NATO, bezbjednosni savez koji decenijama štiti Evropu, našao se u situaciji da ima ograničenu moć da određuje sopstvenu sudbinu zbog želje predsjednika Donalda Trampa da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.
Otkako je Tramp oživio svoju ambiciju da prisvoji tu poluautonomnu dansku teritoriju nakon američke vojne operacije hvatanja predsjednika Venecuele, članice NATO-a užurbano traže ideje kako da odgovore na američke kritike da je Grenland nedovoljno zaštićen.
Bilo kakvo prisilno američko preuzimanje Grenlanda bilo bi bez presedana: zapljena teritorije jedne članice NATO-a od strane druge - nuklearno naoružane supersile koja bi trebalo da pruža krajnju bezbjednosnu garanciju svim članicama.
Mnogi političari, diplomate i analitičari s obje strane Atlantika kažu da bi to značilo kraj saveza, ili makar njegovo ozbiljno slabljenje. To bi, zauzvrat, moglo imati razorne posljedice po evropsku bezbjednost, ostavljajući kontinent znatno ranjivijim na ruski napad.
“Ne mogu da se sjetim drugih slučajeva kada je NATO zaista bio na ivici, a naročito ne da su krivac bile Sjedinjene Države”, rekao je za Rojters Sten Rining, profesor na Univerzitetu Južne Danske i autor više knjiga o NATO-u.
Razgovori o tome šta bi NATO mogao da uradi povodom Grenlanda još su u ranoj fazi, kažu diplomate, ali bi mogli da obuhvate dodatni nadzor iz vazduha, pomorske patrole i veću upotrebu tehnologije za praćenje regiona.
Kako bi djelovali brzo, umjesto da čekaju kolektivnu odluku NATO-a, Danska i pojedine saveznice, uključujući Njemačku, Francusku, Švedsku i Norvešku, u srijedu su najavile mala, ali simbolična raspoređivanja trupa na Grenlandu radi vježbi, kako bi pokazale posvećenost arktičkoj bezbjednosti.
Strategija članica NATO-a da ojačaju bezbjednost na Arktiku uspjeće da održi savez na okupu samo ako Tramp to prihvati kao alternativu - ili dio alternative - američkom preuzimanju Grenlanda
Ta najava uslijedila je dok su se danski i grenlandski ministri vanjskih poslova u Vašingtonu po svoj prilici bezuspješno sastali sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubijom.
Strategija članica NATO-a da ojačaju bezbjednost na Arktiku uspjeće da održi savez na okupu samo ako Tramp to prihvati kao alternativu - ili dio alternative - američkom preuzimanju Grenlanda.
Međutim, on je više puta insistirao da ništa manje od vlasništva ne dolazi u obzir, zbog čega su mnogi evropski zvaničnici zaključili da ga više pokreće želja da proširi teritoriju SAD nego bezbjednosni razlozi.
“NATO može da pomogne i bude dio rješenja tako što će razraditi ozbiljnu strategiju arktičkog nadzora i odvraćanja”, rekao je za Rojters Fabris Potje, bivši direktor NATO-a za planiranje politika i sadašnji izvršni direktor kompanije Rasmussen Global, geopolitičke konsultantske kuće koju je osnovao bivši šef NATO-a Anders Fog Rasmusen.
“Ali, njegova vjerodostojnost je do sada već kolateralna šteta tih tenzija. Svojim zahtjevima Tramp je unio sumnju u posvećenost SAD NATO-u, koja se rijetko zaboravlja.”
Tramp je prošle sedmice rekao da SAD ostaju posvećene NATO-u i da se Rusija i Kina saveza plaše samo dok su Sjedinjene Države članica. Kazao je da bi NATO postao mnogo snažniji ako bi Grenland bio u rukama SAD.
S druge strane, Rusija tvrdi da su NATO-ove priče o tome da Rusija i Kina predstavljaju prijetnju Grenlandu mit osmišljen da se vještački podstakne histerija, te da je, kako je navela, politika zapadnog saveza o eskalaciji konfrontacije na Arktiku izuzetno opasna.
Za mnoge članice NATO-a, najnovija eskalacija oko Grenlanda nepoželjna je i opasna distrakcija. Otkako je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine dovela rat do granica NATO-a, savez je intenzivno usmjeren na jačanje istočnog krila, zbog strahova da bi jedna od njegovih članica mogla biti naredna meta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lideri Danske i Grenlanda insistiraju da ostrvo nije na prodaju i da ne želi da bude dio Sjedinjenih Država. Evropski lideri su posljednjih dana stali uz njih.
Mnoge evropske diplomate smatraju da je američko vojno preuzimanje Grenlanda malo vjerovatno, iako je Tramp više puta pominjao takav scenario ili odbijao da ga isključi. Ipak, priznaju da bi to imalo ogromne posljedice. Jedan istočnoevropski zvaničnik rekao je da bi to bila “situacija zemljotresa, uz rizik da se NATO uništi”.
Danski i drugi evropski zvaničnici ukazali su da je Grenland, kao dio NATO-a, već obuhvaćen članom 5 kolektivnog bezbjednosnog sporazuma saveza. Dakle, ako bi Rusija ili Kina pokušale da preuzmu tu teritoriju - kako je Tramp sugerisao da bi mogle - rizikovale bi rat sa čitavim savezom, uključujući Sjedinjene Države.
Zvaničnici su takođe naglasili da Sjedinjene Države već imaju vojnu bazu na Grenlandu, svemirsku bazu Pitufik, sa oko 200 vojnika, i da mogu da rasporede onoliko dodatnih snaga koliko žele na osnovu sporazuma iz 1951. godine.
Međutim, diplomate kažu da se saveznici u NATO-u slažu kako bi savez u cjelini trebalo da učini više za bezbjednost na Arktiku, koju su do sada uglavnom obezbjeđivale zemlje iz regiona poput Danske, Norveške, Finske i Kanade.
Danska na Grenlandu ima Zajedničku arktičku komandu, sa oko 150 vojnih i civilnih pripadnika.
“Kada je riječ o arktičkom regionu, moramo da radimo zajedno kao savez”, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute u Briselu u utorak. “A sada razrađujemo više detalja o narednim koracima, kako bismo bili sigurni da to zaista možemo da uradimo kao kolektivni savez.”
Rute je rekao da je Tramp bio u pravu kada je ukazao na potrebu za većom bezbjednošću na Arktiku. Takođe je naveo da Danska više ulaže u nadzorne avione Boeing P-8, bespilotne letjelice dugog dometa, lovce F-35, dopunu goriva u vazduhu i druge kapacitete kako bi bolje zaštitila region.
Međutim, pošto NATO funkcioniše na osnovu konsenzusa, svaka veća promjena bezbjednosnog stava saveza na Arktiku morala bi da dobije saglasnost svih 32 članice - uključujući Sjedinjene Države.
Bonus video:
