Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da se više ne osjeća obaveznim da razmišlja isključivo o miru nakon što nije dobio Nobelovu nagradu za mir, te je ponovo ponovio zahtjev za kontrolu nad Grenlandom, piše Bi Bi Si (BBC).
U poruci upućenoj premijeru Norveške, Tramp je optužio tu zemlju da mu nije dodijelila nagradu.
"S obzirom na to da je vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir za to što sam zaustavio osam ratova PLUS, više se ne osjećam obaveznim da razmišljam isključivo o miru, iako će on uvijek biti dominantan, već sada mogu razmišljati o onome što je dobro i ispravno za SAD", rekao je Tramp u poruci do koje su došli američki mediji.
"Svijet nije bezbjedan ukoliko mi nemamo potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom", dodao je.
Si Bi Es Njuz (CBS News), američki partner Bi Bi Si-ja, potvrdio je autentičnost poruke i njen sadržaj.
Premijer Jonas Gar Stjore rekao je da je tekstualnu poruku primio u nedjelju, kao odgovor na poruku koju su on i predsjednik Finske Aleksander Stub poslali Trampu.
Stjore je kazao da su izrazili protivljenje predloženim povećanjima carina u vezi sa sporom oko Grenlanda, te ukazali na potrebu deeskalacije, predloživši istog dana trojni telefonski razgovor.
Stjore je napomenuo da Nobelovu nagradu za mir dodjeljuje nezavisni komitet, a ne vlada Norveške. Tramp nikada nije krio želju da dobije ovu godišnju nagradu.
On sve češće insistira da SAD moraju preuzeti Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. Rijetko naseljeno, ali resursima bogato arktičko ostrvo ima važan strateški položaj za sisteme ranog upozorenja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovidbe u regionu, navodi Bi Bi Si.
Tramp je ponovio da želi da SAD kupe Grenland i nije isključio upotrebu vojne sile protiv članice NATO saveza kako bi ga preuzeo.
Tokom vikenda rekao je da će uvesti carinu od 10 odsto na robu iz osam NATO saveznica od februara, ukoliko se protive njegovom planu preuzimanja Grenlanda, uz prijetnju da će je do juna povećati na 25 odsto.
U poruci Stjoreu, Tramp je rekao da Danska ne može zaštititi Grenland od Rusije ili Kine, te je doveo u pitanje "zašto uopšte imaju 'pravo vlasništva'? Ne postoje pisani dokumenti, već samo to da je tamo prije stotine godina pristao jedan brod, ali i mi smo tamo pristajali brodovima".
"Uradio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegovog osnivanja, i sada NATO treba nešto da učini za Sjedinjene Američke Države", zaključio je.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Sir Kir Starmer rekao je u ponedjeljak da svaka odluka o budućem statusu Grenlanda "pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevini Danskoj", te da je upotreba carina protiv saveznika "pogrešna".
Danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen i grenlandska ministarka vanjskih poslova Vivijan Motzfeldt trebalo bi u ponedjeljak da se sastanu sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Prošle sedmice su danske i grenlandske vlasti, zajedno sa NATO saveznicima, odlučile da povećaju vojno prisustvo i intenzitet vojnih vježbi na Arktiku i u sjevernom Atlantiku.
Nekoliko evropskih država poslalo je manji broj vojnog osoblja na Grenland u okviru takozvane izviđačke misije.
Kako se navodi u Trampovoj nedavnoj poruci, on tvrdi da je okončao osam ratova otkako je njegov drugi predsjednički mandat počeo prošle godine.
Nobelova nagrada za mir dodijeljena je venecuelanskoj opozicionoj liderki Mariji Korini Mačado.
Kasnije, kada su američke snage zaplijenile i uklonile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura iz Karakasa, optužujući ga za trgovinu drogom i druga krivična djela, Tramp nije podržao Mačado kao narednu liderku zemlje, već je podržao Madurovu potpredsjednicu kao privremenu šeficu vlade.
Mačado, koja je pohvalno govorila o Trampu, sastala se s njim prošle sedmice u Bijeloj kući i predala mu svoju medalju. Nobelova fondacija je saopštila da nagrada ne može "čak ni simbolično biti prenesena ili dalje distribuirana".
Bonus video:
