Izraelski zvaničnik: Hamneijevo tijelo je pronađeno: Iranske agencije: Vrhovni vođa postojan i čvrst...

Iran je napade SAD i Izraela nazvao neizazvanim i nezakonitim i odgovorio raketama ispaljenim na Izrael i najmanje još sedam zemalja, uključujući zalivske države u kojima se nalaze američke baze

10432 pregleda 5 komentar(a)
Hamnei, Foto: Reuters
Hamnei, Foto: Reuters
Ažurirano: 28.02.2026. 22:11h

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael pokrenuli su u danas najambiciozniji napad na Iran u posljednjim decenijama, a Izrael je saopštio da je vrhovni vođa Irana Ali Hamnei ubijen u toj operaciji, prenosi agencija Rojters.

Hamneijevo tijelo je pronađeno, rekao je visoki izraelski zvaničnik za Rojters.

Iranske novinske agencije Tasnim i Mer, međutim, javile su da je vrhovni vođa "postojan i čvrst u komandovanju na terenu".

Iran je napade nazvao neizazvanim i nezakonitim i odgovorio raketama ispaljenim na Izrael i najmanje još sedam zemalja, uključujući zalivske države u kojima se nalaze američke baze.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je napravio najveći spoljnopolitički rizik svog predsjedništva nakon što je vodio kampanju za reizbor kao "predsjednik mira", rekao je da su udari imali za cilj okončanje višedecenijske prijetnje iz Irana i obezbjeđivanje da Iran ne može razviti nuklearno oružje.

Tramp je pozvao iranske bezbjednosne snage da polože oružje i pozvao Irance da sruše svoju vladu kada bombardovanje bude završeno.

Američki predsjednik je kasnije večeras rekao NBC njuz da je "većina" visokog iranskog rukovodstva ubijena. Rekao je da vjeruje da su izvještaji o Hamneijevoj smrti tačni.

"Smatramo da je to tačna priča", rekao je Tramp za NBC njuz u telefonskom intervjuu, prema navodima u izvještaju na njihovom sajtu.

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael izveli su danas vojne udare na Iran, ciljajući njegove najviše lidere i uvlačeći Bliski istok u sukob za koji je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da će okončati bezbjednosnu prijetnju po SAD i Irancima dati priliku da sruše svoje vladare, prenio je Rojters.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nagovijestio je ranije danas da su Izrael i SAD ubili Hamneija, te pozvao Irance da "izađu na ulice i dovrše posao", prenijela je agencija Rojters.

"Postoji mnogo znakova koji ukazuju da Hamneija više nema", rekao je Netanjahu, ne potvrđujući izričito njegovu smrt.

Netanjahu je takođe rekao da je Hamneijev kompleks uništen, kao i da su uništeni komandanti Revolucionarne garde i visoki zvaničnici povezani s nuklearnim programom.

Šef iranske diplomatije Abas Aragči izjavio je ranije danas da su gotovi svi visoki zvaničnici bezbjedni i zdravi u Iranu poslije izraelskih i američkih napada.

Aragči je intervjuu uživo za američku televijsku mrežu En Bi Si (NBC) rekao da su "gotovo svi visoki zvaničnici bezbjedni i zdravi" uključujući ajatolaha Alija Hamneija, predsjednika Masuda Pezeškijana, šefa pravosuđa Golamhoseina Mohsenija Edžeija i predsjednika Komiteta za nacionalnu bezbjednost Ebrahima Azizija.

Aragči je kazao da je Iran "možda izgubio jednog ili dva komandanta". Takođe je naveo da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, "živ", koliko je njemu poznato.

Agencija Rojters je danas u 15:53 objavila da je iranska televizija Al-Alam javila da će se Hamnei za nekoliko minuta obratiti.

Agencija Rojters je takođe ranije danas prenijela da su dva izvora upućena u obavještajne podatke rekla da je uoči današnjih američkih i izraelskih napada, američka Centralna obavještajna agencija (CIA) procijenila da bi, čak i ako bi Hamnei bio ubijen u operaciji, najvjerovatnije bio zamijenjen tvrdolinijašima iz Islamske revolucionarne garde (IRGC).

Procjene, koje su izrađene tokom protekle dvije sedmice, široko su razmatrale šta bi se moglo dogoditi u Iranu nakon američke intervencije i u kojoj mjeri bi vojna operacija mogla da izazove promjenu režima u Islamskoj Republici — što je sada izražen cilj Vašingtona.

Rojters navodi i da su tri izvora upoznata sa slučajem rekla su da su iranski ministar odbrane Amir Nasirzade i komandant Revolucionarne garde Mohamed Pakpur ubijeni u izraelskim napadima. Iranski mediji su naveli da su ubijeni i Hamneijev zet i snaha.

Ko je Hamnei?

Hamnei (86) postao je najviši autoritet u Iranu 1989. godine, nakon smrti osnivača Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Kao vrhovni vođa imao je konačnu kontrolu nad iranskim političkim, vojnim i vjerskim institucijama, oblikujući unutrašnju politiku i usmjeravajući spoljne odnose.

Izrael ga je dugo smatrao destabilizujućom snagom na Bliskom istoku, navodeći njegovu podršku iranskoj mreži savezničkih militantnih grupa, uključujući palestinski Hamas i libanski Hezbolah. Kada su Izrael i Iran vodili 12-dnevni vazdušni rat u junu 2025. godine, izraelski ministar odbrane Izrael Kac zaprijetio je da će ga ubiti, rekavši da vrhovni vođa "ne može nastaviti da postoji".

U tom ratu Izrael je izveo iznenadni udar koji je pogodio iransko podzemno nuklearno postrojenje, ubio visoke komandante i nuklearne naučnike i uništio veliki dio vojnog rukovodstva. Ubistvo Hamneija predstavlja još jedan udarac zemlji koja se već suočava s posljedicama rata i ekonomskih teškoća.

Hamnei je održavao konzervativnu viziju svog prethodnika Homeinija, gušeći ambicije izabranih predsjednika koji su tražili otvorenije politike u zemlji i u inostranstvu. Pod njegovom vlašću, vlasti su gušile ponovljene proteste i sklanjale reformiste koji su se zalagali za manje konfrontacije sa Zapadom.

Iran je pod Hamneijem postao snažna regionalna antiamerička sila, šireći svoj uticaj širom Bliskog istoka. Podržao je nuklearni sporazum iz 2015. godine postignut s velikim silama i pragmatičnim predsjednikom Hasanom Ruhanijem, koji je nakratko ublažio izolaciju Irana. Ali tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp 2018. godine napustio sporazum i ponovo uveo sankcije.

Od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Iran je gledao kako mu saveznici slabe. Hamas i Hezbolah pretrpjeli su teške udarce od Izraela, dok je sirijski predsjednik Bašar al-Asad, kojeg je Teheran dugo podržavao, svrgnut u decembru 2024. godine.

Funkcija vrhovnog vođe uspostavljena je nakon revolucije 1979. godine i ugrađena u iranski ustav, dajući najvišem kleriku konačnu vlast nad predsjednikom i parlamentom. Skupština eksperata, 88-člano klerikalno tijelo koje provjerava tvrdolinijaški nadzorni organ usklađen s Hamneijem, formalno bira vrhovnog vođu.

Bonus video: