Dok se lideri ove sedmice okupljaju na samitu Ujedinjenih nacija o klimi u Brazilu - tri decenije nakon prve godišnje svjetske klimatske konferencije - podaci koji prikazuju napredak u borbi protiv globalnog zagrijavanja govore obeshrabrujuću priču.
Uprkos godinama pregovora, obećanja i samita, emisije gasova sa efektom staklene bašte porasle su za trećinu od tog prvog sastanka; potrošnja fosilnih goriva nastavlja da raste; a globalne temperature kreću se ka probijanju pragova za koje naučnici upozoravaju da će izazvati katastrofalne posljedice po planetu, piše agencija Rojters.
"Da, nešto dobro jeste proizašlo iz ovih konvencija, ali nedovoljno da bismo osigurali obećanje života na Zemlji", kaže Huan Karlos Monterej, specijalni predstavnik Paname za klimatske promjene, koji predvodi inicijativu za pojednostavljenje glavnih ekoloških sporazuma.
Gledati iza podataka
Ta sumorna ocjena postavlja suštinsko pitanje uoči samita koji će se održati od 10. do 21. novembra u Belenu, u Brazilu: da li globalna klimatska diplomatija propada? Ili su ovi skupovi uspjeli na načine koje "goli" podaci ne mogu da prikažu?
Simon Stil, šef Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), kaže da su godišnji sastanci donijeli "ogroman napredak". Ali dodaje: "Jasno je da je potrebno učiniti još mnogo, i mnogo brže, jer klimatske katastrofe pogađaju svaku zemlju".
Globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte porasle su za 34 odsto od 1995. godine. Iako je riječ o sporijem rastu od 64-odstotnog skoka u tri prethodne decenije, naučnici upozoravaju da je i dalje riječ o putanji koja nije kompatibilna sa klimatskom stabilnošću, piše Rojters.
"Još imamo vremena da riješimo ovaj problem. Još uvijek možemo dobiti ovu bitku ako budemo uradili ono što smo obećali. Samo moramo da se trgnemo i krenemo", kaže Džon Keri, američki klimatski izaslanik u administraciji demokratskog predsjednika Džoa Bajdena.
Institut za svjetske resurse, istraživačka i zagovaračka organizacija za klimu, naveo je u oktobarskom izvještaju da su ciljevi vlada za smanjenje emisija do 2035. i dalje nedovoljni da bi se globalne temperature zadržale ispod 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog doba – praga koji su države svijeta utvrdile u istorijskom klimatskom sporazumu iz Pariza 2015. godine.
Globalne temperature već su u pojedinim godinama prelazile taj prag od 1,5 stepeni Celzijusa, pri čemu su 2023. i 2024. bile među najtoplijim godinama otkako se vodi evidencija, iako je tridesetogodišnji pokretni prosjek - referentna vrijednost koju koristi Pariski sporazum - i dalje ispod tog nivoa, navodi Rojters.
"Doći će do prekoračenja, što je veoma žalosno", rekao je u intervjuu Džejms Flečer, klimatski izaslanik Karipske zajednice (CARICOM) i bivši ministar energetike Svete Lucije.
"Sve iznad 1,5 stepeni Celzijusa biće katastrofalno za male ostrvske države u razvoju", dodao je.
Stil je za Rojters rekao da bi, bez COP procesa, globalne temperature išle ka katastrofalnom zagrijavanju od 5 stepeni Celzijusa, umjesto na manje od 3 stepena Celzijusa koliko se sada projektuje.
U međuvremenu, potrošnja fosilnih goriva - glavnog izvora emisija koje zagrijavaju planetu - ostaje tvrdoglavo visoka, podstaknuta ekonomskim rastom i, u novije vrijeme, energetskim potrebama data centara koji pokreću vještačku inteligenciju.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će potražnja za ugljem – jednim od "najprljavijih" fosilnih goriva kada se sagorijeva - ostati blizu rekordnih nivoa do 2027. godine, jer rast potrošnje u Kini, Indiji i drugim državama u razvoju nadoknađuje pad potražnje drugdje.
Na drugoj strani "knjigovodstva", korišćenje solarne i vjetroenergije ubrzano raste, prodaja električnih vozila snažno je porasla na globalnom nivou, a ukupna energetsku efikasnost se poboljšala, pokazuju podaci IEA.
Globalna ulaganja u čistu energiju prošle godine dostigla su 2,2 biliona dolara, nadmašivši milijardu dolara investiranu u fosilna goriva, prema podacima IEA.
"Prije 10 godina nismo mogli ni da sanjamo da će taj tehnološki napredak i pad cijena električnih vozila i obnovljivih izvora energije biti ovoliki", kaže Dženifer Morgan, bivša klimatska izaslanica Njemačke i učesnica svakog COP samita.
Ipak, rast obnovljivih izvora i električnih vozila uglavnom je samo pokrio rastuću potražnju za energijom, umjesto da istisne fosilna goriva. A u Sjedinjenim Državama, predsjednik Donald Tramp – koji je klimatske promjene nazvao najvećom "prevarom" na svijetu – smanjio je subvencije za vjetar i solarnu energiju i električna vozila, uveo dodatne dozvolne prepreke za projekte obnovljivih izvora i otvorio više zemljišta za bušenje i rudarenje.
"Predsjednik Tramp neće ugroziti ekonomsku i nacionalnu bezbjednost naše zemlje da bi slijedio nejasne klimatske ciljeve koji uništavaju druge države", izjavila je za Rojters portparolka Bijele kuće Tejlor Rodžers.
Uspjesi i manjkavosti
Uprkos tim nazadovanjima u SAD, Pariskim klimatskim sporazum – možda najveće dostignuće COP procesa – opstao je, čak i nakon povlačenja SAD tokom oba Trampova mandata.
To znači da države teoretski i dalje ostaju posvećene sprječavanju najgorih posljedica klimatskih promjena.
Međutim, način rada COP pregovora zasnovan na konsenzusu, koji zahtijeva jednoglasne odluke skoro 200 država, našao se na udaru kritika.
"Davimo se u papirima, davimo se u izvještajima, davimo se u mandatima koji se ocjenjuju po tome koliko strana dokument ima, umjesto po tome koliko života spašavamo", kaže Monterej, panamski klimatski izaslanik.
"Potrebna nam je sistemska reforma"
Kristijana Figueres, koja je bila glavna zvaničnica UN za klimu tokom pregovora u Parizu, kaže da bi COP-ovi mogli razmotriti prelazak na sistem glasanja, sličan onome u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Ali Figueres tvrdi i da politička cjenkanja postaju manje važna kako svjetske ekonomije prihvataju tehnologije čiste energije.
"Danas snaga koja vuče tranziciju naprijed više ne dolazi od vlada. Ona je u privatnom sektoru, u industriji, u razvoju tehnologije".
Kao primjer navodi Kinu, koja sama čini jednu trećinu globalnih investicija u čistu energiju u oblastima solara, vjetra, baterija i industrije električnih vozila, prema podacima IEA.
Katalizator ili krivac
Neki veterani COP procesa tvrde da je sadašnji sistem najbolja opcija da se obezbijedi da sve države imaju mjesto za stolom u rješavanju globalnog problema, navodi Rojters.
"Ne mislim da postoje alternative multilateralnom procesu", kaže Manuel Pulgar Videl, koji je bio predsjednik COP20 u Peruu i trenutno je direktor za klimu u Svjetskom fondu za prirodu (WWF).
Bivši američki klimatski izaslanik Keri priznaje nedostatke ovih godišnjih skupova, ali smatra da oni i dalje imaju ključnu ulogu.
"Znamo da nijesu dovoljni, ali to što uporno pritiskamo i guramo proces naprijed bolje je od apsolutnog, potpunog nihilizma".
Bonus video:
