava događaje, okreće ih u svoju korist i preuzima zasluge za njih”, rekao je arapski politički komentator Ajman Abdel Nur. “Naravno, zalivske zemlje nijesu bile srećne zbog toga što je Turska preuzela vodeću ulogu u pitanju Gaze, ali su istovremeno željele da se sukob okonča, da se postigne sporazum i da Hamas bude potisnut”.
Mada je u interesu arapskih država države, kao i Turske, bilo okončanje rata veća uloga koja je data Ankari izazvala je zabrinutost, jer je podsjetila na istoriju osmanske imperijalne vlasti nad mnogim zemljama regiona, kazao je libanski analitičar Sarkis Naum.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u srijedu je nagovijestio protivljenje bilo kakvoj ulozi turskih bezbjednosnih snaga u Pojasu Gaze u okviru misije koja bi nadgledala prekid vatre. Govoreći u Jerusalimu, u prisustvu potpredsjednika SAD Džej Di Vensa, Netanjahu je rekao da su razgovarali o “danu poslije” za Gazu, uključujući i pitanje ko bi mogao da obezbjeđuje sigurnost na toj teritoriji razorenoj dvogodišnjim ratom.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti raspoređivanja turskih bezbjednosnih snaga u Gazi, Netanjahu je rekao: “Imam veoma snažno mišljenje o tome. Hoćete da pogodite kakvo?”
Vens je u utorak izjavio da bi Turska mogla da ima “konstruktivnu ulogu”, ali je dodao da Vašington neće ništa nametati Izraelu kada je riječ o prisustvu stranih trupa “na njihovoj teritoriji”.
Za Hamas je glavni strah bio da bi Izrael mogao da se povuče iz dogovora i ponovo pokrene vojne operacije. Duboko nepovjerenje gotovo je dovelo do kolapsa procesa, rekli su regionalni izvori.
“Jedinu stvarnu garanciju”, rekao je za Rojters visoki zvaničnik Hamasa, “dale su četiri strane: Turska, Katar, Egipat i Amerikanci. Tramp je lično dao svoju riječ. Poruka SAD bila je: ‘oslobodite taoce, predajte tijela, i garantujem da neće biti povratka u rat.’”
Ogroman pritisak na Hamas
Izrael je u početku zabranio uključivanje Turske u pregovore ali je Tramp intervenisao, izvršivši pritisak na Izrael da dozvoli učešće Ankare, rekla su dvojica diplomata.
Visoki zvaničnik Hamasa rekao je da su vojni lideri u Gazi prihvatili primirje ne kao čin predaje, već pod ogromnim pritiskom neprekidne medijacije, urušavanja humanitarne situacije i iscrpljenog stanovništva koje je željelo kraj rata.
Dogovor je omogućio oslobađanje izraelskih talaca koje je Hamas oteo tokom napada 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a koji je pokrenuo izraelsku ofanzivu u kojoj je, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi, do sada poginulo više od 67.000 Palestinaca.
Ostaje neizvjesno da li će sporazum o Gazi dugoročno otvoriti put ka formiranju palestinske države. Turska i arapske zemlje, uključujući Katar i Egipat, tvrde da plan nema jasnu mapu puta ka rješenju zasnovanom na dvije države - što je istorijski palestinski zahtjev.
Upitan o mogućem raspoređivanju turskih trupa u Gazi nakon rata i načinima da se obezbijedi bezbjednost enklave, Erdogan je 8. oktobra izjavio da su pregovori o prekidu vatre ključni kako bi se ta tema detaljno razmotrila, ali da je prioritet postizanje potpunog primirja, dostava pomoći i obnova Gaze.
Turski lider je juče izjavio je da SAD i druge zemlje moraju učiniti više kako bi primorale Izrael da prestane da krši sporazum o prekidu vatre u Gazi, uključujući i mogućnost uvođenja sankcija ili obustave prodaje oružja.
„Kao Turska, činimo sve što možemo da se prekid vatre osigura. Hamas poštuje primirje. Štaviše, otvoreno izražava svoju posvećenost tome. Izrael, međutim, nastavlja da krši prekid vatre“, rekao je Erdogan novinarima na povratku sa regionalne turneje po Zalivu.
„Međunarodna zajednica, a prije svega SAD, moraju učiniti više kako bi se obezbijedilo da Izrael u potpunosti poštuje prekid vatre i sporazum“, rekao je, prema transkriptu njegovih izjava koje je njegova kancelarija objavila juče.
„Izrael mora biti primoran da ispuni svoja obećanja putem sankcija i obustave prodaje oružja“, poručio je Erdogan.
Bonus video:
