Predsjednik SAD Donald Tramp je obećao da će 2026. biti godina velikog ekonomskog rasta, ali je počela gubitkom radnih mjesta, rastom cijena goriva i većom neizvjesnošću za budućnost Amerike.
U govoru o stanju nacije prije manje od dvije nedjelje, republikanski predsjednik je samouvjereno rekao: "Ekonomija grmi kao nikada prije!".
Najnovija serija podataka o zaposlenosti, cijenama na pumpama i berzi sugeriše da Trampova "grmljavina" prije zvuči kao "cviljenje".
Postoji jaz između buma koji je Tramp predvidio i nestabilnih rezultata koje je proizveo - onih koji bi mogli da daju ton jesenjim poslaničkim izborima na polovini njegovog mandata dok pokušava da odbrani većinu svoje stranke u Predstavničkom domu i Senatu.
Sa Trampovom dramom oko carina koja je u toku, rat u Iranu je iznenada stvorio zabrinutosti o inflaciji zbog poskupljenja nafte i prirodnog gasa. Za Bijelu kuću, još je početak godine i dolazi snažniji rast.
"VAU! Zlatno doba Amerike je pred nama", napisao je Tramp na društvenim mrežama 11. februara pošto je mjesečni izvještaj o zapošljavanju pokazao porast od 130.000 radnih mjesta u januaru.
Od tada, tržište rada je isparilo na zabrinjavajući način.
Izvještaj o zapošljavanju u petak pokazao je gubitak od 92.000 radnih mjesta u februaru.
Podaci za januar i decembar su revidirani naniže, a u decembru je zabilježen gubitak od 17.000 radnih mjesta.
Mjesečni podaci mogu biti nestabilni, ali se pojavio trend koji pokazuje trajnu slabost.
Bez zdravstvenog sektora, ekonomija bi izgubila oko 202.000 radnih mjesta od kada je Tramp postao predsjednik u januaru 2025. godine. Ipak, njegova administracija napominje da porast broja radnih mjesta u građevinarstvu, van izgradnje kuća i stanova, ukazuje na budući rast zapošljavanja.
Tramp se često hvali da radna mjesta idu ljudima rođenim u Sjedinjenim Američkim Državama, a ne imigrantima. Ali najnoviji izvještaj je opovrgao dio tog argumenta.
Stopa nezaposlenosti za ljude rođene u SAD porasla je u posljednjih 12 mjeseci sa 4,4 odsto na 4,7 odsto. To znači da veći dio ljudi za koje je Tramp rekao da će dobiti posao zbog njegove represije protiv imigracije, zapravo traži posao.
"Smanjenje troškova energije je među najvažnijim mjerama koje možemo preduzeti da bismo smanjili cijene za američke potrošače", rekao je Tramp u februarskom govoru u Teksasu, neposredno prije nego što su SAD i Izrael napali Iran.
"Jer kada smanjite troškove energije, jednostavno smanjujete troškove svega", dodao je on.
Predsjednik je više puta govorio Amerikancima da bi održavanje niskih troškova goriva bilo ključno za pobjedu nad inflacijom. On je govorio o padu inflacije navodeći brojke koje su daleko ispod nacionalnog prosjeka kako bi uvjerio javnost da korišćenje automobila postaje jeftinije.
Međutim, napadi na Iran koji su počeli 28. februara, za sada su srušili tu priču. Cijene na pumpama su skočile za 19 odsto u posljednjih mjesec dana na nacionalni prosjek od 3,45 dolara za galon (3,8 litara).
Investiciona banka Goldman Saks upozorila je u analitičkoj bilješci da bi, ako se više cijene nafte održe, inflacija mogla da poraste sa 2,4 odsto u januaru na tri odsto do kraja godine.
"Predsjednik je bio jasan u vezi sa kratkoročnim poremećajima zbog operacije Epski bijes (protiv Irana) čak i dok američke i savezničke snage postižu zapanjujući napredak protiv iranskog terorističkog režima", rekao je zamjenik portparola Bijele kuće Kaš Desai.
Međutim, dugoročni trend je bio jasan - ekonomska agenda predsjednika Trampa nastavlja da oslobađa snažna radna mjesta, investicije i ekonomski rast u privatnom sektoru koji pokreće preporod Amerike, rekao je portparol.
"Znate, postavili smo rekord svih vremena u istoriji sa Dau Džonsom (indeksom Njujorške berze) koji je dostigao 50.000“, rekao je Tramp u četvrtak u Bijeloj kući.
Ali, ta često ponavljana tema je postala zastarela. Indeks industrijskog prosjeka Dau Džonsa, jedna od Trampovih omiljenih mjera uspeha, pao je za 5 odsto u posljednjih mjesec dana.
Akcije tokom njegovog predsjedništva rastu baš kao što su bile i ranije kada je demokrata Džozef Bajden bio predsjednik.
Nedavni pad bi mogao da se preokrene ako se rat sa Iranom završi i kompanije ostvare solidne profite tokom naredne godine i kasnije.
Međutim, nedavni pad bi trebalo da bude znak upozorenja, jer je administracija prenaglasila važnost ulaganja više ljudi na berzi putem sredstava kao što su "Trampovi računi" za djecu.
Berza je postala barometar kako se ljudi osećaju u vezi sa ekonomijom, pri čemu investitori u akcije imaju tendenciju da imaju više povjerenja, a oni bez novca na tržištima su pesimističniji.
Džoana Hsu sa Univerziteta u Mičigenu primijetila je da je u februaru "značajno" povećanje raspoloženja među ljudima koji posjeduju akcije "u potpunosti nadoknadio pad među potrošačima koji nemaju akcije".
Tramp može da ukaže na pobjedu u tome što je ekonomija postala produktivnija – generišući veću vrijednost za svaki sat rada. To je pozitivan znak za dugoročni rast u SAD i odraz njihovog snažnog tehnološkog sektora.
Produktivnost rada u poslovnom sektoru porasla je za 2,8 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine, saopštilo je Ministarstvo rada u četvrtak.
Ali izazov je što se dobici možda neće proširiti u obliku većih plata, jer je udio rada u prihodima prošle godine pao na najniži nivo zabilježen do sada, primijetio je Majk Koncal, viši direktor za politiku i istraživanje u Projektu ekonomske bezbjednosti, neprofitnoj organizaciji usmjerenoj na liberalna ekonomska pitanja.
"Pod Bajdenovom administracijom Ameriku je mučila noćna mora stagflacije, što znači nizak rast i visoku inflaciju – recept za bijedu, neuspjeh i pad", rekao je Tramp na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švajcarskoj, u januaru.
Tabela rezultata govori sasvim drugačiju priču, onu koja čini da Bajdenov uspjeh u 2024. godini izgleda bolje nego Trampov prošle godine. Američka ekonomija je rasla po stopi od 2,8 odsto tokom Bajdenove poslednje godine mandata, u poređenju sa 2,2 odsto pod Trampom 2025. godine.
Što se tiče inflacije, primarna mjera koju koriste Federalne rezerve je indeks cijena lične potrošnje. Iznosio je 2,6 odsto i 2024. i 2025. godine.
Tramp je svoj ekonomski argument usmjerio na to da će se bolje snaći od Bajdena. Ali, iako je izbjegao skokove inflacije koji su proganjali Bajdenovo predsjedništvo, nije ostvario snažniji rast, niti veće zapošljavanje.
Bonus video:
