Sjedinjene Države su juče najavile planove za “Novu Gazu”, koja bi bila izgrađena iz temelja i uključivala stambene kule, data-centre i primorske rizorte, što je dio nastojanja predsjednika Donalda Trampa da pogura primirje između Izraela i Hamasa, koje je uzdrmano učestalim kršenjima.
Tramp je primirje iskoristio kao odskočnu dasku za širu inicijativu “Odbor mira”, koja ima za cilj rješavanje sukoba širom svijeta.
Nakon što je u četvrtak u Davosu, u Švajcarskoj, bio domaćin ceremonije potpisivanja za Odbor, Tramp je pozvao svog zeta Džareda Kušnera da predstavi planove razvoja za Gazu, čiji su gusto naseljeni gradovi i mjesta sada u ruševinama nakon dvije godine rata.
“U početku smo se poigravali idejom (izgradnje) slobodne zone, a zatim (zone) Hamasa”, rekao je Kušner publici u Davosu, govoreći o Trampovim ranim planovima za obnovu Gaze, gdje je gotovo cjelokupno stanovništvo od oko dva miliona ljudi interno raseljeno. “A onda smo rekli: znate šta? Hajde da jednostavno planiramo nevjerovatan uspjeh.”
Kušner je publici predstavio slajd-šou koji prikazuje “master plan” za ono što je nazvao “Nova Gaza”, prikazan na mapama u boji sa područjima rezervisanim za stambenu izgradnju, data-centre i industrijske parkove.
Slajdovi su uključivali i sliku mediteranske obale prekrivene blještavim kulama nalik onima u Dubaiju ili Singapuru. Sugerisali su da bi obnova počela u Rafi na jugu, području koje je pod potpunom izraelskom vojnom kontrolom.
Međutim, nijesu se bavili ključnim pitanjima poput imovinskih prava ili naknade Palestincima koji su tokom rata izgubili domove, firme i izvore prihoda. Takođe nijesu naveli ni gdje bi raseljeni Palestinci mogli živjeti tokom obnove. I dalje je nejasno ko će obezbijediti vojnike za međunarodne stabilizacione snage, čije se raspoređivanje smatra ključnim za prelazak na sljedeću fazu.
Kušner nije rekao ni ko bi finansirao obnovu, za koju bi prethodno bilo potrebno ukloniti procijenjenih 68 miliona tona šuta i ratnog otpada, ali je rekao da je uklanjanje ruševina na pojedinim mjestima već počelo i izrazio optimizam da bi se “Nova Gaza” mogla obnoviti relativno brzo.
“Na Bliskom istoku grade gradove ovakvih razmjera - sa dva, tri miliona ljudi - izgrade to za tri godine, tako da je ovako nešto sasvim izvodljivo ako učinimo da se dogodi”, rekao je. Dodao je da bi proces počeo u Rafi, koja je prije rata bila glavni grad na jugu Gaze.
Konferencija će u narednim nedjeljama biti održana u Vašingtonu, “gdje ćemo objaviti veliki dio doprinosa koji će biti obezbijeđeni… iz privatnog sektora”, rekao je Kušner, ne ulazeći u detalje.
“Iz privatnog sektora biće nevjerovatnih investicionih prilika. Znam da je pomalo rizično ulagati na ovakvom mjestu, ali treba da dođete, da vjerujete, ulažete u ljude i pokušate da budete dio toga”, rekao je.
Kušner je priznao da će biti teško ubijediti bilo koga da ulaže u Gazu bez bezbjednosti, ali je istakao da će razoružavanje Hamasa biti ključni fokus i iznio niz “principa demilitarizacije”.
“Bez bezbjednosti niko neće ulagati, niko neće doći i graditi tamo. Potrebne su nam investicije da bismo počeli da otvaramo radna mjesta”, rekao je, dodajući da Tramp želi da u Gazu uvede “principe ekonomije slobodnog tržišta”.
Slajdovi koje je Kušner prikazao bili su gotovo identični slajdovima koji su u decembru procureli u “Volstrit džornal”. List je tada izvijestio da su SAD ponudile da “budu okosnica” 20 odsto projekta obnove, bez dodatnih objašnjenja.
Tramp je iznosio ideju da se dugo osiromašena i zapuštena Gaza transformiše u “Rivijeru Bliskog istoka”, što je izazvalo kritike Palestinaca.
Naredna faza Trampovog plana za Gazu predviđa da Hamas položi oružje i da se u gusto naseljenu obalsku enklavu rasporede međunarodne mirovne snage, dok se izraelske trupe dalje povlače. Prva faza ostavila je Izraelu kontrolu nad znatno više od polovine Gaze, dok je Hamas zadržao uzak pojas teritorije duž obale.
Izrael je nastavio da izvodi vazdušne i artiljerijske udare u Gazi, često optužujući pripadnike Hamasa da pripremaju napade na njegove trupe ili da zalaze u područja koja Izrael kontroliše.
Izrael je ubio više od 480 Palestinaca otkako je primirje stupilo na snagu, navode zdravstveni zvaničnici, dok su militanti ubili tri izraelska vojnika.
Bonus video:
