Alžirski parlament jednoglasno je usvojio zakon kojim se kriminalizuje francuska kolonizacija (1830-1962) i zahtijeva "zvanično izvinjenje" od Francuske, dok je tu inicijativu Pariz opisao kao "neprijateljsku", prenijeli su danas francuski mediji.
To glasanje, održano u srijedu, bi moglo da pogorša već duboku diplomatsku krizu između dvije zemlje.
Članovi parlamenta, noseći šalove u bojama alžirske zastave, aplaudirali su usvajanju teksta, koji francusku državu smatra "pravno odgovornom za svoju kolonijalnu prošlost u Alžiru i tragedije koje je ona izazvala".
"Živio Alžir!", skandirali su poslanici.
Predsjednik alžirskog parlament Brahim Bugali pozdravio je jednoglasno usvajanje zakona.
Novi zakon navodi "zločine francuske kolonizacije", koji se smatraju nezastarjelim, a to su "nuklearni testovi, vansudska pogubljenja, široko rasprostranjena praksa fizičkog i psihološkog mučenja i sistematsko pljačkanje resursa".
U tekstu se predviđa da je "puna i pravedna nadoknada za svu materijalnu i moralnu štetu koju je prouzrokovala francuska kolonizacija neotuđivo pravo alžirske države i naroda".
U Parizu je ministarstvo spoljnih poslova osudilo "očigledno neprijateljsku inicijativu, kako prema želji za obnavljanjem francusko-alžirskog dijaloga, tako i prema smirivanju tenzija o istorijskim pitanjima".
Ministarstvo je ipak izrazilo namjeru da nastavi "rad na obnavljanju zahtjevnog dijaloga sa Alžirom, posebno o pitanjima bezbjednosti i migracija".
Uprkos nesumnjivo simboličnoj dimenziji zakona, njegov stvarni uticaj na zahtjeve za reparacije mogao bi da bude ograničen.
Stručnjaci smatraju da pravno taj zakon nema međunarodni obim i stoga ne može obavezati Francusku, ali označava prekretnicu u istorijskom odnosu sa Francuskom.
Pariz i Alžir su i dalje u diplomatskoj krizi nakon što je Francuska u ljeto 2024. godine priznala plan autonomije "pod marokanskim suverenitetom" za Zapadnu Saharu na koji su 50 godina polagali separatisti Polisario, koje podržava Alžir.
Prema istoričarima, osvajanje Alžira, počev od 1830. godine, obilježila su masovna ubistva i uništavanje njegovih društveno-ekonomskih struktura, kao i deportacije velikih razmjera.
Brojni ustanci su ugušeni prije krvavog rata za nezavisnost (1954-1962) koji je rezultirao sa 1,5 miliona smrti prema Alžiru, i 500.000 smrtnih slučajeva, uključujući 400.000 Alžiraca, prema francuskim istoričarima.
Od kraja rata za nezavisnost Alžira, Francuska i Alžir održavaju istovremeno bliske i složene odnose. Te dvije zemlje imaju jake ekonomske veze, dobru saradnju obavještajnih službi, ali bolnu kolonijalnu prošlost. U Francuskoj živi i velika alžirska zajednica.
Bonus video:
