Ministarstvo odbrane SAD reklo je Kongresu — parlamentu SAD — da je prva nedjelja rata u Iranu koštala SAD 11,3 milijarde dolara, prenijela je osoba upoznata s tim.
Pentagon je procjenu dao Kongresu na brifingu ove sedmice.
Vojska je izvijestila da je potrošila pet milijardi dolara samo na municiju tokom prva dva dana rata koji je počeo 28. februara.
Vlada SAD ranije je naznačila da će poslati Kongresu zahtjev za dodatno finansiranje rata, ali izgleda da je ta ideja za sada zamrla.
Senator vladajućih republikanaca Rodžer Viker, predsjednik Komiteta Senata — gornjeg doma parlamenta — za oružane snage, rekao je u srijedu da ne očekuje dodatni zahtjev ovog mjeseca.
Iran je u srijedu otvorio vatru na trgovačke brodove i ciljao Međunarodni aerodrom u Dubaiju, eskalirajući kampanju zagušenja oblasti Persijskog zaliva bogatog naftom, dok u svijetu raste zabrinutost, a američki i izraelski napadi iz vazduha pogađaju Islamsku Republiku.
Iranski odgovor na iznenadno izraelsko i američko bombardovanje, koje je počelo prije 12 dana, preokrenuo je trgovinske rute, ugušio snabdijevanje gorivom i đubrivom iz Zaliva i ugrozio vazdušni saobraćaj kroz jedan od najprometnijih regiona svijeta. Obje strane su se ukopale, nadajući se da će nadživjeti drugu.
U međuvremenu, izraelska obavještajna procjena otkrila je da je novi iranski vrhovni vođa, ajatolah Modžtaba Hamnei, ranjen na početku rata — na dan kada je njegov otac i prethodnik, ajatolah Ali Hamnei, ubijen u izraelskom vazdušnom napadu. Nijesu dati detalji o prirodi povreda.
Pedesetšestogodišnji Hamnei, čija je supruga takođe poginula u izraelskom napadu, nije viđen otkako je u ponedjeljak postao vrhovni vođa. Jusef Pezeškijan, sin iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana, napisao je na društvenim mrežama da je čuo da je Modžtaba ranjen, ali da su mu prijatelji rekli „zdrav je i da nema problema“.
U Teheranu kasno u srijedu svjedoci su rekli da su čuli napade iz vazduha, eksplozije i jaku protivvazdušnu artiljerijsku vatru. Takođe su mogli da čuju zujanje dronova iznad glave.
Posljedice širom Bliskog istoka proširile su se dok je Izrael napadao, kako je naveo, mete povezane sa militantima Hezbolaha koje podržava Iran u Libanu. Agencija UN za izbjeglice saopštila je da je najmanje 759.000 ljudi interno raseljeno u Libanu, dok je više od 92.000 prešlo u susjednu Siriju.
Dva iranska drona pogodila su blizinu aerodroma u Dubaiju, gdje se nalazi avio-kompanija za dugolinijske letove Emirati i najprometniji svjetski čvor za međunarodna putovanja. Četiri osobe su ranjene, ali su letovi nastavljeni.
U omanskoj luci Salala vatrogasci su se u srijedu borili s požarom u rezervoarima za gorivo nakon višednevnih iranskih napada, prenijela je novinska agencija Omana.
Savjet bezbjednosti UN u srijedu je glasao za usvajanje rezolucije kojom se zahtijeva obustava „gnusnih napada“ Irana na njegove susjede u Zalivu.
„Međunarodna zajednica odlučna je u odbacivanju ovih iranskih napada na suverene zemlje koje ugrožavaju stabilnost, posebno u regionu od strateškog značaja za svjetsku ekonomiju, energetiku, bezbjednost i trgovinu“, rekao je ambasador Bahreina u UN Džamal Alrovajei.
Glasanje 13 prema 0 u najmoćnijem tijelu UN odražava izolovan položaj Irana, koji je agresivno odgovorio na izraelske i američke napade. Kina i Rusija — dva iranska saveznika — uzdržale su se od glasanja.
Njihovi ambasadori u UN nazvali su predlog rezolucije „izuzetno neuravnoteženim“ jer se u njemu ne pominju napadi SAD i Izraela na Teheran koji su započeli rat.
Ruski ambasador u UN, Vasilij Nebenzja, rekao je da bi to moglo ostaviti utisak da je Iran „sopstvenom voljom i iz zlobe izvršio ničim izazvan napad na arapske države“. Iranski ambasador u UN Amir Saeid Iravani rekao je da rezolucija „namjerno ignoriše osnovne uzroke trenutne krize“.
Iran je praktično zaustavio teretni saobraćaj kroz uski Ormuski moreuz, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Takođe je ciljao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama Zaliva kako bi stvorio dovoljno globalne ekonomske štete da izvrši pritisak na Sjedinjene Države i Izrael da prekinu napade na Iran.
Najmanje 12 napada na brodove oko moreuza potvrđeno je od početka borbi, prema dva globalna sistema za praćenje, a najmanje sedam mornara je poginulo.
Sjedinjene Države obavezale su se da će moreuz držati otvorenim i predvode intenzivne vazdušne napade na iransku Ratnu mornaricu i lučki grad Bandar Abas. Američka vojska je u utorak saopštila da je uništila 16 iranskih minopolagača u blizini moreuza.
Neki tankeri, za koje se vjeruje da su povezani s Iranom, nastavljaju da prolaze kroz moreuz.
Firma za praćenje robe Kpler saopštila je da je Iran ponovo pokrenuo izvoz sirove nafte preko svog naftnog terminala Džask u Omanskom zalivu.
Cijene nafte ostale su znatno ispod vrhunaca zabilježenih u ponedjeljak, ali je cijena sirove nafte tipa Brent — međunarodnog standarda — do srijede porasla za oko 20 odsto od početka rata. Potrošači širom svijeta to već osjećaju na pumpama.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) u srijedu je pristala da oslobodi najveću količinu hitnih rezervi nafte u svojoj istoriji, u pokušaju da ublaži uticaj rata na energetska tržišta.
Ta organizacija sa sjedištem u Parizu saopštila je da će staviti na raspolaganje 400 miliona barela nafte iz hitnih rezervi svojih zemalja članica, što je više nego dvostruko u odnosu na količinu oslobođenu prije četiri godine kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
To bi moglo da nadomjesti zalihe koje su trenutno van tržišta približno tri nedjelje, rekao je Brus Bulok, direktor Instituta za energiju Magvajer na Južnom metodističkom univerzitetu.
Tokom posjete Ohaju u srijedu, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će iskoristiti američke strateške rezerve nafte kako bi pokušao da obuzda rast cijena goriva. Nije precizirao koliko barela nafte će SAD osloboditi.
Istovremene eksplozije potresle su južna predgrađa Bejruta u srijedu uveče, izazivajući velike požare i oblake dima.
Izraelska vojska saopštila je da je reagovala na desetine raketa Hezbolaha ispaljenih istovremeno širom sjevernog Izraela.
Najmanje 634 osobe poginule su u Libanu od početka posljednjih sukoba, saopštilo je u srijedu libansko Ministarstvo zdravlja.
Iranske vlasti navode da je tamo poginulo više od 1.300 ljudi, dok je Izrael prijavio 12 mrtvih. SAD su izgubile sedam vojnika, dok je osam zadobilo teške povrede.
Bonus video:
