Dok se Sjedinjene Američke Države spremaju da preuzmu kontrolu nad venecuelanskom naftom, a administracija predsjednika Donalda Trampa pooštrava stav prema Kubi, Meksiko se pojavio kao ključni dobavljač goriva Havani.
To je uloga koja bi mogla dodatno da iskomplikuje već zategnute odnose sa Trampovom administracijom, iako meksička vlada insistira da se izvoz na Kubu nije povećao.
Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum priznala je juče da je "s trenutnom situacijom u Venecueli, Meksiko postao važan dobavljač“ sirove nafte Kubi, ali je tvrdila da „se ne šalje više nafte nego što je slala i nema neke nove pošiljke“.
Dodala je da se te pošiljke vrše na osnovu "ugovora" ili kao „humanitarna pomoć“, ali nije ponudila konkretne brojke o izvozu.
Poslije revolucije 1959. godine, kojom je svrgnut diktator Fulhensio Batista, SAD su uvele trgovinski embargo Kubi kao odgovor na nacionalizaciju imovine u američkom vlasništvu. Pod embargom koji su mnoge zemlje, uključujući Meksiko, dugo osuđivale, Kubanci su imali ekonomske i energetske krize, što je dovelo do migracije stotina hiljada Kubanaca, posebno u Sjedinjene Države.
Nestašice struje koje traju i do osam sati i dugi redovi na benzinskim pumpama su rutinska pojava širom Kube.
Nije jasno da li bi neka država smela da poveća isporuke nafte Kubi nakon američkog napada na Venecuelu, a meksička vlada je izbjegla da komentariše svoje buduće planove.
Izvoz na Kubu predstavlja veoma mali procenat ukupnog izvoza - 3,3 odsto, a ekonomska isplativost je upitna dok proizvodnja kompanije meksičke Pemeks nastavlja da opada.
Od januara do 30. septembra 2025. godine, Meksiko je isporučivao 19.200 barela dnevno na Kubu: 17.200 barela sirove nafte i 2.000 barela rafinisanih proizvoda, po najnovijem izvještaju koji je državna naftna kompanija Petroleos Meksikanos (Pemeks) podnijela Komisiji za hartije od vrijednosti SAD.
Horhe Pinjon, iz Energetskog instituta na Univerzitetu Teksasa u Ostinu, koji prati isporuke koristeći usluge praćenja nafte i satelitsku tehnologiju, podijelio je slične podatke ove sedmice sa Asošiejted presom za isti period. Pratio je 22.000 barela dnevno i rekao da je ta brojka pala na 7.000 barela nakon posjete američkog državnog sekretara Marka Rubija Meksiko Sitiju u septembru 2025. godine.
U posljednja tri mjeseca, Madurova vlada je izvozila u prosjeku 35.000 barela dnevno na Kubu, što je otprilike četvrtina ukupne potražnje ostrva, prema Pinjonu.
On ne smatra da će Meksiko povećati svoje isporuke, jer "Američka vlada bi poludjela".
"Biće većeg pritiska Sjedinjenih Država u vezi s Kubom“, rekao je Oskar Okampo iz Meksičkog instituta za konkurentnost, dodajući da će nafta predvidljivo biti jedno od područja pod pritiskom, stav koji dijele mnogi stručnjaci.
Meksiko je dugo slao naftu na Kubu, posebno tokom perioda nestanka struje i društvenih nemira.
Poslije velikih demonstracija na Kubi 2021. godine, Meksiko je poslao jednu od svojih najvećih pošiljki humanitarne pomoći, koja je uključivala 100.000 barela goriva. U oktobru 2024. godine, poslao je više od 400.000 barela za samo nekoliko dana nakon ozbiljnih nestanaka struje na Kubi, po podacima koje je tada iznio Pinjon.
"Način na koji je to urađeno takođe podstiče netransparentnost", rekao je Okampo, jer se od 2023. godine pošiljke obavljaju preko privatne podružnice Pemeksa, Gasolinas Bijenestar, čija finansijska situacija „nije transparentna“.
U izvještaju Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC), Pemeks navodi da su pošiljke Kubi vrijedjele približno 400 miliona dolara i da su bile „prodaja“ obavljena putem ugovora po tržišnoj cijeni. Ali, Okampo kaže da se ne može jasno utvrditi da li je to bio slučaj ili su to bile pošiljke sa popustom, sa nekom vrstom "quid pro quo" – možda raspoređivanjem ljekara – ili kao humanitarna pomoć.
Predvidiv nedostatak profitabilnosti u snabdijevanju Kube naftom dolazi dok se očekuje da je 2025. bila godina u kojoj će Pemeks izvezao najmanju količinu sirove nafte, "manje od 600.000 barela dnevno, kada smo prije samo nekoliko godina izvozili više od milion", rekao je Okampo.
Bonus video:
