Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici na Bliskom istoku traže stručnost Ukrajine u suzbijanju iranskih dronova Šahed, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Razne države, uključujući Sjedinjene Američke Države, obratile su se Ukrajini za pomoć u odbrani od iranskih dronova, rekao je Zelenski i dodao da je posljednjih dana razgovarao sa liderima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Jordana i Kuvajta o mogućoj saradnji.
Rusija je ispalila desetine hiljada "Šaheda" na Ukrajinu otkako je izvršila invaziju na svog susjeda prije nešto više od četiri godine, a u svojoj najvećoj noćnoj baražnoj vatri roj od više od 800 dronova i mamaca za odvlačenje raketa odbrane. Iran je odgovorio na zajedničke američko-izraelske napade lansiranjem istih tipova dronova na zemlje Bliskog istoka.
Ukrajinska pomoć u suzbijanju iranskih dronova biće pružena samo ako ne oslabi sopstvenu odbranu i ako ta pomoć bude ojačaka diplomatske napore Kijeva da zaustavi rusku invaziju, po rečima ukrajinskog lidera.
"Mi pomažemo u odbrani od rata onima koji pomažu nama, Ukrajini, da pravedno okončamo rat" sa Rusijom, rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao i da je dobio zahtjev SAD za podršku u odbrani od dronova na Bliskom istoku i da je dao naređenje da se obezbijedi oprema zajedno sa ukrajinskim stručnjacima.
"Ukrajina pomaže partnerima koji pomažu našoj bezbjednosti i zaštiti života naših ljudi", dodao je u objavi na društvenim mrežama.
Ukrajina je bila pionir u razvoju jeftinih "ubica dronova" koji koštaju samo 1.000 dolara što je izmijenilo pravila protiv-vazduhoplovne odbrane i navelo druge države da obrate pažnju na to.
Evropske zemlje su septembra prošle godine dobile "poziv na buđenje" zbog promijenjene prirode protiv-vazduhoplovne odbrane kada je Poljska podigla u vazduh borbene avione F-35 i F-16 i helikoptere Blek Hok - vojnu imovinu vrijednu više miliona dolara, kao odgovor na kršenje vazdušnog prostora jeftinim dronovima.
Ukrajinski proizvođači su razvili jeftine dronove-presretače posebno dizajnirane za lov i uništavanje Šaheda, a njena brzorastuća industrija dronova ima višak kapaciteta.
Zelenski je ove godine već najavio da će Ukrajina početi da izvozi sisteme testirane u borbi.
Šefica diplomatija Evropske unije Kaja Kalas rekla je da će danas ministri spoljnih poslova EU i zemalja Zaliva putem video-linka razmotriti kako iskustvo Ukrajine može pomoći u suprotstavljanju iranskim dronovima.
Zelenski je rekao da je rat u Iranu, koji je sada u šestom danu, skrenuo međunarodnu pažnju sa najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata - u Urajini, i primorao na odlaganje nove runde razgovora Rusije i Ukrajine, planiranih za ovu nedjelju, uz posredovanje SAD.
Zapadne vlade i analitičari kažu da su u ratu Rusije i Ukrajine poginule stotine hiljada ljudi, dok nema znakova da će jednogodišnji mirovni napori predvođeni SAD uskoro zaustaviti borbe.
"Trenutno, zbog situacije s Iranom, još nema potrebnih signala za trilateralni sastanak", rekao je Zelenski. "Ali čim nam bezbjednosna situacija i opšti politički kontekst dozvole da nastavimo taj trilateralni diplomatski rad, to će biti urađeno".
Zelenski se zahvalio Sjedinjenim Državama za današnji povratak iz Rusije 200 Ukrajinaca, ratnih zarobljenika. Rusko Ministarstvo odbrane takođe je saopštilo da je primilo isti broj zarobljenika iz Ukrajine i zahvalilo se SAD i Ujedinjenim Arapskim Emiratima za posredovanje.
Razmena zarobljenika jedan je od retkih opipljivih rezultata razgovora. Vladimir Medinski, ruski pregovarač, rekao je na društvenim mrežama da će danas i sjutra biti razmijenjeno ukupno 500 zarobljenika sa obje strane.
Oleksandar Merežko, šef Odbora Parlamenta Ukrajine za spoljne poslove, rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da odugovlači pregovore da bi mogao da nastavi invaziju, a da pritom izbegne dalje američke sankcije.
Pozvao je američku administraciju da ratove Rusije i Ukrajine i na Bliskom istoku posmatra kao povezane.
"Rusija i Iran su realno bliski saveznici koji djeluju zajedno - Iran isporučuje oružje, a Rusija pomaže Iranu da razvije odbrambenu industriju. To su međusobno povezani sukobi", rekao je Merežko za Asošijejted pres.
Ukrajinska vojska je nedavno potisnula ruske snage na nekim tačkama duž linije fronta dugačke 1.250 kilometara, po podacima Instituta za proučavanje rata.
Lokalizovani ukrajinski kontranapadi oslobodili su više teritorije nego što su ukrajinske snage izgubile u posljednje dvije nedjelje februara, saopštio je ove nedjelje taj vašingtonski istraživački centar, procjenjujući da je osvojena površina od 1. januara iznosila oko 257 kvadratnih kilometara.
(BETA)
Iran ne traži prekid vatre i ne vidi razlog ni za pregovore sa Sjedinjenim Aremičkim Državama, izjavio je večeras iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči za američku televiziju En Bi Si njuz (NBC News).
"Zašto bismo pregovarali sa Sjedinjenim Američkim Državama kada smo već dva puta pregovarali sa njima, i svaki put su nas napali usred pregovora? Stoga, nismo podnijeli nikakav zahtjev za prekid vatre, niti smo tražili pregovore sa njima. Nikada im nismo poslali nikakvu poruku", rekao je Aragči.
Na pitanje o mogućoj kopnenoj intervenciji SAD, Aragči je odgovorio: "Čekamo ih... jer smo uvjereni da možemo da im se suprotstavimo, i to će biti velika katastrofa za njih".
"Bili smo spremni za ovaj rat, čak i više nego za prethodni rat. Možete vidjeti kvalitet naših raketa i koliko su se poboljšale od posljednjeg rata, jer smo naučili mnogo lekcija i spremni smo za svaku moguću situaciju, čak i za kopnenu invaziju. Naše snage su spremne za sve scenarije", dodao je diplomata.
Izrael i SAD su u junu prošle godine vodile 12 dana rata protiv Irana, i to usred pregovora Amerikanaca i Iranaca o iranskom nuklearnom programu.
(BETA)
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da su 102 osobe poginule, a 638 je povrijeđeno u izraelskim udarima na Liban od ponedjeljka, otkako se zemlja našla u regionalnom sukobu, prenose libanski zvaničnici. Broj žrtava će se vjerovatno još povećavati kako bolnice budu primale nove povrijeđene, prenosi Gardijan.
Izraelska vojska je danas saopštila da je ubila komandanta Hamasa odgovornog za obuku u oblasti Tripolija na sjeveru Libana, u okviru nastavljene vojne kampanje.
Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je da on mora biti uključen u izbor sljedećeg lidera Irana, odbacujući mogućnost da Mojtaba Hamnei naslijedi svog oca, pokojnog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, prenosi CNN.
"Gube vrijeme. Hamneijev sin je slabašan kandidat. Moram biti uključen u imenovanje, kao što je bilo sa Delsi u Venecueli“, rekao je Tramp za Aksios, misleći na Delsi Rodrigez, koja je preuzela vlast nakon što su SAD zarobile Nikolasa Madura.
Tramp je dodao da ne bi prihvatio nasljednika koji bi nastavio politiku bivšeg iranskog vrhovnog vođe.
"Hamneijev sin je za mene neprihvatljiv. Želimo nekoga ko će donijeti sklad i mir Iranu“, rekao je Tramp, upozorivši da bi postavljanje lidera koji bi nastavio istim putem moglo ponovo gurnuti Sjedinjene Države u rat "za pet godina".
Tramp je ovo izjavio samo dan nakon što je Bijela kuća poručila da promjena režima u Iranu nije primarni cilj njegove vojne kampanje.
Iranska raketa pogodila je rafineriju nafte u Bahreinu, saopštila je vlada te zemlje. Prema navodima vlasti, nema povrijeđenih, a rafinerija i dalje radi.
"Požar je izbio na jednom postrojenju rafinerije BAPCO Energies nakon iranskog raketnog napada", navodi se u saopštenju.
"Požar je u potpunosti stavljen pod kontrolu, nema prijavljenih povrijeđenih, a rad rafinerije se nastavlja. Procjena štete je u toku", dodaje se u saopštenju.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponovo je u telefonskom intervjuu kritikovao Španiju, optužujući tu evropsku zemlju da je "gubitnik" i "veoma neprijateljski nastrojena prema NATO-u", dok je istovremeno ponovio svoje razočaranje britanskim premijerom Kirom Starmerom.
"Imamo mnogo pobjednika, ali Španija je gubitnik, a Velika Britanija je bila veliko razočaranje“, rekao je Tramp za Njujork post.
"Veoma neprijateljski nastrojena prema NATO-u“, dodao je Tramp govoreći o Španiji, žaleći se na to što ta zemlja ne ispunjava ciljeve Alijanse kada je riječ o izdvajanjima za odbranu.
"Nije timski igrač, a ni mi nećemo biti timski igrač sa Španijom", dodao je Tramp.
Nakon što je predsjednik ranije ove sedmice zaprijetio Španiji trgovinskim embargom, portparolka Bijele kuće Karolin Levit izjavila je da je Španija pristala da sarađuje sa američkom vojnom misijom protiv Irana, što je španska strana oštro demantovala.
Dva izvora upoznata sa operacijom rekla su za CNN da su katarski borbeni avioni presreli iranske bombardere koji su bili na samo nekoliko minuta od napada na bazu Al-Udeid, najveću američku vojnu bazu na Bliskom istoku.
Prema navodima izvora, iranski avioni su letjeli veoma nisko kako bi izbjegli radare, ali su katarske snage brzo reagovale i oborile ih prije nego što su stigli do cilja.
Baza Al-Udeid u Kataru predstavlja glavno uporište američkih vojnih operacija u regionu i u njoj je stacionirano oko 10.000 američkih vojnika.
Protivvazdušna odbrana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima reaguje na "dolazeće prijetnje raketama i dronovima iz Irana", saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
"Ministarstvo odbrane potvrđuje da su zvuci koji su se čuli rezultat djelovanja sistema protivvazdušne odbrane koji presrijeću rakete i dronove", navodi se u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Ekipa CNN-a u Abu Dabiju javlja da je čula nekoliko snažnih eksplozija.
Vazdušni napadi SAD i Izraela na desetine iranskih vojnih položaja, graničnih prelaza i policijskih stanica duž sjevernog dijela iranske granice sa Irakom djeluju kao priprema za uključivanje kurdskih boraca u rat, piše britanski list Gardijan.
Veliki napad na iranski režim ističe moć američkog predsjednika Donalda Trampa, ali i njegovu prekomjernu politizaciju vojske, dok slaba javna podrška, čak i onih njemu bliskih, treba da posluži kao upozorenje, ocijenio je danas pariški list Mond.
Kineske vlasti su zatražile od svojih glavnih rafinerija da obustave izvoz dizela i benzina, jer rat na Bliskom istoku predstavlja rizik od nestašice ponude, prenijela je danas američka agencija Blumberg.
NE PROPUSTITE
Britanski premijer Kir Starmer kaže da “poseban odnos” između Velike Britanije i SAD ostaje netaknut uprkos kritikama predsjednika Donalda Trampa zbog britanskog doprinosa ratu protiv Irana, prenosi CNN.
“Poseban odnos funkcioniše i sada”, rekao je Starmer na konferenciji za novinare.
“Radimo zajedno na Bliskom istoku, dijelimo obavještajne podatke 24 sata dnevno na uobičajen način. To je taj poseban odnos”, dodao je on.
Predsjednik Tramp je u ponedjeljak napao Starmera zbog toga što Velika Britanija nije dozvolila SAD da koriste britanske vojne baze na ostrvima Čagos za ofanzivne udare na Iran.
“Ovo nije Vinston Čerčil s kim imamo posla”, rekao je Tramp.
Ipak, Starmer je umanjio svaku sugestiju o raskolu između dvojice lidera.
“Jasno je da je na predsjedniku da donosi odluke koje on smatra da su u nacionalnom interesu SAD. Jednako tako, na meni kao britanskom premijeru je da donosim odluke koje smatram da su u najboljem interesu Ujedinjenog Kraljevstva. U tome nema ničeg kontroverznog”, dodao je Starmer.
On je takođe branio britansku spremnost za sukob s Iranom, koja je dovedena u pitanje nakon što je britanska vazduhoplovna baza na mediteranskom ostrvu Kipar pogođena u napadu drona u ponedjeljak.
Starmer je rekao da su odbrambeni resursi raspoređeni na Kipar u januaru i februaru, dodajući da zvaničnici “nastavljaju da jačaju kapacitete koje tamo imamo kako bismo zaštitili naš narod”.
Premijer je takođe naveo da će još četiri lovca Typhoon biti raspoređena u Kataru i da je vlada unajmila avion za pomoć u repatrijaciji osoba "zaglavljenih" na Bliskom istoku.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je potvrdila više od desetak napada na zdravstvenu infrastrukturu u Iranu tokom američko-izraelske kampanje, prenosi Gardijan.
Prema podacima organizacije, četiri zdravstvena radnika su poginula, a 25 ih je povrijeđeno.
"SZO je potvrdila 13 napada na zdravstvenu zaštitu u Iranu i jedan u Libanu“, rekao je na konferenciji za novinare generalni direktor SZO-a, Tedros Adhanom Gebrejesus, ne navodeći krivca.
Regionalna direktorica Hanan Balki je dodala da su četiri ambulante u Iranu takođe pogođene, te da su bolnice i drugi zdravstveni objekti pretrpjeli manju štetu zbog napada u njihovoj blizini.
Balki je istakla da je logistički centar SZO-a u Dubaiju, koji obezbjeđuje zdravstvene zalihe za desetine zemalja, privremeno van funkcije zbog ograničenja transporta u regionu.
Rat u Iranu se osjeća čak 4.000 kilometara daleko na Siciliji, italijanskom ostrvu na kojem se nalaze američke i NATO baze, jer mnogi stanovnici strahuju od daljeg širenja sukoba.
Tako su, prema izvještajima italijanskih vlasti, ranije ove sedmice, kada je slabiji zemljotres pogodio padine vulkana Etne, lokalni stanovnici pozivali službe za hitne intervencije pitajući da li je ostrvo bombardovano, jer su bili nervozni zbog rata i mogućih vojnih posledica, prenosi CNN.
Sam zemljotres bio je magnitude oko 4,5 stepeni po Rihteru i fokusiran oko vulkana Etna, a osjetio se u nekoliko gradova istočne Sicilije bez većih posljedica.
Sicilija je često seizmički aktivna zbog vulkana Etna i tamošnji potresi se redovno osjećaju.
Izraelska vojska pozvala je danas stanovnike cijelog južnog predgrađa Bejruta, uporišta libanskog šiitskog pokreta Hezbolah, gdje žive stotine hiljada ljudi, da se odmah evakuišu, prenosi CNN.
"Hitna poruka stanovnicima južnih predgrađa: Sačuvajte svoje živote i odmah evakuišite svoje domove", rekao je Avičaj Adre, portparol izraelske vojske koji govori arapski, na Telegramu.
On je naveo stanovnicima rute za kretanje prema sjeveru i istoku.
"Putovanje na jug je zabranjeno. Svako kretanje na jug rizikuje da ugrozi vaš život", dodao je portparol vojske.
Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana, sazvao je bezbjednosni sastanak povodom navodnog napada dronovima u regionu Nahčivan i održao govor u kojem je poručio da će "bilo koja neprijateljska sila da osjeti punu snagu naše ‘gvozdene pesnice’", prenosi Gardijan.
Iranske oružane snage negirale su lansiranje dronova na teritoriju Azerbejdžana. Ipak, Alijev je rekao da Azerbejdžan odlučno osuđuje ovaj "gnusan teroristički čin" i da je njegova vlada pozvala iranskog ambasadora u Ministarstvo spoljnih poslova u Bakuu.
"Odgovorni moraju biti privedeni pravdi bez odlaganja. Iranska strana mora pružiti zvanično objašnjenje Azerbejdžanu, uputiti izvinjenje i osigurati da počinioci budu krivično gonjeni", rekao je Alijev.
On je kazao i da su oružane snage Azerbejdžana stavljenje na "najviši nivo borbene spremnosti i spremne su da izvrše sve potrebne operacije".
"Nećemo tolerisati ovaj neopravdani čin terora i agresije protiv Azerbejdžana", poručio je Alijev.
U SAD-u, republikanci u Senatu su u srijedu odbacili rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi zahtijevala od Donalda Trampa da traži odobrenje Kongresa prije nastavka rata s Iranom. Glasanje je išlo po partijskim linijama, a jedini demokrata koji je glasao protiv mjere bio je Džon Feterman iz Pensilvanije.
Feterman je gostovao na CNN-u i izrazio podršku američko-izraelskim udarima na Iran, navodeći da je ovo situacija "država iznad partije".
Voditeljka Kejt Bolduan upitala je Fetermana da li misli da su SAD i Izrael usklađeni u ratnim ciljevima, posebno u vezi s izjavama izraelskog ministra odbrane Izraela Kaca da bi "svaki lider kojeg imenuje iranski teroristički režim" postao "neupitna meta za eliminaciju".
"Da, samo nastavite da ih ubijate dok ne nestanu. Mislim, apsolutno. Čitao sam da će oni (Izrael) ciljati koga god (Iran) izabere za svog narednog lidera i ubiti ga. Apsolutno. Potpuno to podržavam. Dakle, to je potpuno prikladno", rekao je Feterman.
Kada je Bolduan dodatno insistirala, pitajući Fetermana ko bi trebao da odluči o lideru Irana "ako mislite da bi Sjedinjene Države trebalo da učestvuju u eliminaciji svakog narednog lidera ukoliko ne zadovoljava odgovarajuće mjere", on je odgovorio da apsolutno podržava ubijanje iranskog rukovodstva.
"Izvinite, apsolutno podržavam ubistvo, znate, iranskog rukovodstva. Apsolutno. Potpuno to podržavam. Mislim da je to potpuno prikladno, sve dok se, nadamo se, ne izabere neko ko shvati da mora živjeti i koegzistirati u miru u regionu, da mora prestati da pokušava da uništi Izrael i da stabilizuje region", odgovorio je Feterman.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je pohvalio odluku američkog predsjednika Donalda Trampa da pokrene napade na Iran, ali je odbacio bilo kakvu sugestiju da bi NATO savez učestvovao u sukobu, prenosi CNN.
"Podržavamo predsjednika u uništavanju te mogućnosti", rekao je Rute, misleći na vojni cilj SAD-a da uništi iranski program balističkih raketa.
"Moramo biti sigurni da Iran buduće neće moći ponovo da predstavlja smrtonosnu prijetnju svojim susjedima; Izraelu, Bliskom istoku i Evropi", dodao je u video intervjuu.
Dan nakon što je Turska saopštila da su NATO sistemi protivvazdušne odbrane oborili iransku raketu koja se kretala ka njenom vazdušnom prostoru, Rute je osudio taj "ozbiljan incident", u kojem je Iran negirao bilo kakvo učešće. On je uspješno presretanje opisao kao dokaz "pristupa od 360 stepei" odbrani teritorije NATO-a.
Rute je, međutim, odbacio svaku ideju da bi NATO mogao aktivno da učestvuje u sukobu, ali je naglasio da savez ima ključnu ulogu u efikasnosti američke kampanje.
"NATO ovdje sam po sebi nije uključen, ali saveznici NATO-a pružaju ključnu podršku … NATO, u tom smislu, je i platforma za projekciju moći Sjedinjenih Država, jer bez evropskih saveznika, SAD bi bilo veoma teško da to sprovedu", istakao je on.
Generalni sekretar je branio svoju podršku Trampu kada ga je novinar Rojtersa izazvao pitanjem, objašnjavajući: „"Ova odlučna akcija kako bi se uništila ta sposobnost Irana, kao izvoznika terorizma i haosa, mislim da ako predsjednik jedne zemlje pokazuje takvo liderstvo, zaslužuje određenu pohvalu".
Više od 1.000 ljudi je ubijeno širom Bliskog istoka od početka ofanzive koju su 28. februara pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana.
Britanska agencija Rojters danas je na svom sajtu objavila pregled pojedinačno po zemljama, prikazujući broj smrtnih slučajeva izazvanih sukobom, koji se od ponedjeljka proširio na Liban i zahvatio zemlje Zaliva, koje su bile meta iranskih napada.
Rojters napominje da nije bio u mogućnosti da provjeri te brojeve iz nezavisnih izvora.
- Iran: Tačno 1.045 ljudi je poginulo, uključujući 175 učenica i školskog osoblja koji su izgubili živote u vazdušnom napadu na školu za djevojčice u Minabu, na jugu Irana, prvog dana američko-izraelskog napada, prema podacima Iranskog crvenog polumjeseca, iranske nevladine organizacije.
- Nije poznato da li ukupan broj žrtava u Iranu uključuje vojne žrtve Islamske revolucionarne garde.
- Izrael: Deset civila je poginulo, uključujući devet u iranskom raketnom napadu na Beit Šemeš, blizu Jerusalima, 1. marta, prema podacima nacionalne službe za vanredne situacije Magen David Adom.
- Izraelska vojska nije prijavila nikakve gubitke među svojim redovima.
- Liban: Ukupno 77 ljudi je poginulo u izraelskim vazdušnim napadima, prema najnovijim podacima libanskog Ministarstva zdravlja.
- Bahrein: Jedna osoba je poginula u požaru u industrijskoj zoni Salman, istočno od Maname, poslije presretanja rakete, prema saopštenju libanskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Kuvajt: Tri osobe, uključujući dva kuvajtska vojnika, poginule su u iranskim napadima na zemlju, prema saopštenjima ministarstava zdravlja i spoljnih poslova emirata.
- Oman: Jedna osoba je poginula nakon što je projektil pogodio naftni tanker MKD VYOM pod zastavom Maršalskih Ostrva kod obale Maskata, glavnog grada zemlje.
- Ujedinjeni Arapski Emirati: Tri osobe su poginule, prema saopštenju Ministarstva odbrane zemlje.
- Američka vojska: Šest pripadnika vojske je poginulo u napadu na objekat u Kuvajtu, prema saopštenju Centralne komande SAD za Bliski istok (CENTCOM).
- Sirija: Četiri osobe su poginule u iranskom raketnom napadu na zgradu u južnom gradu Suvajdi, javila je tamošnja agencija SANA.
- Irak: Najmanje 13 ljudi je poginulo, prema saopštenju zdravstvenih vlasti zemlje, uključujući 11 pripadnika milicija, jednog vojnika i jednog civila.
Cijene goriva porasle su u SAD još za 5 centi po galonu, prema najnovijim podacima Američke automobilske asocijacije (AAA), čime je prosječna cijena u SAD dostigla 3,25 dolara po galonu, što je najviša prosječna cijena u posljednjih 11 mjeseci.
Ovaj porast od 26 centi po galonu od petka rezultat je rata u Iranu i praktično zatvorenog Hormuškog moreuza, ključnog prolaza kroz koji prolazi 20 odsto svjetske nafte. Cijene goriva dodatno su porasle nakon što je Iran izveo napade odmazde na naftne objekte svojih naftom bogatih susjeda, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta i Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, prenosi CNN.
Bonus video:
