Rat s Iranom podigao cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine

Najmanje pet energetskih postrojenja u Teheranu, i njegovoj okolini pogođeno je u napadima, što je dovelo do opisa "apokaliptičnih" scena u iranskoj prijestonici

5973 pregleda 1 komentar(a)
Detalj sa pumpe u Vašingtonu, glavnom gradu SAD, Foto: Reuters
Detalj sa pumpe u Vašingtonu, glavnom gradu SAD, Foto: Reuters

Globalne cijene nafte skočile su iznad 100 dolara (86 eura, 74 funte, 142 australijska dolara) po barelu prvi put od 2022. godine, jer posljedice rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela s Iranom i dalje svakog dana izbacuju sa tržišta 20 miliona barela nafte, piše britanski list Gardijan.

Vikend obilježen eskalacijom nasilja na Bliskom istoku dodatno je pojačao zabrinutost zbog dugotrajnog poremećaja u snabdijevanju, poguravši cijene nafte na najviši nivo u posljednje četiri godine i izazvavši snažnu rasprodaju na berzama.

Najmanje pet energetskih postrojenja u Teheranu, i njegovoj okolini pogođeno je u napadima, što je dovelo do opisa "apokaliptičnih" scena u iranskoj prijestonici. Nacionalna naftna kompanija Kuvajta takođe je saopštila da je iz predostrožnosti smanjila proizvodnju usljed iranskih odmazdnih napada.

Teheran
Teheranfoto: Reuters

Ormuski moreuz - jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih arterija, kroz koji obično prolazi oko petine svjetske nafte i tankera sa tečnim gasom koji se transportuje morem - praktično je zatvoren već nedjelju dana.

Brent nafta, međunarodna referentna cijena, skočila je za 26,3 odsto na 117,08 dolara po barelu na početku trgovanja u azijsko-pacifičkim tržištima na početku nove sedmice, što je prvi put da su tržišne cijene prešle ovaj ključni psihološki prag od ruske invazije na Ukrajinu.

Referentna cijena američke sirove nafte West Texas Intermediate (WTI) takođe je naglo porasla, skočivši za 28,7 odsto na 119,96 dolara po barelu.

Vanredan skok cijena nafte predstavlja "veoma malu cijenu" koju SAD "i svijet“ plaćaju za "bezbjednost i mir", ocijenio je predsjednik SAD Donald Tramp u nedjelju, opisujući to kao "kratkoročnu" posljedicu američko-izraelskog rata protiv Irana. One će "naglo pasti kada se završi uništavanje iranske nuklearne prijetnje", tvrdio je američki predsjednik na društvenim mrežama.

Iranski režim upozorio je da američko-izraelski napadi rizikuju da dodatno poguraju cijene naviše.

"Ako možete da podnesete cijenu nafte veću od 200 dolara po barelu, nastavite ovu igru", rekao je portparol Revolucionarne garde Irana (IRGC) poslije napada na energetska postrojenja.

Japanski indeks Nikei 225 pao je u ponedjeljak u Tokiju za 7,4 odsto, nagovještavajući još jednu turbulentnu sedmicu za globalna tržišta akcija, dok je južnokorejski Kospi potonuo 7,4 odsto. Australijski ASX 200 oslabio je 4,1 odsto u Sidneju. Podaci iz premarket trgovanja ukazivali su da će Volstrit otvoriti u minusu.

Cijene nafte vratile su se na trocifren nivo poslije najvećih nedjeljnih dobitaka od vremena pandemije kovida prije šest godina, uključujući i skok cijene američke sirove nafte od 10 dolara samo u petak.

"Period tolerancije koji je tržište davalo Trampovoj administraciji istekao je krajem prošle nedjelje", ocijenio je Klejton Sajgl, viši saradnik Centra za strateške i međunarodne studije.

"Manjak od 20 miliona barela dnevno pogađa ravnotežu na globalnom tržištu nafte bez ikakvih naznaka olakšanja. Naprotiv, predsjednik Tramp traži bezuslovnu predaju, što je vrlo malo vjerovatan ishod. Iako su posmatrači u početku možda mislili da je njegovo ignorisanje bolno visokih cijena nafte blef, sada je jasno da nije", rekao je on.

Trampova administracija posljednjih dana pokušava da umiri investitore porukama da nedavni poremećaji u naftnoj i gasnoj industriji neće dugo trajati.

"U najgorem slučaju, ovo je pitanje nedjelja, a ne mjeseci", izjavio je američki ministar energetike Kris Rajt za Si en en (CNN) u nedjelju.

Bonus video: