Sjedinjene Države su te koje su povukle obarač u ratu protiv Irana, ali će cijenu platiti naftom bogat Zaliv, kazali su za Rojters izvori iz Zaliva i analitičari, ukazujući na nelagodu u odnosima između regiona koji je pod iranskim napadima i supersile na koju se oslanja radi zaštite.
Iran će nastaviti da se bori i da drži zatvorenim Hormuški moreuz, poručio je juče novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei u saopštenju pročitanom na državnoj televiziji, u prvim izjavama koje mu se pripisuju otkako je naslijedio oca.
U prkosnom obraćanju, Hamenei je rekao da bi susjedne zemlje Irana trebalo da zatvore sve američke baze na svojoj teritoriji, koje će Iran nastaviti da napada. “Uvjeravam sve da nećemo zanemariti osvetu za krv vaših mučenika”, poručio je iranskom narodu.
“Narodni zahtjev je da nastavimo našu efikasnu odbranu i natjeramo neprijatelja da zažali! Poluga blokade Hormuškog moreuza mora se i dalje koristiti”, rekao je o toj pomorskoj ruti, kojom u uobičajenim okolnostima prolazi petina svjetske nafte uz iransku obalu.
Hameneijeve izjave dodatno učvršćuju poruku iz Irana da je njegova strategija sada da izazove dugotrajan ekonomski šok kako bi primorali Trampa da odstupi.
Portparol iranske vojne komande rekao je u srijedu da svijet treba da se pripremi za cijenu nafte od 200 dolara po barelu.
U međuvremenu u arapskim prijestonicama Zaliva raste ogorčenje zbog toga što su uvučene u rat koji nijesu ni započele niti podržale, a čiju cijenu sada plaćaju ekonomski i vojno, pošto su iranski udari pogodili aerodrome, hotele, luke, kao i vojne i naftne objekte, rekla su za Rojters tri regionalna izvora, koja su odbila da budu imenovana jer nijesu ovlašćena da javno govore.
“To nije naš rat. Nijesmo željeli ovaj sukob, a ipak plaćamo cijenu kroz svoju bezbjednost i svoju ekonomiju”, rekla je za Rojters Ebtisam al-Ketbi, predsjednica Emirates Policy Center.
To, kako je rekla, ne znači da je Iran “nevin”. Vlade zalivskih zemalja uvjeravale su Teheran da neće dozvoliti da Vašington u ratu koristi njihovu teritoriju ili vazdušni prostor. Ipak, uprkos tim uvjeravanjima, Iran je pokrenuo talase napada dronovima i raketama širom regiona, narušavajući pritom povjerenje poslovne zajednice.
Poslijeratni scenario “ranjenog lava”
Dok raste zabrinutost zbog sukoba za koji mnogi vjeruju da ga je Donald Tramp pokrenuo bez konsultacija i bez jasne izlazne strategije, neki regionalni izvori smatraju da bi Vašington, pošto je već započeo rat, sada trebalo da ga privede kraju kako bi uklonio, kako navode, trajnu iransku prijetnju na njihovom pragu.
“Ako Amerika sada izađe iz rata, a da ne ostvari pobjedu, to bi bilo kao da ostavi ranjenog lava”, rekla je Ketbi. “Iran će ostati prijetnja regionu, sposoban da ponovo udari. A ako se režim sruši i ostavi vakuum moći, susjedne države će snositi posljedice.”
Američke obavještajne službe procjenjuju da je iransko rukovodstvo i dalje u velikoj mjeri netaknuto i da mu ne prijeti skori kolaps, uprkos skoro neprekidnom američkom i izraelskom bombardovanju, kazala su za britansku agenciju tri izvora upoznata sa tim pitanjem.
“Mnoštvo” obavještajnih izvještaja nudi “dosljednu procjenu da režim nije u opasnosti” od sloma i da “i dalje zadržava kontrolu nad iranskom javnošću”, rekao je jedan od izvora, koji je želio da ostane anoniman.
Na Rojtersov upit za komentar, Bijela kuća je saopštila da su američki i izraelski udari smanjili iranske uzvratne raketne napade za 90 odsto, “slomivši njihovu sposobnost da ispaljuju to oružje ili proizvedu novo”.
Portparolka Bijele kuće Ana Keli dodala je da je Tramp u bliskom kontaktu sa partnerima na Bliskom istoku i da iranski napadi na susjede pokazuju zašto je tu prijetnju trebalo eliminisati.
Širom regiona zatvaranje vazdušnog prostora dovelo je do toga da avio-kompanije otkažu oko 40.000 letova, što predstavlja najveći poremećaj u globalnom vazdušnom saobraćaju od pandemije kovida-19. Turizam u Zalivu takođe trpi udarac, dovodeći u pitanje pažljivo građen imidž regiona kao bezbjedne i luksuzne turističke destinacije.
Zalivske države preispituju bezbjednost
Usred previranja, zalivske države nastoje da pokažu smirenost i odlučnost. Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Mohamed bin Zajed al Nahjan, rekao je prošlog petka da se njegova zemlja nalazi u ratnom vremenu, ali da je dobro i poručio neprijateljima da nije lak plijen, u svojim prvim javnim komentarima otkako je Iran ispalio rakete na UAE.
Istovremeno, analitičari navode da je rat naveo zalivske države da preispitaju i svoju bezbjednosnu zavisnost od Vašingtona i mogućnost da u budućnosti uđu u pregovore s Teheranom o novim regionalnim bezbjednosnim aranžmanima - iako je povjerenje u Iran u međuvremenu urušeno.
Decenijama su odnosi između Vašingtona i zalivskih država počivali na prećutnom dogovoru: zalivska energija i kapital - uključujući stotine milijardi dolara potrošenih na američko oružje, naprednu tehnologiju te robu i usluge - u zamjenu za američku zaštitu, rekao je Favaz Gerges sa Londonske škole ekonomije.
Gerges je kazao da je rat uzdrmao te pretpostavke. Sada će, prema njegovim riječima, zalivske države ubrzati napore da diverzifikuju svoja spoljnopolitička i bezbjednosna partnerstva, shvatajući da “ne mogu zaista da se oslone na SAD da zaštite njihovu energiju, naftu, gas, njihove ljude i njihov suverenitet”.
Najnovije sumnje Zaliva prema Vašingtonu podsjećaju na nezadovoljstvo u Saudijskoj Arabiji zbog toga što SAD nijesu uzvratile Iranu nakon napada dronovima i raketama 2019. na saudijska naftna postrojenja Abkajk i Kurais. Vašington i Rijad su za napade okrivili Teheran, koji je negirao odgovornost.
Abdulaziz Sager, predsjednik saudijskog Centra za istraživanje Zaliva, rekao je da Vašington nije uspio da pripremi zaštitne mjere za svoje regionalne saveznike niti da obezbijedi nesmetan protok nafte i gasa tokom rata, dodajući da je cijena po ekonomije zalivskih država “stravična”.
Niko nije razmišljao o regionu
Sager je rekao da je rat pokazao granice oslanjanja isključivo na spoljne bezbjednosne garancije, posebno na Sjedinjene Države, dodajući da zalivske zemlje moraju da ojačaju sopstvene odbrambene kapacitete i pripreme se za buduće krize.
“Spoljne sile takođe imaju tendenciju da donose odluke na osnovu sopstvenih strateških interesa, a ne interesa Zaliva. Kao rezultat toga, zalivske države će vjerovatno voditi oprezniji i uravnoteženiji pristup u odnosima i sa Iranom i sa velikim međunarodnim partnerima”, dodao je Sager.
U rijetkoj javnoj kritici, istaknuti emiratski biznismen Kalaf al Habtur doveo je u pitanje ciljeve američko-izraelskog rata protiv Irana.
“Ako su udari bili usmjereni na obuzdavanje Irana, da li su uzete u obzir regionalne posljedice - ili je cijena uvlačenja Zaliva u sukob u kojem nije bio strana jednostavno ignorisana?” rekao je Al Habtur, osnivač grupe Al Habtur.
Izvršni direktor Saudi Aramka Amin Naser upozorio je u utorak da bi nastavak poremećaja u brodskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz imao “katastrofalne posljedice” po tržišta nafte.
Rat, koji je do sada je odnio oko 2.000 života, izazvao je ono što Međunarodna agencija za energiju opisuje kao najveći poremećaj u globalnom snabdijevanju energijom u istoriji.
Dovodeći u pitanje američke i izraelske tvrdnje da su uništili veliki dio iranskih zaliha dalekometnog oružja, juče je prijavljeno da su nove bespilotne letjelice uletjele u Kuvajt, Irak, UAE, Bahrein i Oman.
Izvori bliski krugovima zalivskih arapskih vlada kažu da je frustracija prema Trampu u privatnim razgovorima duboka širom regiona. Mnogi vjeruju da je uvukao Zaliv u rat snažno oblikovan interesima Izraela, bez jasnog plana, djelujući ishitreno i bez potpunog sagledavanja političkih i ekonomskih posljedica po saveznike.
Jedan izvor iz Zaliva, upoznat sa donošenjem odluka u američkoj politici, rekao je da je ključne odluke donosio mali unutrašnji krug oko Trampa, koji je uglavnom djelovao izvan tradicionalnih kanala američkog kreiranja politike.
“To su biznismeni i posrednici, a ne profesionalni kreatori politike”, rekao je izvor, dodajući da je takav pristup ostavio zalivske partnere izloženim posljedicama odluka tog kruga.
Bonus video:
