Dok je cijena nafte uglavnom premašivala 100 dolara po barelu, a američki saveznici na Bliskom istoku strahovali od daljeg klizanja regiona u širi sukob, američki predsjednik se u ponedjeljak veče pojavio u Doralu na Floridi s ciljem da umiri globalna tržišta i uvjeri uznemirene saveznike da ima jasnu viziju kako da okonča najveću američku intervenciju na Bliskom istoku još od rata u Iraku. Međutim, ako takva vizija postoji, ona na toj konferenciji za novinare nije predstavljena.
Govoreći, prvo pred republikanskim poslanicima u Predstavničkom domu, a zatim i pred novinarima, američki predsjednik je isticao vojne uspjehe koji su već ostvareni. Međutim, nije iznio nikakvu jasnu strategiju izlaska iz sukoba, dodatno podstičući utisak improvizacije, navodi francuski "Mond".
U obraćanju koje je trajalo 35 minuta, američki predsjednik izbjegavao je konkretne odgovore kako bi naglasio koliko su temeljno SAD uništile iransku vojsku, ali i dodatno podgrijao sumnje da gotovo uopšte nije bilo planiranja za ono što slijedi. Nakon što je u telefonskom razgovoru za CBS njuz rekao da je rat "u velikoj mjeri završen, manje-više", potom je izbjegao pitanje novinara da li to znači da bi rat mogao biti okončan ove sedmice. "Ne, ali uskoro. Mislim uskoro. Vrlo uskoro."
Novinari su pokušali ponovo. "Rekli ste da je rat 'u velikoj mjeri završen'. Ali vaš ministar odbrane kaže da je 'ovo tek početak'. Pa šta je onda istina?"
"Mislim da se može reći i jedno i drugo", odgovorio je Tramp. Odmah je dodao: "To je početak izgradnje nove države". Pri tome je zanemario činjenicu da su on i njegovi najbliži savjetnici ranije isključili mogućnost da upravljaju procesom izgradnje države u Iranu; međutim, kako su sati prolazili, činilo se da se i sama Trampova vizija Irana mijenja sa svakim telefonskim razgovorom koji je u posljednjih deset dana vodio s nekim novinarom, piše britanski "Gardijan"
Demokrate su brzo iskoristile Trampove izjave da poruče kako su njegovi ciljevi u sukobu s Iranom nebulozni ili jednostavno ne postoje.
"Jedna riječ koja sažima Trampovu konferenciju za novinare: pogubljenost", naveo je Čak Šumer, demokratski lider u Senatu iz Njujorka. "Ne može da iznese ni plan ni viziju, jer nema ni plan ni viziju. Ne može čak ni da odluči da li je zemlja u ratu ili nije. Dovodi svjetsku ekonomiju i živote miliona ljudi u opasnost na osnovu hira i impulsa."
Dok kritičari američke administracije upozoravaju na nedostatak jasne strategije, situacija na terenu u Iranu nastavlja da se zaoštrava. SAD i Izrael juče su sprovele najintenzivnije napade na Iran od početka sukoba, prenijela je agencija Rojters.
Podižući ulog za globalnu ekonomiju, iranska Revolucionarna garda saopštila je da će blokirati isporuke nafte iz Persijskog zaliva ukoliko američki i izraelski napadi ne prestanu, dok je Tramp odgovorio prijetnjom da će još snažnije udariti na Iran ukoliko izvoz nafte bude zaustavljen.
"Današnji dan biće ponovo najintenzivniji dan napada na Iran: najviše borbenih aviona, najviše bombardera, najviše napada, a obavještajni podaci su precizniji i bolji nego ikada", rekao je američki ministar odbrane Pit Hegset na brifingu u Pentagonu. "Na kraju, posljedice će biti u interesu Amerike."
Stanovnici Teherana s kojima je kontaktirao Rojters takođe su opisali najintenzivniju noć bombardovanja od početka rata.
"Bilo je kao u paklu. Bombardovali su svuda, svaki dio Teherana", rekao je jedan stanovnik telefonom, insistirajući na anonimnosti iz bezbjednosnih razloga. "Moja djeca se sada plaše da spavaju. Nemamo gdje da odemo."
Izvor upoznat s izraelskim ratnim planovima rekao je za Rojters da izraelska vojska pokušava da nanese što je moguće veću štetu prije nego što se zatvori prostor za dalje napade, polazeći od pretpostavke da bi Tramp u bilo kom trenutku mogao da okonča rat.
Iran je odbio da se povinuje Trampovom zahtjevu da SAD prepusti izbor novog rukovodstva, pa je za vrhovnog vođu imenovao tvrdolinijaša Modžtabu Hameneija, koji je na toj poziciji naslijedio svog oca, ubijenog prvog dana rata.
Tramp u ponedjeljak nije definisao kako bi pobjeda trebalo da izgleda, ali je, kako ističe Rojters, ipak izbjegao da ponovi ranije tvrdnje da Iran mora njemu prepustiti izbor svog vođe.
Nekoliko visokih iranskih zvaničnika juče je uputilo prkosne poruke.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Baker Kalibaf napisao je na mreži X: "Mi svakako ne tražimo prekid vatre; vjerujemo da agresoru treba zadati snažan udarac kako bi izvukao pouku i da mu više nikada ne padne na pamet da napadne voljeni Iran."
Rat je praktično zaustavio isporuke kroz Hormuški moreuz, duž iranske obale, kojim inače prolazi petina svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, a proizvođači su ostali bez skladišnih kapaciteta i obustavili pumpanje.
Tramp je u ponedjeljak rekao da je američka vojna moć dovoljna da nafta nastavi da teče. Ako Iran blokira prolaz nafte kroz moreuz, "udarićemo ih toliko snažno da neće biti moguće ni njima ni bilo kome ko im pomaže da se ikada oporave u tom dijelu svijeta", rekao je.
Ali portparol Revolucionarne garde poručio je da Teheran neće dozvoliti da "ni litar" bliskoistočne nafte stigne do Sjedinjenih Država ili njihovih saveznika dok traju američki i izraelski napadi.
"Mi smo ti koji ćemo odrediti kraj rata", rekao je portparol.
U kasnijoj objavi na mreži Truth Social, Tramp je napisao: "Ako Iran učini bilo šta što bi zaustavilo tok nafte kroz Hormuški moreuz, SAD udariće ga DVADESET PUTA JAČE nego što je do sada bio pogođen."
Nekoliko kongresnih pomoćnika reklo je za Rojters da očekuju da će Bijela kuća uskoro zatražiti čak 50 milijardi dolara dodatnih sredstava za rat. Izvor upoznat sa tim podacima rekao je u utorak da su SAD u prva dva dana udara na Iran potrošile 5,6 milijardi dolara na municiju.
"Postavlja se veliko pitanje koliko dugo ljudi mogu da podnose troškove ovog sukoba", rekla je Klionad Rejli, izvršna direktorica američke grupe za praćenje kriza Armed Conflict Location & Event Data (ACLED).
Bonus video:
