Nafta snažno oblikuje geopolitiku i svjetsku ekonomiju, piše Njujork tajms, navodeći kao primjere hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i aktuelni rat na Bliskom istoku. U takvim krizama nafta se pojavljuje i kao strateški plijen, kao u slučaju Venecuele ali i kao sredstvo političkog pritiska, poput američke blokade koja je Kubu dovela u ozbiljnu energetsku krizu.
Koliko su energetska tržišta osjetljiva na geopolitičke potrese pokazuje i najnoviji rast cijena: nafta je juče u jednom trenutku premašila 119 dolara po barelu, dostigavši nivoe koji nijesu viđeni od sredine 2022. godine, dok na tržištu raste strah od dugotrajnog poremećaja u pomorskom transportu zbog širenja američko-izraelskog rata sa Iranom.
Usljed rata, potrošači i kompanije širom svijeta mogli bi se suočiti sa sedmicama ili mjesecima viših cijena goriva čak i ako se sukob brzo okonča, dok se snabdjevači bore sa oštećenom infrastrukturom, poremećenom logistikom i povećanim rizicima za pomorski saobraćaj.
Mogućnost da jedan od najtežih poremećaja koji su ikada pogodili globalno snabdijevanje energijom potraje duže nego što se ranije očekivalo izazvala je nagli skok cijena nafte i strmoglav pad berzi.
Rat je praktično zatvorio Hormuški moreuz, kojim se duž iranske obale transportuje petina svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa. Pošto tankeri već više od sedam dana ne mogu da plove, proizvođači su ostali bez skladišnih kapaciteta i primorani su da obustavljaju proizvodnju.
Izvori agencije Rojters juče su kazali da je Saudijska Arabija smanjila proizvodnju na dva naftna polja, čime je najveći svjetski izvoznik nafte postao najnovija zalivska zemlja prinuđena da redukuje proizvodnju, nakon Iraka i Kuvajta prethodnih dana.
Vlade su prinuđene da preduzimaju sve drastičnije mjere kako bi zaštitile potrošače od bolnog rasta cijena i ograničile potrošnju energije da bi spriječile nestašice.
Mađarska vlada ograničiće cijene goriva kako bi ublažila posljedice rasta energenata, saopštio je premijer Viktor Orban. On je na Fejsbuku naveo da će država, kako bi osigurala stabilno snabdijevanje, na tržište pustiti i dio državnih rezervi goriva. Prema novoj odluci, cijena benzina biće ograničena na 595 forinti (1,51 eura) po litru, dok će cijena dizela iznositi najviše 615 forinti (1,56 eura) po litru.
Orban je naveo da će ograničene cijene goriva biti dostupne samo za vozila registrovana u Mađarskoj. Mjera će se odnositi na privatne građane, kao i na poljoprivredni i transportni sektor, ali i na preduzeća, dodao je mađarski premijer.
“Ukrajinska blokada nafte i rat na Bliskom istoku podižu cijene. Evropa mora da se suoči sa stvarnošću: potrebno je da preispitamo i ukinemo sve sankcije ruskim energentima”, napisao je Orban u objavi na mreži Iks.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je juče da je rat u Iranu izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Hormuški moreuz uskoro mogla potpuno da stane. Rusija je drugi najveći izvoznik nafte u svijetu i zemlja sa najvećim svjetskim rezervama prirodnog gasa.
Putin je rekao da je Moskva spremna da ponovo sarađuje čak i sa evropskim kupcima, ukoliko oni budu željeli povratak dugoročnoj, nepolitizovanoj saradnji. Takođe je kazao da ruske kompanije treba da iskoriste sadašnju situaciju na Bliskom istoku, iako je napomenuo da je skok cijena vjerovatno privremenog karaktera.
Lideri G7 ove sedmice razmatraju zajedničko puštanje nafte iz svojih strateških rezervi. Upotreba ove strateške opcije zavisiće od kretanja na tržištu, rekao je juče u Briselu njemački ministar finansija Lars Klingbajl. “Svi trenutno prate dešavanja na finansijskim tržištima, u trgovini i na tržištima u cjelini”, rekao je Klingbajl. “Potom ćemo vidjeti da li je i kada pravi trenutak da posegnemo za ovom strateškom opcijom.” Usaglašeno povlačenje nafte iz rezervi do sada se dogodilo samo pet puta, uključujući i dva slučaja kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Južna Koreja juče je saopštila da će prvi put u gotovo 30 godina ograničiti cijene goriva na pumpama. U Indiji je grad Pune privremeno obustavio kremacije na gas, pozivajući građane da umjesto toga koriste drva ili struju. Pakistan je saopštio da će povećati cijene benzina za oko 20 odsto kako bi obuzdao potražnju među vozačima, dok će troškovi dizela ostati niski za kamione i autobuse.
Situacija na tržištu energenata se naglo pogoršala u odnosu na prve dane rata. Na samom početku trgovci su pravili svoje procjene, pokušavajući da se umire: tržište je bilo prezasićeno sirovom naftom, a strateške rezerve velikih zemalja potrošača bile su dobro popunjene.
“Glavni problem je moreuz”, rekao je za francuski “Mond” Homajun Falakšahi, analitičar kompanije Kpler, koja prati pomorske tokove. “Sve dok tu ne bude poboljšanja, neće biti značajnijeg pada cijena.”
Cijena benzina ima poseban politički odjek u SAD, gdje se Trampovi republikanci nadaju da će na izborima na sredini mandata u novembru zadržati kontrolu nad Kongresom.
“Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada bude otklonjena iranska nuklearna prijetnja, veoma su mala cijena za bezbjednost i mir SAD i svijeta”, objavio je Tramp u nedjelju uveče na društvenoj mreži Truth Social. “SAMO BI BUDALE MISLILE DRUGAČIJE!”
Lider demokrata u američkom Senatu Čak Šumer pozvao je Trampa da oslobodi naftu iz strateških rezervi.
Nije slučajno što se nafta ponovo pojavljuje i kao geopolitičko oružje i kao ekonomska prijetnja u periodu kada SAD raskidaju pojedine trgovinske odnose i ulaze u sukobe sa drugim velikim silama, rekla je za “Njujork tajms”
Megan O’Saliven, zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost za Irak i Avganistan u vrijeme predsjednika Džordža V. Buša. “Energetsko oružje nikada nije nestalo, ali postoji čitav splet globalnih okolnosti - kao i pojedinačne odluke administracije Donalda Trampa i drugih - koje su ga ponovo gurnule u prvi plan”, rekla je O’Saliven, danas profesorica na Harvardovoj Školi Kenedi. “Energija može biti sredstvo spoljne politike, ali može biti i cilj sam po sebi.”
Za ovaj drugi slučaj, dovoljno je pogledati Trampovo nastojanje da dođe do nafte u Venecueli. Posljednjih nedjelja Sjedinjene Države su, u pokušaju da sruše komunističku vladu na Kubi, blokirale pristup te zemlje nafti. Ostavši bez energije, ostrvska država, koja je izuzetno zavisna od uvoznog goriva, suočava se s humanitarnom krizom i široko rasprostranjenim nestancima struje.
Na Bliskom istoku Iran se oslanja na jednu od svojih strateških prednosti: sposobnost da poremeti protok nafte i prirodnog gasa kroz Persijski zaliv i tako nanese štetu ekonomijama širom svijeta.
Bonus video:
