Britanska vlada isplatila je „značajnu“ odštetu čovjeku koga je američka Cenralna obavještajna agencija (CIA) mučila, a koji je i dalje zatvoren bez suđenja u Gvantanamu nakon skoro 20 godina, prenosi BBC.
Abu Zubejda bio je prva osoba podvrgnuta CIA-inim tehnikama „pojačanog ispitivanja“ nakon napada 11. septembra 2001. godine. Tvrđeno je da je bio visoki pripadnik Al Kaide. Američka vlada je kasnije povukla tu tvrdnju.
MI5 i MI6 su prosljeđivali pitanja CIA-i da bi se koristila tokom Zubejdinog ispitivanja, iako su znali za njegovo ekstremno zlostavljanje, piše BBC.
On je podnio tužbu protiv Ujedinjenog Kraljevstva, tvrdeći da su njegove obavještajne službe bile „saučesnici“ u njegovom mučenju.
Slučaj je sada okončan finansijskom nagodbom.
Profesorica Helen Dafi, međunarodna pravna savjetnica Abua Zubejde, izjavila je: „Odšteta je važna, značajna je, ali je nedovoljna.“
Ona je pozvala Ujedinjeno Kraljevstvo i druge vlade koje „dijele odgovornost za njegovo kontinuirano mučenje i nezakonito pritvaranje“ da obezbijede njegovo oslobađanje.
„Ova kršenja njegovih prava nisu stvar prošlosti, ona i dalje traju.“
Forin ofis (Foreign Office), koji nadzire MI6, saopštio je da neće komentarisati obavještajna pitanja, piše BBC.
Tačan iznos koji će Zubejda dobiti ne može biti javno objavljen iz pravnih razloga, rekla je Dafi. Ipak, riječ je o „značajnoj sumi novca“, a isplata je u toku.
Dodala je da on trenutno nema mogućnost da sam pristupi tom novcu.
Dominik Griv, koji je predsjedavao parlamentarnoj istrazi o Zubejdinom slučaju, kazao je da je finansijska nagodba „veoma neobična“ situacija, ali da je ono što se dogodilo Zubejdi „nesumnjivo“ bilo pogrešno.
Zubejda, Palestinac rođen u Saudijskoj Arabiji, nalazi se u američkom vojnom zatvoru Gvantanamo na Kubi od 2006. godine, bez optužnice i presude.
On je jedan od 15 zatvorenika koji se i dalje tamo nalaze, uprkos brojnim presudama i zvaničnim izvještajima koji detaljno opisuju njegovo zlostavljanje.
Često ga nazivaju „vječnim zatvorenikom“.
Zubejda je prvi put uhvaćen od strane Sjedinjenih Američkih Država u Pakistanu 2002. godine, nakon čega je četiri godine držan u nizu CIA-inih „crnih lokacija“ (black sites) u šest zemalja, uključujući Litvaniju i Poljsku.
„Crne lokacije“ bile su tajni pritvorski objekti širom svijeta, izvan američkog pravnog sistema. Zubejda je bio prva osoba koja je pritvorena u jednom takvom objektu.
Nakon što je CIA preuzela starateljstvo nad Zubejdom, njeni službenici zaključili su da bi trebalo da bude potpuno odsječen od spoljnog svijeta do kraja života.
Interna poruka MI6 pokazuje da je agencija smatrala da bi tretman kojem je bio izložen „slomio“ 98 odsto američkih vojnika specijalnih snaga, da su mu bili podvrgnuti. Uprkos tome, prošle su četiri godine prije nego što je britanska obavještajna služba zatražila bilo kakva uvjeravanja u vezi s njegovim tretmanom u pritvoru.
Zubejdino hapšenje slavilo se kao jedno od najvećih u takozvanom ratu protiv terorizma.
Predsjednik Džordž V. Buš lično je javno objavio njegovo hapšenje, tvrdeći da je riječ o visokom operativcu Al Kaide koji je „planirao i pripremao ubistva“. Te tvrdnje je kasnije povukla američka vlada, koja više ne smatra da je bio pripadnik Al Kaide.
Opisivan je kao „pokusni kunić“ za krajnje kontroverzne tehnike ispitivanja koje je CIA primjenjivala nakon 11. septembra 2001.
Prema izvještaju Odbora za obavještajna pitanja američkog Senata o programu pritvaranja i ispitivanja CIA-e, Zubejda je rutinski bio izložen tretmanu koji bi se po britanskim standardima smatrao mučenjem, uključujući 83 puta simulirano davljenje (waterboarding), zatvaranje u sanduke u obliku kovčega i fizičke napade.
Dafi je kazala da su britanske obavještajne službe „stvorile tržište“ za takvo mučenje, šaljući konkretna pitanja koja su mu postavljana tokom ispitivanja.
Senatski izvještaj bio je veoma kritičan prema načinu na koji je Zubejda tretiran, kao i izvještaj parlamentarnog Odbora za obavještajna i bezbjednosna pitanja iz 2018. godine.
Parlamentarni odbor je takođe kritikovao MI5 i MI6 zbog njihovog ponašanja u vezi s navodnim glavnim organizatorom napada 11. septembra, Halidom Šeikom Muhamedom, postavljajući pitanje da li bi i on mogao pokrenuti sličan pravni postupak.
Ni vlada, ni Muhamedovi advokati nisu željeli da komentarišu za BBC da li je takav slučaj pokrenut ili okončan nagodbom.
Griv je rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo imalo dokaze da su se „Amerikanci ponašali na način koji je trebalo da izazove ozbiljnu zabrinutost“.
„Trebalo je da to otvorimo sa Sjedinjenim Državama i, ako je bilo potrebno, da obustavimo saradnju, ali u tome nismo uspjeli tokom značajnog perioda“, dodao je.
Dafi je kazala da je Zubejda željan da obezbijedi svoju slobodu i započne novi život.
„Nadam se da će mu isplata ovih značajnih sredstava omogućiti da to učini i da se izdržava kada se nađe na slobodi.“
Međutim, naglasila je da će to zavisiti od toga da li će SAD i njihovi saveznici obezbijediti njegovo oslobađanje.
Bonus video:
