Izraelska na području južnog Libana naredila je stanovnicima da se evakuišu, svega nekoliko sati nakon što je izraelski ministar odbrane izjavio da je vojsci naređeno da proširi operacije u toj zemlji, prenosi agencija Rojters.
Izrael je prošle sedmice pokrenuo vazdušnu i kopnenu ofanzivu protiv libanske oružane grupe Hezbolah, koja je 2. marta pokrenula napade na Izrael, navodeći da je cilj osveta za ubistvo vrhovnog vođe Irana na početku američko-izraelskog rata protiv Irana.
Od tada Hezbolah svakodnevno ispaljuje rakete i dronove na Izrael, uključujući i najveći napad kasno u srijedu, koji je izazvao snažne izraelske udare na južna predgrađa Bejruta.
Izrael je snažno bombardovao jug i istok Libana, kao i južna predgrađa glavnog grada, pri čemu je poginulo više od 600 ljudi. Takođe je naredio masovne evakuacije u tim područjima, zbog čega je više od 800.000 ljudi napustilo svoje domove.
Nove naredbe izdate u četvrtak, koje je na mreži Iks objavio portparol izraelske vojske, znače da je Izrael sada naredio stanovnicima da napuste svoje domove na oko desetini teritorije Libana, prema navodima Rojtersa.
Izrael naredio evakucaiju u centralnom Bejrutu
Portparol izraelske vojske saopštio je da stanovnici južnog Libana treba da se pomjere sjeverno od rijeke Zahrani, oko 40 kilometara sjeverno od izraelske granice.
Portparol je takođe izdao naredbu za evakuaciju jednog kvarta u centralnom Bejrutu, u blizini niza luksuznih restorana, navodeći da će izraelska vojska gađati jednu zgradu u tom području.
Raketi i napad dronovima koji je Hezbolah izveo u srijedu bio je koordinisan sa napadom iz Teherana, prema navodima Iranske revolucionarne garde. Jedan izraelski zvaničnik iz odbrane rekao je da je to prva koordinisana akcija između Irana i Hezbolaha protiv Izraela otkako je rat počeo.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da je vojsci naređeno da proširi operacije u Libanu.
"Obećali smo mir i bezbjednost zajednicama na sjeveru, i upravo to ćemo i obezbijediti", rekao je on na sastanku sa visokim vojnim zvaničnicima.
Kac je upozorio libanskog predsjednika Žozefa Auna da će, ukoliko libanska vlada ne može spriječiti Hezbolah da napada Izrael, "mi preuzeti teritoriju i učiniti to sami", navodi se u saopštenju njegovog kabineta.
Liban je prošle godine saopštio da želi da uspostavi državni monopol nad oružjem, a vlada je prošle sedmice zabranila sve vojne aktivnosti koje ne sprovodi libanska država.
U srijedu je ministar vanjskih poslova Jusuf Rađi pozvao iranskog otpravnika poslova zbog zajedničkog napada, navodeći da je time prekršen prošlonedjeljni dekret, rekao je izvor upoznat sa tim slučajem.
Izrael tvrdi da je u Libanu ubio nekoliko pripadnika iranske jedinice Kuds, uključujući i u napadu na hotel u centru Bejruta u nedjelju, navodi Rojters.
U napadu prije zore u četvrtak u Bejrutu poginulo je 12 ljudi, prema navodima libanskog ministarstva zdravlja.
Pogođen je trotoar uz obalu gdje su desetine raseljenih porodica postavile šatore i spavale na ulici.
"Ko je u tim šatorima? Tu su djeca, stariji ljudi i žene. Izrael… kakvo će opravdanje naći za sinoćnji napad?", rekao je Abu Ali, raseljeni muškarac.
Šefica Međunarodne organizacije za migracije pri Ujedinjenim nacijama osudila je napad u četvrtak.
"Mnogi raseljeni ljudi koji su primorani da ulice Bejruta učine svojim domom… Šatori i improvizovana skloništa ne pružaju nikakvu zaštitu od opasnosti bombardovanja", rekla je Ejmi Poup u saopštenju.
Novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei pozvao je građane na jedinstvo i masovno učešće na Danu Kudsa, navodi se u saopštenju koje je pročitano na državnoj televiziji.
Hamnei je poručio i da zatvaranje Hormuškog moreuza treba nastaviti koristiti kao sredstvo pritiska na "neprijatelja", prenosi Rojters.
On je ocijenio da sve američke baze u regionu treba odmah zatvoriti, uz upozorenje da će te baze biti meta napada.
Hamnei je istakao i da Iran neće odustati od osvete za "krv svojih mučenika", dodajući da će Teheran od "neprijatelja" tražiti odštetu ili, u suprotnom, uništiti njihovu imovinu.
Vrhovni vođa Irana zahvalio je i, kako je rekao, „borcima fronta otpora“, koje je opisao kao najbolje prijatelje Irana.
Prema njegovim riječima, „front otpora“ je neodvojivi dio vrijednosti Islamske revolucije.
Njemačka i Turska imaju zajednički interes da spriječe veliki talas migracija iz Irana, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.
On je naglasio da se pitanje bezbjednosti Hormuškog moreuza može riješiti isključivo diplomatskim putem.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan poručio je da ne smije biti dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta Irana, niti pokušaja promjene vlasti u toj zemlji.
Fidan je upozorio da su posljedice rata sa Iranom već vidljive, te da i dalje postoji rizik od širenja sukoba na širi region.
Iranska državna novinska agencija IRNA saopštila je da će strateška poruka Modžtabe Hamneija biti objavljena u sedam djelova, prenosi CNN.
Navodi se da će obraćanje sadržati informacije o njegovom ocu, ajatolahu Aliju Hamneiju, bivšem vrhovnom vođi Irana koji je poginuo u američko-izraelskim vazdušnim napadima.
Poruka će, prema navodima IRNA-e, uključivati i stavove o "zemljama regiona i suprotstavljanju neprijateljima", kao i o "ulogama i dužnostima naroda, oružanih snaga i izvršnih institucija", te o onome što Iran naziva "Osovinom otpora" – mrežom svojih saveznika i partnerskih grupa širom regiona.
Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da američka mornarica trenutno nije u mogućnosti da prati komercijalne brodove kroz Hormuški moreuz, ali je nagovijestio da bi ta sposobnost mogla biti uspostavljena kasnije ovog mjeseca.
"To će se desiti relativno brzo, ali ne može sada. Jednostavno još nijesmo spremni", rekao je Rajt u intervjuu za CNBC, odgovarajući na pitanje da li bi američka mornarica mogla da prati tankere kroz moreuz.
Ministar energetike objasnio je da su američki vojni resursi trenutno usmjereni na druge zadatke usljed rata sa Iranom.
"Sva naša vojna sredstva trenutno su fokusirana na uništavanje iranskih ofanzivnih kapaciteta i industrije koja ih proizvodi“, dodao je Rajt.
Na pitanje da li bi mornarica mogla da počne da prati brodove kroz moreuz do kraja mjeseca, Rajt je rekao da je to vjerovatno.
"Mislim da da. Mislim da je to prilično vjerovatno", odgovorio je on.
Ministar je nagovijestio da su pripreme već u toku, dodajući da je "to upravo ono na čemu vojska radi".
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da Turska neće dozvoliti nikome da pravi planove usmjerene na izazivanje građanskog rata u Iranu, prenosi Rojters.
"Protiv smo planova koji imaju za cilj pokretanje građanskog rata u Iranu i podsticanje sukoba duž etničkih i vjerskih linija", rekao je Fidan na konferenciji za novinare sa njemačkom koleginicom.
"Upozoravamo na to. Niko ne bi trebalo da slijedi takvu fantaziju. To ne bismo dozvolili", dodao je on.
Iranski državni mediji prenijeli su da će uskoro biti objavljena prva poruka novog vrhovnog vođe Irana Modžtabe Hamneija.
Evropska unija za sada ne vidi neposredne rizike po bezbjednost svojih isporuka nafte zbog rata sa Iranom, saopštio je portparol Evropske komisije, prenosi Rojters.
Najveći snabdjevači naftom za EU su Norveška i Sjedinjene Američke Države. Portparol je dodao da će zemlje članice EU do 17 časova po Griniču obavijestiti Međunarodnu agenciju za energiju (IEA) o planiranom puštanju nafte iz strateških rezervi.
IEA je u srijedu odlučila da oslobodi rekordnih 400 miliona barela nafte iz strateških zaliha kako bi ublažila skok cijena na svjetskom tržištu, koji je uslijedio nakon početka američko-izraelskog rata sa Iranom, pri čemu će najveći dio isporuke obezbijediti SAD.
Broj poginulih u Libanu od početka posljednje izraelske eskalacije dostigao je 687, među kojima je 98 djece, saopštio je libanski ministar informisanja Pol Morkos.
Među stradalima je i 15 medicinara i spasilaca, naveo je Morkos, dodajući da je još 45 osoba povrijeđeno, prenosi CNN.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu da će Sjedinjene Američke Države preispitati sporazum o proizvodnji dronova usljed rata sa Iranom, prenosi CNN.
"Željeli smo da potpišemo veliki sporazum o proizvodnji dronova sa Sjedinjenim Državama, ali nam je bilo potrebno odobrenje Bijele kuće“, napisao je Zelenski na mreži Iks, dodajući da bi ti dronovi bili efikasni protiv iranskih dronova tipa "šahed" i raketa.
"Još nismo imali priliku da potpišemo taj dokument. Nadam se da će američki prijatelji sada biti bliže toj odluci, posebno nakon izazova kakve vidimo na Bliskom istoku", naveo je Zelenski u objavi.
Ukrajina je u međuvremenu unaprijedila svoju odbranu od dronova „šahed“, koje je Rusija koristila u ratu protiv Ukrajine. Prema pisanju portala Aksios, Kijev je prošle godine pokušao da proda tu tehnologiju Sjedinjenim Državama, ali je taj pokušaj tada odbijen.
Ipak, prošle sedmice SAD su zatražile pomoć Ukrajine, rekao je Zelenski za Njujork tajms, a Kijev je obezbijedio presretačke dronove i stručnjake koji pomažu u odbrani američkih baza u Jordanu.
Ukrajinski zvaničnici su administraciji Donalda Trampa u avgustu predstavili plan u kojem je objašnjeno kako njihova tehnologija može da zaštiti američke snage i predložili formiranje "borbenih centara za dronove" u Turskoj, Jordanu i državama Persijskog zaliva, gdje se nalaze američke vojne baze, prenosi Aksios.
"Mislili smo da je to Zelenski koji se ponaša kao Zelenski", rekao je jedan američki zvaničnik za Aksios, opisujući ukrajinskog predsjednika kao osobu koja se često promoviše.
"Neko je odlučio da to ne prihvati", dodao je on.
Izraelska vojska saopštila je danas da je izvela napad na lokaciju povezanu sa iranskim nuklearnim programom.
Napad na kompleks Talegan dio je talasa udara izvedenih tokom proteklih nekoliko dana, navodi se u saopštenju Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), prenosi CNN.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac naredio je vojsci da se pripremi za proširenje operacija u Libanu, nakon što je Hezbolah ispalio niz raketa na Izrael, prenosi CNN.
"Hezbolah je juče izveo žestoke raketne napade prema Državi Izrael. Izraelske odbrambene snage su uzvratile snažnom u Dahijama i protiv ciljeva Hezbolaha širom Libana“, dodao je, misleći na predgrađe Bejruta koje se smatra uporištem Hezbolaha.
Izrael je već izdao masovne naredbe za evakuaciju u južnom i centralnom Libanu, primoravajući stotine hiljada ljudi da napuste svoje domove usred intenzivnih borbi duž granice.
Kac je danas rekao da je upozorio libanskog predsjednika Žozefa Auna da, ako njegova vlada ne spriječi Hezbolah da puca prema Izraelu, "mi ćemo zauzeti teritoriju i učiniti to sami".
"Obećali smo mir i sigurnost sjevernim zajednicama, i upravo to ćemo i ispuniti", dodao je Kac.
Izraelska vojska saopštila je da je u posljednjih nekoliko dana gađala lokaciju povezanu sa iranskim nuklearnim programom, označenu kao "Talegan".
U pitanju je objekat u vojnom kompleksu Parčin, za koji zapadni zvaničnici sumnjaju da je povezan sa Teheranovim nuklearnim programom, prenosi Rojters.
Njemačka kompanija Hapag-Lloyd Hlag.de saopštila je da su djelovi projektila pogodili njihvo brod "Source Blessing" blizu Hormuškog moreuza, prenosi Rojters.
Jutros je brod koji je prevozio kontejnere kod obale Ujedinjenih Arapskih Emirata pogođen "nepoznatim projektilom", a tokom noći su dva strana naftna tankera ostala u plamenu u iračkim vodama nakon iranskog napada.
Agencija UN za izbjeglice saopštila je da je do 3,2 miliona ljudi interno raseljeno u Iranu od početka sukoba 28. februara.
"Ova brojka će vjerovatno nastaviti da raste kako neprijateljstva traju, što predstavlja zabrinjavajuću eskalaciju humanitarnih potreba", navodi UNHCR u saopštenju, pozivajući se na preliminarne procjene bazirane na broju raseljenih domaćinstava.
Irački premijer Mohammed Šija al-Sudani osudio je napade na Snage narodne mobilizacije, koje uključuju šiitske milicije povezane sa Iranom.
Militanti povezani sa Iranom ispaljivali su vatru na američke baze u Iraku tokom rata sa Iranom. Ta grupacija takođe je bile meta napada, a u posljednjem napadu u Kirkuku na sjeveru Iraka poginuo je jedan borac.
Sudani želi da održi uravnotežene odnose između Teherana i Vašingtona, napominje CNN.
Izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol rekao je da je odluka njegove agencije da pusti globalne rezerve nafte zbog rata sa Iranom imala snažan uticaj na energetska tržišta, prenosi CNN.
Međunarodna energetska agencija, sastavljena od najvećih svjetskih potrošača nafte, u srijedu je odlučila da pusti 400 miliona barela iz globalnih strateških rezervi kako bi ublažila jedan od najtežih šokova na tržištu nafte od 1970-ih, što predstavlja najveću takvu intervenciju u istoriji.
Ovaj potez ima za cilj stabilizaciju tržišta nafte, rekao je Birol na konferenciji za novinare u Istanbulu.
Svaka američka agresija na iranska ostrva u Zalivu navešće Teheran da odustane od svih ograničenja, rekao je predsjednik iranskog Parlamenta Mohamad Baker Kalibaf u objavi na Iksu.
Nekoliko iranskih ostrva, uključujući Karg, predstavljaju ključne terminale za izvoz energenata. Drugi su domaćini iranskim vojnim bazama.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski izjavio je danas da se poljski vojnici neće uključiti u napad SAD i Izraela na Iran, a baza američkog antiraketnog štita u Ređikovu na sjeveru Poljske može biti upotrebljena isključivo da presretne balističke rakete ako bi ih Iran ispalio baš na SAD ili Evropu.
Osam osoba je ubijeno, a 21 povrijeđena u izraelskom napadu dronom prošle noći na centralni bejrutski kvart Ramlet el-Bejda, novi je bilans žrtava kako prenosi Gardijan.
Kako se navodi, dron je u kratkom roku bacio dvije bombe na šetalište pri obali gdje su tokom protekle sedmice spavali ljudi koji su evakuisani sa juga Libana zbog izraelskih napada.
Bio je to treći put u posljednjih nekoliko dana da je Izrael bombardovao centralni Bejrut, pogađajući područja koja su se ranije smatrala bezbjednim. Napad je uslijedio nekoliko sati nakon što je Hezbolah izveo do tad najintenzivnije bombardovanje Izraela, ispaljujući talase raketa i dronova u saradnji sa Iranom.
Bonus video:
