Iranska aktivistkinja za ljudska prava Narges Mohamadi kaže da su je brutalno pretukle i uhapsile snage bezbjednosti u sjeveroistočnom iranskom gradu Mašhadu, a kasnije optužile za "saradnju s Državom Izrael", što je prvi komentar dobitnice Nobelove nagrade za mir otkako je prošle sedmice pritvorena.
Prema izvještaju koji je prenijela njena porodica o kratkom telefonskom pozivu koji je obavila poslije nekoliko dana bez kontakta, Mohamadi je u objavi na društvenoj mreži kojom upravlja njena fondacija navela da je pretrpjela teško fizičko zlostavljanje tokom hapšenja i pritvora.
Mohamadi je rekla da je "napadnuta snažnim i neprekidnim udarcima po glavi i vratu palicom, a zatim nasilno uhapšena". Istovremeno dok su je tukli, prijetili su joj riječima: "Natjeraćemo tvoju majku da tuguje za tobom."
Porodica Mohamadi je rekla da nije bila u dobrom fizičkom stanju tokom poziva i pozvala njene advokate da odmah podnesu zvaničnu žalbu protiv bezbjednosne agencije odgovorne za hapšenje.
Mohamadi, koja ima 53 godine i koja je 2024. godine dobila Nobelovu nagradu za mir za više od dvije decenije borbe za prava žena u Iranu, otputovala je u Mašhad 11. decembra kako bi prisustvovala komemoraciji povodom sedmog dana od smrti Hosrova Alikordija, advokata i aktiviste za ljudska prava čija je smrt izazvala kontroverze i optužbe za nepravilnosti.
Mašhadski tužilac Hasan Hematifar rekao je 13. decembra da je 39 osoba uhapšeno tokom komemoracije i da su svi i dalje u pritvoru.
Rekao je da je okupljanje "organizovano i vođeno" od strane osoba povezanih s Alikordijem, uključujući njegovog brata Džavada Alikordija, koji je takođe uhapšen.
Svjedoci i članovi porodica rekli su da su bezbjednosne snage prekinule događaj, što je dovelo do sukoba i nasilja.
Tagi Rahmani, suprug Mohamadi, rekao je za Radio Farda da je ona takođe optužena za "vođenje" okupljanja i njegovo pretvaranje u antirežimski protest. Rekao je da je zabrinjavajuće što vlastima treba nekoliko dana da je zvanično optuže, tvrdeći da kašnjenje sugeriše da "nešto planiraju".
Mohamadi je rekla da su batinanja bila toliko teška da je dva puta odvedena u hitnu pomoć. Rekla je da ne zna koja je bezbjednosna služba trenutno drži.
Prema njenom izvještaju, tokom i nakon hapšenja optužena je za "saradnju s državom Izrael", optužbu koju iranske vlasti često koriste protiv političkih aktivista i disidenata.
Pozivajući se na svjedočenja, porodica je rekla da je oko 15 osoba učestvovalo u napadu na Mohamadi. Neki su joj navodno čupali kosu, dok su je drugi tukli palicama i pendrecima. Svi su navodno bili obučeni u civilnu odjeću.
Porodica je takođe rekla da je tokom komemoracije korišćen suzavac.
Mohamadi je veći dio protekle decenije provela iza rešetaka.
Prije nego što je puštena iz zdravstvenih razloga početkom decembra 2024. godine, služila je objedinjenu kaznu od 13 godina i devet mjeseci. U vrijeme njenog novog hapšenja navodno je još bila na liječenju zbog neotkrivene bolesti.
Od puštanja na slobodu, Mohamadi je nastavila svoj rad na ljudskim pravima, sastajala se s civilnim aktivistima širom Irana i učestvovala u međunarodnim diskusijama, uključujući virtuelne konferencije sa stranom publikom.
Norveški Nobelov komitet osudio je "brutalno hapšenje" Mohammadi i pozvao iranske vlasti "da odmah razjasne gdje se Mohammadi nalazi, osiguraju njenu bezbjednost i integritet te da je puste bez ikakvih uslova".
Aktivistkinje za ljudska prava Sepide Golian i Puran Nazemi takođe su navodno pretučene tokom sukoba.
Nekoliko drugih pritvorenika, uključujući Alieh Motalebzadeh, Puran Nazemi i Hasti Amiri, od tada su obavili kratke telefonske pozive svojim porodicama.
Gazal Abdolahi, kćerka Alieh Motalebzadeh, objavila je na X-u da joj je majka rekla kako je u početku bila zadržana od strane Obavještajne organizacije Islamske revolucionarne garde, prije nego što je prebačena u kancelariju Ministarstva obavještajnih poslova u Mašhadu.
Abdolahi je upozorila da je zdravlje njene majke u ozbiljnom riziku, napominjući da je Motalebzadeh preživjela rak dojke, da je prošla operaciju, hemoterapiju i radioterapiju te da joj je potrebna redovna terapija i specijalizirana njega. Rekla je da joj je majci uskraćen pristup neophodnom liječenju dok je u pritvoru.
Sukob je uslijedio nakon smrti Alikordija, koji je ranije bio zatvoren, a posljednjih godina je zastupao političke zatvorenike i porodice koje traže pravdu.
Alikordi je umro 5. decembra u svojoj kancelariji u Mašhadu. Iranske vlasti su navele da je uzrok smrti bio srčani udar, ali njegova porodica i pristalice dovode u pitanje zvanično objašnjenje.
Njegov brat, Džavad Alikordi, advokat koji trenutno služi kaznu uz elektronski nadzor, opisao je smrt kao sumnjivu, navodeći uklanjanje nadzornih kamera iz kancelarije.
Iranske vlasti su objavile snimak za koji tvrde da prikazuje Alikordija kako se ruši na pod u svojoj kancelariji. Kažu da mutni snimak potvrđuje njihovu tvrdnju. Porodica i pristalice Alikordija dovode u pitanje vjerodostojnost snimka.
Bonus video:
