Novi podaci Ujedinjenih nacija o proizvodnji opijuma i metamfetamina u Mjanmaru postavljaju tu ratom razorenu zemlju u epicentar ilegalne trgovine drogom u Aziji vrijedne više milijardi dolara.
Uzgoj opijumskog maka porastao je za 17 odsto na više od 53.000 hektara tokom protekle godine, što je najviše u posljednjoj deceniji, prema najnovijem izvještaju UN o opijumu u Mjanmaru koji je nedavno objavila Kancelarija UN za drogu i kriminal (UNODC).
Najznačajnije je to što je Mjanmar i dalje najveći svjetski proizvođač opijuma. Zemlja je tu poziciju preuzela od Avganistana 2023, dvije godine nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad tom zemljom i iskorijenili većinu njenih polja maka koji se koristi za proizvodnju opijuma.
Podaci koje je UNODC objavio ranije ove godine takođe pokazuju da su zapljene metamfetamina širom istočne i jugoistočne Azije 2024. godine dostigle rekordnih 236 tona. Vjeruje se da se većina te droge proizvodi u Mjanmaru. Prema podacima UN, kombinacija sve većih zapljena i pada cijena na ulicama ukazuje na to da se proizvodnja u Mjanmaru i dalje povećava.
Kineski karteli zaštićeni u Zlatnom trouglu
„Ne bih rekao da je Mjanmar na prvom mjestu država dobavljač, već da su tu prisutne kriminalne grupe koje se bave proizvodnjom i krijumčarenjem meta i heroina“, kaže za DW Inšik Sim, istraživač ilegalnih droga u UNODC-u za region Azije i Pacifika.
Mjanmar je već decenijama veliki proizvođač droge, dijelom zbog svog geografskog položaja. Ta zemlja, nekada poznata kao Burma, obuhvata jedan ugao ozloglašenog Zlatnog trougla, gdje se njena neprohodna, kriminalom zahvaćena istočna pogranična područja spajaju sa Laosom i Tajlandom.
U saveznoj državi Šan u Mjanmaru kriminalni karteli djeluju pod zaštitom lokalnih gospodara rata koji vladaju enklavama u kojima centralna vlada ima malo ili nimalo uticaja. Većina kartela koji danas tamo djeluju stigla je iz Kine.
Proizvodnju meta podstiče građanski rat
Haotični građanski rat koji je izbio nakon vojnog puča 2021. stvorio je povoljne uslove za rast mjanmarske trgovine drogom, ocjenjuju u UN. Zvanična ekonomija zemlje se urušila, sprovođenje zakona je oslabilo, a gospodarima rata bilo je potrebno više novca kako bi finansirali svoje privatne vojske.
„Zbog sukoba postoji potreba za zarađivanjem novca, bilo kod oružanih grupa ili kod poljoprivrednika, jer sukob remeti ekonomiju. A vidimo da je uzgoj opijumskog maka jedno od područja koje se nameće“, kaže Sim.
Proizvodnja metamfetamina bila je u porastu i prije puča, ali je, prema Simovim riječima, građanski rat vjerovatno dodatno podstakao taj trend.
Kriza povezana s drogom „brzo se širi“
Tajland trpi najveću štetu zbog procvata narko-industrije koji se odvija s druge strane granice s Mjanmarom. Prošle godine tajlandske vlasti zaplijenile su ogromne količine mjanmarskog metamfetamina.
„Ovi brojevi su jasan znak upozorenja da problem droge ne samo da traje, već se sada i brzo širi“, kaže Tanapon Tanikun, šef obavještajne službe Tajlandskog ureda za kontrolu narkotika.
On je upozorio da krijumčari koriste dobro razvijenu tajlandsku transportnu mrežu kako bi svoju robu prevozili kopnom, vazduhom i morem, ostavljajući za sobom i sve veći problem konzumacije droge.
UNODC potvrđuje da je upotreba meta u porastu u Tajlandu i većem dijelu jugoistočne Azije.
Poljoprivrednici i borci zavise od prodaje droge
„Za oružane grupe koje iz Mjanmara snabdijevaju regionalnu potražnju, prodaja droge je brz način da dođu do oružja“, kaže Kun U, zamjenik predsjednika omladinske organizacije Pa-O, nevladine organizacije koja se bavi društvenim pitanjima u državi Šan. Pa-O su jedna od glavnih etničkih grupa u toj državi.
„Njima (oružanim grupama) su potrebni oružje, ljudski resursi i novac, a ovo je način na koji to mogu da obezbijede – kroz krijumčarenje droge“, rekao je.
Za razliku od metamfetamina, koji se može proizvoditi u malim laboratorijama u ogromnim količinama i uz malo radne snage, proizvodnja opijuma zapošljava veliki broj poljoprivrednika.
Mak je u Mjanmaru dugo bio glavna kultura u vremenima krize. Kun U kaže da je građanski rat poljoprivrednicima znatno otežao plasman uobičajenih usjeva na tržište, dok krijumčari opijuma dolaze direktno kod njih. „U prošlosti su još mogli da gaje druge kulture“, rekao je, ali sada „nemaju druge opcije“ osim uzgoja opijuma.
Kun U svjedoči da krijumčari u nekim oblastima plaćaju poljoprivrednicima i do 500 dolara za oko jedan kilogram sirovog opijuma, što je najmanje dvostruko više nego prije puča, čime uzgoj maka postaje još privlačniji.
Mjanmarski heroin pronađen u Africi i Evropi
Proizvodi s mjanmarskih polja maka i iz laboratorija za proizvodnju meta putuju širom regiona i svijeta. Nakon što izađu iz Mjanmara u Laos i Tajland, šire se po ostatku jugoistočne Azije, a odatle se mogu prodavati po visokim cijenama u zemljama poput Japana i Australije.
Prošle godine je Austrijska savezna policija procijenila da je čak 70 odsto kristal-meta konzumiranog u toj zemlji stiglo iz Mjanmara.
Sim kaže da je Kina vjerovatno i dalje glavno tržište za mjanmarski heroin. Međutim, najnovije zapljene droge ukazuju na to da se krijumčari sada okreću ka zapadu.
UNODC bilježi niz nedavnih zapljena meta i heroina u sjeveroistočnoj Indiji, koja takođe graniči s Mjanmarom. Osim toga, niz relativno malih, ali neobičnih zapljena mjanmarskog heroina u Nigeriji i dijelovima Evrope, koji je stigao preko Tajlanda, mogao bi da ukazuje na to da mjanmarski karteli žele da prošire svoja tržišta na nove kontinente.
„Ranije nismo viđali ovakve tokove krijumčarenja heroina iz ovog regiona ka drugima, jer su tradicionalna tržišta heroina iz Zlatnog trougla uglavnom bila istočna i jugoistočna Azija, kao i dijelovi Okeanije. Međutim, sada vidimo da se pojavljuju i rute ka zapadu“, rekao je Sim.
Bonus video:
