Demokrate su odnijele pobjedu u tri trke u utorak, na prvim većim izborima otkako je Donald Tramp ponovo preuzeo predsjedničku funkciju. Time su afirmisale novu generaciju lidera i dale posrnuloj partiji podsticaj uoči izbora za Kongres Sjedinjenih Država naredne godine.
U Njujorku je Zohran Mamdani, 34-godišnji demokratski socijalista, pobijedio na izborima za gradonačelnika, čime je zaokružio munjevit i neočekivan uspon od anonimnog državnog poslanika do jedne od najistaknutijih figura Demokratske stranke u zemlji.
Umjerene demokratkinje, 46-godišnja Abigejl Spanberger i 53-godišnja Majki Šeril, ubjedljivo su pobijedile na izborima za guvernera u Virdžiniji i Nju Džersiju.
“Ako iko može pokazati naciji iznevjerenoj od Donalda Trampa kako da ga porazi, to je grad koji ga je iznjedrio. I ako postoji način da se uplaši despot, to je uklanjanjem upravo onih uslova koji su mu omogućili da nagomila moć”, rekao je Mamdani pred masom pristalica koja mu je klicala.
“Dakle, Donald Tramp, budući da znam da gledaš, imam dvije iječi za tebe: pojačaj zvuk”.
Izbori održani u utorak poslužili su kao svojevrsni barometar za to kako Amerikanci reaguju na burnih devet mjeseci Trampovog mandata. Oni su takođe bili test različitih strategija Demokratske stranke uoči 2026. godine, dok je partija i dalje isključena iz vlasti u Vašingtonu i pokušava da povrati politički uticaj.
Ipak, do izbora na sredini mandata ostala je još godina, što je vječnost u eri Donalda Trampa, a ankete pokazuju da Demokratska stranka i dalje uživa malo povjerenje javnosti, iako je i Trampova podrška u padu, piše agencija Rojters.
Najpažljivije praćene izborne trke u utorak odvijale su se u područjima sklonim demokratama, koja prošle godine nisu podržala Trampa na predsjedničkim izborima i koja će imati mali uticaj na predstojeće bitke za kontrolu Kongresa.
“Ne mislim da večerašnji rezultati mogu poslužiti kao potpuna slika onoga kako će izgledati naredni izborni ciklus”, rekao je Antjuan Sivrajt, strateg demokrata iz Južne Karoline. “Zato mislim da moramo nastaviti da motivišemo, informišemo i pokrećemo birače koji su večeras izašli na izbore, kako bismo bili sigurni da će i dalje ostati na strani demokrata.”
Tramp je za poraze okrivio to što se njegovo ime nije nalazilo na glasačkom listiću, kao i trenutnu blokadu rada savezne vlade
Republikanci trenutno imaju većinu od 219 prema 213 u Predstavničkom domu i 53 prema 47 mjesta u Senatu. Da bi osvojile većinu u Senatu, demokrate bi morale da odbrane mjesta u izrazito konkurentnim državama poput Džordžije, Mičigena i Minesote, a istovremeno naprave prodor u republikanskim uporištima kao što su Florida i Sjeverna Karolina.
Međutim, kako ističe Rojters, stranka predsjednika tradicionalno gubi mjesta u Predstavničkom domu na izborima na sredini mandata. Demokrate su osvojile većinu 2018. godine, na prvim izborima na sredini Trampovog mandata, kada su dobile 41 novo mjesto, čime su Spanberger i Šeril prvi put ušle u Kongres. Demokrate su iskoristile tu većinu za nadzor nad Trampovom administracijom i dvaput izglasale njegov opoziv.
“Mislim da je mnogo važnije to što su umjerene kandidatkinje pobijedile u velikim državama koje često biraju republikanske guvernere, nego što je kandidat krajnje ljevice pobijedio u Njujorku”, rekao je Met Benet, potpredsjednik Third Way-a, centrističkog demokratskog instituta.
“Gardijan” piše da politička istorija pokazuje da demokrate često pogrešno tumače uspjeh.
List podsjeća da su 2022. godine, kada su tijesno izgubili većinu u Predstavničkom domu, ali ostvarili bolji rezultat od očekivanog, demokrate to protumačile kao znak da je sa postojećim stanjem sve u redu. Umjesto da izazovu Džoa Bajdena, dozvolile su mu da se kandiduje za drugi predsjednički mandat i zbog toga su platile cijenu.
“Demokratama bi bilo mudro da ne preuveličavaju značaj pobjede ostvarene u utorak. Stranka koja je van vlasti obično se ponovo mobiliše i dobija na energiji. Tramp je tri puta izgubio u Nju Džersiju i Virdžiniji. U Njujorku, Mamdani nije mogao poželjeti pogodnijeg protivnika od Endrua Kuoma, opterećenog skandalima”, navodi “Gardijan”. Ističe da je ugled partije i dalje u padu iako je tokom cijele godine ostvarivala dobre rezultate na vanrednim izborima.
Rejting stranke je u julu pao na najniži nivo u posljednjih 30 godina. Anketa koju su prošle sedmice sproveli “Vašington post”, “Ej bi si njuz” i Ipsos pokazala je da 68 odsto Amerikanaca smatra da su demokrate izgubile dodir sa stvarnošću, što je više od 63 odsto onih koji isto misle o Trampu.
“Ovo su pomiješani signali za Demokratsku stranku, koja i dalje traži put povratka na političku scenu. Da li su izbori 2024. predstavljali tektonsku promjenu koja zahtijeva potpunu obnovu stranke, ili tek tijesan poraz kandidata s manjkavostima koji je imao svega 107 dana za kampanju? Da li demokrate treba da izgrade sve iznova, ili samo da udahnu novi život u postojeći model?” navodi se u analizi “Gardijana” i dodaje da sami izbori u utorak nisu dovoljni da riješe tu zagonetku.
Glasanje u Kaliforniji podstrek za demokrate
Rojters piše da je najvažniju pobjedu za demokrate u borbi za kontrolu nad Predstavničkim domom donijela Kalifornija, gdje su birači odobrili predlog kojim se državnim poslanicima omogućava da usvoje novu kongresnu mapu, što bi Demokratskoj stranci moglo donijeti čak pet novih mjesta. Time je nadoknađen sličan potez u Teksasu, sproveden u korist republikanaca, u sklopu šire nacionalne borbe oko prekrajanja izbornih granica.
Kandidati koji su odnijeli pobjedu u utorak mogli bi ponovo pokrenuti i inspirisati veće angažovanje birača demokrata, od kojih mnogi odavno traže nova lica na čelu partije. Izlaznost na izborima za gradonačelnika Njujorka bila je najveća još od najmanje 1969. godine.
Sve troje demokratskih kandidata je naglašavalo ekonomska pitanja, posebno pitanje troškova života, koje i dalje predstavlja glavni prioritet za većinu birača. Ipak, Spanberger i Šeril dolaze iz umjerenog krila stranke, dok je Mamdani, oslanjajući se na kampanju potpomognutu viralnim video snimcima, sebe predstavio kao otvorenog progresivca po uzoru na senatora Bernija Sandersa i članicu Kongresa Aleksandriju Okasio-Kortes.
Mamdani, koji će postati prvi muslimanski gradonačelnik najvećeg američkog grada, nadjačao je bivšeg demokratskog guvernera Kuoma (67), koji je na izbore izašao kao nezavisni kandidat nakon što je početkom godine izgubio stranačku nominaciju od Mamdanija. Kuomo, koji je prije četiri godine podnio ostavku na mjesto guvernera zbog optužbi za seksualno uznemiravanje koje poriče, prikazivao je Mamdanija kao radikalnog ljevičara čiji su prijedlozi neostvarivi i opasni.
Za republikance ovi izbori predstavljaju rani znak upozorenja da bi se stranka mogla suočiti s poteškoćama u mobilizaciji Trampove koalicije kada on sam nije kandidat
Mamdani je pozvao na povećanje poreza za korporacije i bogate kako bi se finansirale ambiciozne ljevičarske politike, poput zamrzavanja kirija, besplatne brige o djeci i besplatnog gradskog autobuskog prevoza. Izvršni direktori sa Volstrita izrazili su zabrinutost povodom ideja da jedan demokratski socijalista preuzeme vođstvo nad finansijskom prijestonicom svijeta.
Republikanci su već nagovijestili da namjeravaju da predstave Mamdanija kao novo lice Demokratske stranke. Tramp je pogrešno označio Mamdanija kao “komunistu” i obećao da će smanjiti finansiranje grada kao odgovor na njegov dolazak na vlast.
U objavi na društvenim mrežama u utorak uveče, Tramp je za izborne poraze okrivio to što se njegovo ime nije nalazilo na glasačkom listiću, kao i trenutnu blokadu rada savezne vlade.
Za republikance, kako ističe Rojters, ovi izbori predstavljaju rani znak upozorenja da bi se stranka mogla suočiti s poteškoćama u mobilizaciji Trampove koalicije kada on sam nije kandidat.
Potpredsjednik Džej Di Vens je priznao taj problem juče u objavi na društvenim mrežama, navodeći da republikanci moraju bolje motivisati one manje pouzdane birače koji su podržali Trampa na izborima 2024. godine.
Bonus video:
