Kada se predsjednik Donald Tramp prošle godine vratio u Bijelu kuću, neki ruski tvrdolinijaši bili su oprezno optimistični, nadajući se da bi njegova nepredvidivost i transakcioni pristup mogli ići u korist Moskve u vezi sa Ukrajinom.
Međutim, nakon napada na Iran mnogi ga sada vide kao sve veću prijetnju i samoj Rusiji i dovode u pitanje da li je Tramp zaista onakav pragmatični, potencijalno proruski snažni lider spreman na realpolitičke dogovore kakvim su ga smatrali.
Pojedini jastrebovi javno zahtijevaju da Moskva napusti mirovne pregovore sa Ukrajinom, kojima posreduju SAD, i da se umjesto toga još snažnije posveti borbama, tvrdeći da su američko-iranski nuklearni pregovori koji su prethodili američko-izraelskom vazdušnom ratu bili ciničan manevar koji pokazuje da se Vašingtonu ne može vjerovati.
„Neprincipijelne Sjedinjene Države prijetnja su cijelom svijetu“, rekao je nacionalistički tajkun Konstantin Malofejev, koji je oženjen visokom zvaničnicom Kremlja. „To su Sjedinjene Države sa kojima pokušavamo da pregovaramo o Ukrajini. Da, žele slabu Evropu. Ali žele i slabu Rusiju.“
Boris Rožin, uticajni ratni bloger koji koristi nadimak „Pukovnik Kasad“ i ima skoro 800.000 pratilaca na aplikaciji Telegram, rekao je da je Tramp čudovište koje je poludjelo jer mu sve prolazi nekažnjeno.
„Ozbiljno računati na bilo kakve sporazume ili dogovore sa njim (čudovištem) ili je glupost ili izdaja“, ocijenio je Rožin.
Andrej Sidorov, istaknuti akademik, otišao je i dalje, rekavši za državnu televiziju da je Tramp „opasan čovjek“ i da mu je žao što je američki predsjednik preživio pokušaj atentata u julu 2024, prije nego što je kasnije te godine ponovo izabran.
„Sada razumijemo ko upravlja svijetom“, rekao je Sidorov. „Ako pogledate šta Tramp sada radi, korak po korak, praktično niko nije u stanju da ga zaustavi. Budimo iskreni - Rusija je zaglavljena u Ukrajini. Gotovo sve čime se sada bavimo jeste ukrajinsko pitanje. A naš glavni protivnik (SAD) djeluje kao posrednik u tim pregovorima”.
Kremlj, koji se i dalje nada da bi Tramp mogao pomoći da se rat u Ukrajini okonča pod uslovima prihvatljivim za Moskvu i da nadgleda šire, potencijalno unosno približavanje SAD i Rusije, osudio je američke poteze u Iranu kao „neisprovociranu agresiju“. Ipak, izbjegao je da lično kritikuje Trampa i Iranu nije ponudio nikakvu konkretnu materijalnu pomoć osim diplomatske podrške.
Takođe je saopštio da vjeruje da je u njegovom interesu da nastavi mirovne pregovore o Ukrajini, čak i ako događaji u Iranu stvaraju neizvjesnost u vezi sa vremenom i mjestom naredne runde razgovora.
Saopštenje Kremlja o Ukrajini signal je da će Moskva, barem za sada, pokušati da izvede delikatan balans - da ostane u dovoljno dobrim odnosima sa Trampom kako bi ga zadržala uključenim u pitanje Ukrajine, ali i da kritikuje njegove politike sa kojima se ne slaže.
Ruski i zapadni analitičari ne vjeruju da Moskva u ovoj fazi može mnogo da učini da pomogne Teheranu, posebno jer je Rusija već uvozila, prerađivala i potom počela da proizvodi sopstvene dronove zasnovane na iranskom dizajnu.
Pojedini u događajima u vezi sa Iranom vide i potencijalnu dobru stranu za Rusiju. Kiril Dmitrijev, Putinov specijalni izaslanik, ukazao je na mogućnost da rast cijena nafte, koje još nijesu skočile onoliko koliko je Moskvi potrebno da izbalansira budžet, pomogne državnim finansijama koje su pod pritiskom, dok bi popusti na rusku naftu koja se prodaje zemljama poput Kine i Indije mogli da se smanje.
Ukrajina bi takođe mogla dobiti manje američkog oružja i municije, dok bi protivraketni sistemi mogli biti upućeni državama Persijskog zaliva, a ukupna pažnja i podrška SAD mogla bi opasti ako sukob na Bliskom istoku potraje, sugerišu neki ruski analitičari.
Oštra retorika jastrebova ipak odražava stvarnu nelagodu u ruskom bezbjednosnom i političkom establišmentu. Oni vide sve agresivnijeg američkog predsjednika koji slabi uticaj Moskve na svjetskoj sceni u trenutku kada je Rusija vezana za rat u Ukrajini i nije u stanju da štiti svoje interese na način na koji je to nekada činio Sovjetski Savez.
Tramp, tvrde jastrebovi, sistematski uklanja ruske saveznike.
Podsjećaju na sudbinu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, kojeg su u decembru 2024. zbacile opozicione snage čiji je lider kasnije dočekan kod Trampa u Bijeloj kući; na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, kojeg su u januaru pod prijetnjom oružja uhapsile američke snage; i na iranskog ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen tokom vikenda u zajedničkim američko-izraelskim napadima.
Sudbina dugogodišnjeg saveznika Kube, koja je takođe na meti Vašingtona, takođe ih zabrinjava.
Trampovi kritičari optužuju ga da je previše blag prema Moskvi i da je greškom „vratio Putina iz izolacije“ samitom na Aljasci prošle godine. Međutim, pojedini ruski tvrdolinijaši toliko su uznemireni uklanjanjem važnih saveznika Moskve da strahuju da bi Tramp jednog dana mogao usmjeriti pažnju i na Rusiju, iako on nikada nije nagovijestio da mu je to na dnevnom redu.
„Ako Iran izdrži, sve bi moglo krenuti u drugom pravcu. Ako se sruši, mi smo sljedeći“, rekao je ultranacionalistički filozof i tvrdolinijaški ideolog Aleksandar Dugin, koji je nekada Trampa vidio kao veliku nadu za Rusiju.
„Dok je Tramp bio vjeran izvornoj ideologiji MAGA, imali smo zajedničke tačke. Kako se Tramp brzo udaljavao od MAGA i približavao neokonzervativcima, te tačke dodira brzo su nestajale. Bolje je nemati nikakve veze sa Trampom kakav je danas“, rekao je Dugin.
Bonus video:
