Bivši poslanik krajne desnice Hose Antonio Kast na dobrom je putu da postane predsjednik Čilea, iako je u jučerašnjem prvom krugu izbora najviše glasova osvojila kandidatkinja vladajuće koalicije Žanet Hara, članica Komunističke partije.
Hara je na jučerašnjim izborima ostvarila manju prednost od očekivane, osvojivši 27 odsto glasova, dok je Kast dobio podršku 24 odsto izašlih birača, navodi Asošiejted pres.
Kast, ultrakonzervativni advokat koji se protivi abortusu i istopolnim brakovima i izražava divljenje predsjedniku SAD Donaldu Trampu, biće favorit u drugom krugu izbora 14. decembra, zato što su desničarski kandidati juče u zbiru osvojili gotovo 70 odsto glasova.
Na takav rezultat je uticala zabrinutost mnogih Čileanaca zbog organizovanog kriminala, ilegalne imigracije i nezaposlenosti u jednoj od najbezbjednijih i najprosperitetnijih zemalja Latinske Amerike.
Kast, otac devetoro djece, uspio je da progura u politički mejnstrim svoja tradicionalna katolička uvjerenja i nostalgiju za određenim aspektima brutalne diktature vojne hunte, predvođene generalom Augustom Pinočeom (1973-1990).
Predsjednik je Republikanske stranke, koju je osnovao prije 10 godina, a u fokus kampanje stavio je planove za suzbijanje kriminala, izgradnju velikog zida na granici i deportaciju desetina hiljada migranata bez važećih dokumenata.
Žanet Hara, bivša ministarka rada u vladi lijevog centra predsjednika Čilea Gabrijela Borića, obećava proširenje mreže socijalne sigurnosti i borbu protiv pranja novca i trgovine drogom.
U Kastovom izbornom štabu rano jutros je bilo veselo - mladi Čileanci umotani u državne zastave pili su pivo i motali cigarete, a njihov lider im je obećao radikalnu transformaciju u oblasti bezbjednosti.
Na jučerašnjim izborima, na kojima se nadmetalo osam kandidata, treće mjesto je zauzeo populistički biznismen i poznati ekonomista Franko Parisi, osvojivši 20 odsto glasova. On se u kampanji snažno zalagao za red i zakon, obećavajući da će postaviti mine duž sjeverne granice Čilea kako bi spriječio ljude da je prelaze.
Libertarijanski poslanik Johanes Kajzer, nekadašnji Jutjub provokator koji se predstavljao kao još radikalnija alternativa Kastu, dobio je 14 odsto glasova.
Kandidatkinja tradicionalne čileanske koalicije desnog centra Evelin Matei zauzela je peto mjesto sa 12,5 odsto glasova.
Kast je favorit u drugom krugu, iako za njega neće glasati svi birači koji su se juče opredijelili za desne kandidate. Neki glasači Kajzera i Matei, među kojima su i pripadnici LGBT zajednice, žene i ateisti, rekli su da ne bi podržali Kasta u drugom krugu zbog njegovih ultrakonzervativnih hrišćanskih vrednosti.
Međutim, nije vjerovatno da će za Haru, dugogodišnju članicu Komunističke partije Čilea koja podržava autokratske socijalističke vlade Venecuele i Kube, glasati veliki dio onih birača koji su podržali Kajzerove planove za deportaciju migranata u zatvor u El Salvadoru, ili namjeru Matei da razmotri ponovno uvođenje smrtne kazne. Uz to, i Kajzer i Matei su najavili da će u drugom krugu podržati Kasta.
Za razliku od Kasta, Hara ne može da računa na značajnu podršku birača drugih kandidata - nju je već u prvom krugu podržalo svih šest stranaka vladajuće koalicije, dok su drugi ljevičari koji su učestvovali na izborima dobili zanemarljiv broj glasova.
Rezultati izbora u Čileu potvrdili su trend okretanja udesno širom Latinske Amerike, gdje narodno nezadovoljstvo ekonomijom tinja, i gdje desničari pobeđuju ljevičare koji su na vlast došli poslije pandemije korona virusa, pošto uglavnom nisu uspjeli da ispune obećanja o društvenoj promjeni i pravednijoj raspodjeli bogatstva.
Čileanski analitičar Patrisio Navija, profesor na Univerzitetu u Njujorku, navodi da su "birači nezadovoljni vladama širom Latinske Amerike jer ekonomije ne rastu i nema novih radnih mjesta, a ljudi se sjećaju da su prije 10 godina plaćali niže cijene za gotovo sve".
Bonus video:
