Visoki američki i ukrajinski zvaničnici završili su razgovore na Floridi, a državni sekretar Marko Rubio ocijenio je sesiju kao "veoma produktivnu", ali je naglasio da je potrebno još rada kako bi se izradio plan za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine.
"Imali smo još jednu veoma produktivnu sesiju, nadovezujući se na (razgovore u) Ženevi i događaje ove nedjelje, ali ima još posla", rekao je Rubio danas novinarima nakon sastanka, bez ulaska u detalje.
"Postoji mnogo neriješenih pitanja i, naravno, postoji još jedna strana ovdje koja mora biti dio jednačine", dodao je, misleći na Rusiju.
"A to će se nastaviti kasnije ove sedmice, kada (specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv) Vitkof otputuje u Moskvu… Mi smo takođe, u različitoj mjeri, u kontaktu sa ruskom stranom, i imamo prilično dobro razumijevanje njihovih stavova", rekao je Rubio.
Rustem Umerov, sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i šef delegacije iz Kijeva, ocijenio je pregovore kao "značajne i uspješne", ali ni on nije ulazio u detalje.
NE PROPUSTITE
"Završili smo tešku, ali produktivnu rundu pregovora na Floridi. Imamo opipljiv napredak ka uspostavljanju pravednog mira", napisao je na Telegramu.
Dodao je da je sastanak j bio "značajan i uspješan".
"I dalje je mnogo posla pred nama — nastavljamo konsultacije i usaglašavanje daljih koraka radi mira za Ukrajinu", napisao je.
AFP je citirao neimenovani izvor blizak ukrajinskom timu, koji je rekao da razgovori "nisu bili laki" i da se "potraga za formulacijama i rješenjima nastavlja".
Pregovarački timovi sastali su se u Halendejlu, na Floridi, sjeverno od Majamija, usred ubrzanih napora da se utvrde uslovi plana koji bi bio prihvatljiv i Kijevu i Moskvi.
Ove nedjelje Vitkof bi trebalo da otputuje u Moskvu na sastanke sa visokim ruskim zvaničnicima, uključujući predsjednika Vladimira Putina. To će biti njegov šesti susret sa Putinom od januara.
Rano 30. novembra ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na društvenim mrežama da "američka strana pokazuje konstruktivan pristup i da je u narednim danima moguće razraditi korake kako bi se utvrdilo kako da se rat dovede do dostojanstvenog kraja".
Kasnije je Zelenski rekao da je razgovarao sa čelnicima Evropske komisije i NATO-a kako bi pomogao da se "usklade pozicije" tokom mirovnih pregovora.
"Razgovarao sam sa (šefom NATO-a) Markom Ruteom, i nastavićemo razgovor u narednim danima", rekao je Zelenski.
Nakon razgovora sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, ukrajinski predsjednik je dodao: "Održavamo punu koordinaciju sa Evropskom komisijom i zahvalan sam na podršci."
Kijev i evropski saveznici užurbano rade na alternativnom predlogu nakon što su zvaničnici Trampove administracije objavili plan od 28 tačaka, koji je uglavnom uključio tvrde zahtjeve Moskve prisutne još od početka njene invazije u februaru 2022.
Za neke Ukrajince, taj plan predstavljao je kapitulaciju poslije gotovo četiri godine rata u kojem je na obje strane poginulo ili ranjeno više od milion ljudi.
Francuske vlasti najavile su da će predsjednik Emanuel Makron ugostiti Zelenskog u Parizu 1. decembra kako bi razgovarali o "uslovima za pravedan i trajan mir".
Makron je jedan od najjačih saveznika zvaničnog Kijeva.
Početni američki predlog od 28 tačaka, objavljen prošle nedjelje, zabrinuo je ukrajinske zvaničnike — i navodno razgnijevio Zelenskog — koji su zatim održali sopstvene razgovore sa Rubiom i drugim američkim zvaničnicima u Ženevi.
Ti razgovori rezultirali su planom od 19 tačaka, koji ostavlja nekoliko velikih pitanja otvorenim, uključujući sudbinu dijela Donbasa, sudbinu ukrajinskih težnji ka NATO i potencijalno ograničenje veličine ukrajinskih oružanih snaga.
Načelnik štaba podnio ostavku
Diplomatska aktivnost dolazi nakon dramatične sedmice koja je kulminirala ostavkom Andrija Jermaka, veoma uticajnog šefa kabineta Zelenskog. Jermak je podnio ostavku 28. novembra, nekoliko sati nakon što su istražitelji za borbu protiv korupcije pretresli njegovu kancelariju.
Racije su proizašle iz rastućeg skandala koji uključuje mito u vezi sa sredstvima za odbranu ranjive energetske infrastrukture Ukrajine. Dva ministra su već otpuštena.
Jermak nije direktno optužen za prekršaje i rekao je da su tokom racija istražitelji dobili "pun pristup" njegovom stanu i da pruža "punu saradnju".
Sam Zelenski nije direktno umiješan, iako se skandal pretvorio u najgoru političku krizu u njegovom više od šest godina dugom mandatu.
Nastavak ruskih napada dronom
U noći između subote i nedjelje ruski dron je udario u stambenu zgradu u gradu Višgorodu u Kijevskoj oblasti, ubivši najmanje jednu osobu i ranivši više od desetak drugih. Regionalni guverner Mikola Kalašnjik rekao je da spasioci evakuišu stanovnike nebodera i traže preživjele.
Dan ranije, Rusija je bombardovala Kijev i druge djelove zemlje, ostavljajući bez struje stotine hiljada ljudi širom zemlje dok temperature počinju padati. U tim napadima ubijene su najmanje tri osobe i ranjene desetine drugih.
Dok se na ratištu bori da obuzda veću i bolje opremljenu rusku vojsku, Ukrajina sve češće napada ciljeve unutar Rusije, ciljajući na naftna i energetska postrojenja.
Ukrajinska vojska saopštila je da je pogodila rafineriji nafte Afipski u ruskom Krasnodarskom kraju rano 29. novembra, kao i postrojenje za vojnu avijaciju u Rostovskoj oblasti.
Glavna ukrajinska obavještajna agencija objavila je video koji navodno prikazuje pomorske dronove kako ciljaju dva tankera "flote sjenki" u Crnom moru. Rusija je koristila globalnu flotu brodova s mutnim registracijskim i vlasničkim evidencijama za izvoz nafte, izbjegavajući zapadne sankcije.
S druge strane, Moldavija je 29. novembra saopštila da su ruski dronovi ušli u vazdušni prostor te zemlje prije nego što su uletjeli na susjednu ukrajinsku teritoriju. To je bio treći takav incident u devet dana.
Bonus video:
