Agencija Rojters prenosi da iranski državni mediji potvrđuju da je šef nacionalne bezbjednosti Irana Ali Laridžani ubijen.
Ministar odbrane Izrael Kac izjavio je jutros da ga je vojska obavijestila da je ubijen šef iranske bezbjednosti Ali Laridžani.
Laridžani je najviši zvaničnik ubijen otkako je vrhovni vođa ajatolah Hamnei likvidiran prvog dana američko-izraelskih vazdušnih udara 28. februara.
Kac je rekao i da je ubijen Golamreza Sulejmani, komandant iranskih snaga Basidž.
Milicija Basidž je honorarna paravojna formacija pod kontrolom Korpusa islamske revolucionarne garde, koja se često koristi za gušenje protesta unutar Irana.
Veteran iranski političar Ali Laridžani prošle godine se ponovo pojavio kao jedna od najmoćnijih figura u bezbjednosnoj hijerarhiji.
Upravljao je širokim portfeljem - od nuklearnih pregovora do regionalnih veza Teherana i nasilnog gušenja unutrašnjih nemira.
Insajder establišmenta koji potiče iz jedne od vodećih klerikalnih porodica u zemlji, Laridžani je nadgledao napore Irana da postigne nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama - samo mjesec nakon što ga je Vašington u januaru sankcionisao zbog navodnog upravljanja smrtonosnim obračunom sa učesnicima protest protiv vlade.
NE PROPUSTITE
Izraelske odbrambene snage (IDF) nastaviće da ciljaju svakoga ko predstavlja prijetnju Izraelu, uključujući i novog iranskog vrhovnog vođu Modžtabu Hamneija, izjavio je portparol vojske Efi Defrin.
Upitan da li IDF zna gdje se nalazi Hamnei, koji se od imenovanja nije pojavljivao u javnosti, Defrin je rekao da nema takve informacije.
"Mogu reći jedno: nastavićemo, kao što smo i pokazali, da progonimo svakoga ko predstavlja prijetnju državi Izrael. Svako ko podigne ruku protiv Izraela neće biti van našeg domašaja. Pronaći ćemo ga i neutralisati", poručio je Defrin.
On je dodao i da će Izrael nastaviti da gađa pripadnike iranskih paravojnih snaga Basidž.
"Još jednom kažem, stići ćemo svakoga, bez obzira gdje i kada", kazao je.
IDF je ranije danas saopštio da je ubijen komandant tih snaga Golamreza Solejmani.
Defrin je dodao da se Izrael priprema za dugotrajnu kampanju, uključujući i period tokom Pesaha, jevrejskog praznika koji ove godine pada na prvih osam dana aprila.
U kratkoj objavi na mreži Iks, predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf poručio je da se situacija u Hormuškom moreuzu neće vratiti na stanje prije rata, ne iznoseći dodatna objašnjenja, prenosi Gardijan.
Faktičko zatvaranje ovog ključnog pomorskog pravca već je imalo ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju, uz nagli rast cijena nafte i gasa.
Američki predsjednik Donald Tramp bezuspješno je vršio pritisak na saveznike iz NATO-a i druge države da pomognu SAD-u u obezbjeđivanju tog strateškog prolaza, ali je interesovanje ostalo slabo, jer mnoge zemlje ne žele da učestvuju u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana.
Iranski državni mediji objavili su da je ubijen komandant paravojnih snaga Basidž i visoki zvaničnik Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani, prenosi Gardijan.
Izraelska vojska je ranije saopštila da je Solejmani likvidiran u vazdušnom napadu na Teheran, navodeći da su snage pod njegovom komandom bile glavni instrument represije u Iranu.
Ovo je prva potvrda iz Irana o njegovoj smrti i predstavlja ubistvo najviše iranskog zvaničnika, nakon što su u zajedničkim američko-izraelskim napadima 28. februara ubili bivšeg vrhovnog vođu Alija Hamneija.
Napadi Izraela na stambene zgrade i civilnu infrastrukturu u Libanu mogli bi predstavljati ratne zločine, saopštila je Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava, prenosi Gardijan.
Prema najnovijim podacima libanskog Ministarstva zdravlja, od 2. marta u izraelskim napadima na tu zemlju poginulo je najmanje 912 ljudi, među kojima 111 djece, dok je 2.221 osoba ranjena. Više od milion ljudi je raseljeno, što je gotovo petina ukupnog stanovništva.
Portparol UN za ljudska prava Tamin al Hitjan rekao je na konferenciji za novinare u Ženevi da su u brojnim slučajevima izraelski vazdušni napadi uništili čitave stambene zgrade u gusto naseljenim urbanim područjima.
"U tim napadima često su zajedno stradali članovi istih porodica, uključujući žene i djecu“, upozorio je on, dodajući da takvi napadi "izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu poštovanja međunarodnog humanitarnog prava".
Izrael je saopštio da nastavlja da pogađa ciljeve Hezbolaha širom Libana, uključujući ono što je nazvao "skladištima oružja, lanserima i lansirnim mjestima, teroristima i objektima koje pripadaju organizaciji", prenosi CNN..
Izraelska vojska saopštila je da je "eliminisala nekoliko terorista Hezbolaha u južnom Libanu i pogodila logističku strukturu Hezbolaha u Bejrutu".
Izrael je naveo da cilja Hezbolah, kojeg podržava Iran, ali su libanske oružane snage ranije saopštile da je izraelski napad u južnom Libanu ubio jednog libanskog vojnika i ranio još četvoro, uod čega najmanje jednu osobu kritično.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je 200 ukrajinskih stručnjaka za protivvazdušnu odbranu trenutno na Bliskom istoku, pomažući u suzbijanju iranskih napada dronovima, prenosi CNN.
Govoreći u britanskom Parlamentu tokom svoje posljednje posjete Velikoj Britaniji, Zelenski je rekao da su dronovi, posebno jeftini napadački dronovi, potpuno promijenili moderno ratovanje.
Ukrajinski predsjednik je naveo primjer te promjene, rekavši da dok svaki iranski dron košta oko 50.000 dolara (preko 43.000 eura), SAD i njihovi saveznici trenutno koriste projektile vrijedne oko 4 miliona dolara (3.466.000 eura) da bi ih oborili.
Ukrajina se redovno suočava sa kombinovanim napadima dronovima i projektilima, nakon što je Rusija prošle godine pojačala proizvodnju iranskih dronova tipa "šahed".
Zbog nedostatka tradicionalne zapadne protivvazdušne odbrane, Kijev je bio primoran da improvizuje i razvije složeni sistem odbrane koji uključuje elektronsko ratovanje, helikoptere i prepravljene transportne avione koji love dronove iz vazduha, kao i trupe na zemlji koje ih obaraju teškim mitraljezima i raketama zemlja-vazduh.
Zelenski je ponudio da podijeli ono što je Ukrajina razvila, rekavši da zemlja može proizvesti oko 2.000 presretačkih dronova dnevno, od kojih bi otprilike polovina mogla biti dostupna saveznicima.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da nije realno očekivati kontrolisanu promjenu režima u Iranu i dodao da rat ne može imati isključivo vojno rješenje.
"Neće biti vojnog rješenja. A imati kontrolisanu promjenu režima, rekao bih, je hipotetička ideja koja nije realna“, kazao je on govoreći pored svog francuskog kolege u Berlinu, na događaju koji je organizovala medijska grupa ZEIT.
"Dakle, haos u Iranu, koliko god loš bio režim, takođe nije u našem interesu, niti u interesu regiona, a naravno ni u interesu naroda koji živi u Iranu", poručio je Vadeful, prenosi Gardijan.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je od početka izraelskih napada 2. marta u zemlji poginulo najmanje 912 ljudi. Među njima je 111 djece.
U iračkoj prijestonici Bagdadu čule su se brojne glasne eksplozije, javili su novinari AFP-a, dok je jedan bezbjednosni zvaničnik prijavio napad dronom i raketama na američku ambasadu.
U jednom restoranu u gradu, gdje gosti nisu reagovali na prve zvuke eksplozija, jedan očevidac je AFP-u rekao da je vidio eksplozije na nebu izazvane presrijetanjem projektila od strane protivvazdušne odbrane ambasade.
Drugi svjedok je sa svog balkona primijetio požar unutar kompleksa ambasade, a o čemu je takođe izvjestio bezbjednosni zvaničnik, navodeći da je požar izazvao dron.
Diplomatski savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Anvar Gargaš, rekao je da bi njegova zemlja mogla da se pridruži međunarodnoj inicijativi pod vođstvom SAD-a kako bi se obezbijedila sigurnost i bezbjednost Hormuškog moreuza, prenosi Gardijan.
Govoreći na onlajn događaju koji je organizovao američki tink-tenk Savjet za spoljne odnose (CFR), Gargaš je naveo da UAE trenutno ne vodi aktivne razgovore sa Iranom.
Njegove izjave dolaze u trenutku rastuće zabrinutosti zbog sigurnosti plovidbe kroz Hormuški moreuz.
Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da je njegova planirana posjeta Kini ovog mjeseca odložena zbog rata SAD protiv Irana, prenosi CNN.
"Sastanak ćemo pomjeriti i izgleda da će se održati za otprilike pet nedjelja. Radimo sa Kinom. Oni su se složili s tim“, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodajući kasnije da će se posjeta desiti "za pet ili šest nedjelja".
On je istakao da se raduje susretu s kineskim liderom Si Đinpingom, dodajući da "i on se, mislim, raduje što će me vidjeti“.
Tramp je prethodnih dana najavio da bi mogao da odloži put u Peking krajem mjeseca. On je pozvao Kinu da pomogne u obezbjeđivanju Hormuškog moreuza, ali Si Đinping do sada nije dao javna obećanja po tom pitanju.
Predsjednik Donald Tramp je u utorak rekao da, iako SAD još nisu spremne da okončaju rat s Iranom, "uskoro ćemo otići".
"Još nismo spremni da odemo, ali uskoro ćemo otići", izjavio je iz Ovalnog kabineta.
Tramp je dodao da vjeruje kako su SAD nanijele toliko štete da bi Iranu trebalo deset godina da se oporavi.
Na pitanje da li administracija ima plan za "dan poslije" u Iranu, odbio je da iznese detalje, navodeći samo da je zemlja "uništena u svakom aspektu".
Predsjednik SAD je više puta davao nejasne i kontradiktorne rokove za okončanje rata, koji je počeo prije više od dvije sedmice.
Tramp je rekao da bi Sjedinjene Američke Države trebalo da preispitaju svoje članstvo u NATO-u, kritikujući američke saveznike što ne pomažu u ratu protiv Irana.
"Članstvo u NATO-u je svakako nešto o čemu bismo trebali razmisliti“, izjavio je Tramp obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, dok je kritikovao saveznike zbog odbijanja da pruže pomoć. Tramp je rekao da SAD nisu bile obavezne da pomažu kada je Rusija napala Ukrajinu, što je impliciralo poređenje rata u Ukrajini sa ratom u Iranu.
"Mi pomažemo njima, a oni nama nisu pomogli, i mislim da je to veoma loše za NATO“, rekao je Tramp.
On je dodao da saveznici NATO-a podržavaju cilj SAD da spriječe Iran u sticanju nuklearnog oružja, ali da su nevoljni da se direktno uključe u rat.
"Niko ne želi da Iran dođe do nuklearnog oružja jer su ti ljudi ludi. Potpuno su ludi, i su okrutni i nasiln. Svi se slažu s tim, ali ne žele da pomognu", dodao je predsjednik SAD.
Tramp je naglasio da SAD vode računa o tome.
"Mi, kao Sjedinjene Američke Države, moramo to imati na umu, jer je prilično šokantno“, rekao je on, ali je odbio da precizira eventualne posljedice po NATO, dodajući: "Samo mislim da nije dobro za partnerstvo kada oni kažu: ‘Ono što radite je sjajno, ali mi nećemo pomoći’."
Tramp je izrazio uvjerenje da "neće proći mnogo vremena" dok Hormuški moreuz ne bude siguran, nakon što je objavio da NATO zemlje neće pomagati u ratu protiv Irana.
"Neće, ne vjerujem da će proći mnogo vremena. Uništavamo obalu. Radi se, u suštini, o obali i vodi. I neće proći dugo", rekao je Tramp novinarima, ne precizirajući vremenski okvir za osiguranje moreuza.
Takođe je pohvalio zemlje Bliskog istoka.
"Zemlje Bliskog istoka, uključujući Izrael, koji je bio sjajan, pomažu nam mnogo", istakao je on.
Tramp je ranije javno pozivao saveznike da pomognu SAD u obezbjeđivanju ovog ključnog plovnog puta za transport nafte.
On je kritikovao svog francuskog kolegu nakon što je Francuska odbila da se pridruži radnoj grupi za obezbjeđenje Hormuškog moreuza.
"Mi nismo strana u sukobu, i stoga Francuska nikada neće učestvovati u operacijama za otvaranje ili oslobađanje Hormuškog moreuza u trenutnom kontekstu", izjavio je prethodno Emanuel Makron sastanku Francuskog savjeta za odbranu,
Na pitanje novinara u Ovalnoj kancelariji o Makronovim izjavama, Tramp je rekao: "Pa, on uskoro neće biti na funkciji. Dakle, vidjećemo. Ne znam“.
Sljedeći predsjednički izbori u Francuskoj predviđeni su za april 2027. godine.
Sjedinjene Države ohrabruju su Siriju da razmotri slanje snaga u istočni Liban kako bi pomogla u razoružavanju Hezbolaha, ali Damask oklijeva da se upusti u takvu misiju iz straha da bi mogao biti uvučen u rat na Bliskom istoku i dodatno raspiriti sektaške tenzije, kazalo je za Rojters pet izvora upoznatih sa tim pitanjem.
Tri libanska vojnika su poginula u izraelskim napadima danas, saopštila je libanska vojska, dok je Izrael izveo nove vazdušne napade i ponovo naredio evakuaciju stanovnika velikih dijelova južnog Libana, prenosi Gardijan.
Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je putem svoje platforme Trut Soušal da druge zemlje neće pomagati u njegovom ratu protiv Irana, iako je u ponedjeljak obećao da će "uskoro" objaviti imena "par" zemalja koje planiraju da pomognu u obezbjeđivanju Hormuškog moreuza, prenosi CNN.
"Sjedinjene Američke Države su obaviještene od većine naših NATO saveznika da ne žele da se uključe u našu vojnu operaciju protiv terorističkog režima Irana na Bliskom istoku“, naveo je Tramp u objavi.
Nakon što je u ponedjeljak više puta kritikovao zemlje što nisu odmah ponudile pomoć, Tramp sada tvrdi da SAD više ne trebaju niti žele pomoć NATO-a i im ona nikada nije ni bila potrebna.
"Zbog toga što smo postigli ogroman vojni uspjeh, više nam ne treba, niti želimo pomoć NATO zemalja - nikada nam nije bila potrebna! Isto važi za Japan, Australiju i Južnu Koreju. Zapravo, govoreći kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, najmoćnije zemlje na svijetu, nama nije potrebna ničija pomoć“ rekao je Tramp.
"Ne čudi me njihova reakcija, jer sam oduvijek NATO, u kojem godišnje trošimo stotine milijardi dolara na zaštitu tih istih zemalja, smatrao jednosmjernom ulicom: mi ćemo ih štititi, ali oni neće učiniti ništa za nas, naročito u trenucima kad nam je potrebno", napisao je predsjednik SAD.
Kent je podnio ostavku uz oštre kritike zbog rata protiv Irana, tvrdeći da su Sjedinjene Države u sukob ušle pod pritiskom Izraela, prenosi Gardijan.
U pismu upućenom predsjedniku Donaldu Trampu, Kent je naveo da Iran nije predstavljao neposrednu prijetnju po SAD i da ne može da podrži rat koji, kako je ocijenio, ne donosi korist američkom narodu.
On je istakao da je Tramp ranije razumio opasnosti vojnih intervencija na Bliskom istoku i da je vodio politiku izbjegavanja dugotrajnih ratova, ali da se to, prema njegovim riječima, promijenilo pod uticajem izraelskih zvaničnika i dijela američkih medija.
Kent tvrdi da je stvorena atmosfera koja je predsjednika navela da povjeruje da Iran predstavlja hitnu prijetnju i da postoji brz put do pobjede, što je, kako kaže, bila pogrešna procjena slična onoj koja je dovela do rata u Iraku.
Kao ratni veteran, koji je više puta bio raspoređen u borbenim misijama i izgubio suprugu u ratu, Kent je poručio da ne može podržati slanje novih generacija u sukob koji, prema njegovom stavu, nema opravdanje.
Na kraju pisma pozvao je Trampa da preispita odluku o ratu i promijeni kurs američke politike.
Šef američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džozef Kent podnio je ostavku zbog američko-izraelskog rata protiv Irana.
On je u pismu Donaldu Trampu, objavljenom na mreži Iks, naveo da Iran nije predstavljao neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama.
Izraelski vazdušni napad usmrtio je najmanje tri osobe, uključujući dijete, u Pojasu Gaze, saopštile su lokalne zdravstvene vlasti, a najnovije nasilje dovodi u pitanje primirje koje je već pod pritiskom tokom izraelsko-američkog rata protiv Irana.
Medicinski izvori navode da je napad bio usmjeren na vozilo u zapadnom dijelu Kan Junisa, na jugu enklave, pri čemu je još 12 ljudi ranjeno, prenosi Gardijan.
Britanski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džonatan Pauel prisustvovao je završnim pregovorima između SAD i Irana i procijenio da je ponuda Teherana o njegovom nuklearnom programu bila dovoljno značajna da spriječi rat, otkriva Gardijan.
Prema izvorima tog britanskog lista, Pauel je smatrao da je u Ženevi ostvaren napredak i da je sporazum koji je predložio Iran bio iznenađujući.
Dva dana nakon završetka pregovora, i nakon što je bio dogovoren datum za novu rundu tehničkih razgovora u Beču, Donald Tramp i Izrael pokrenuli su napad na Iran.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu reagovao je na navodno ubistvo visokih iranskih zvaničnika tokom noći - Alija Laridžanija, šefa Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kao i komandanta iranskih snaga Basidž, ističući da Izrael "potkopava ovaj režim u nadi da će iranskom narodu dati priliku da ga ukloni", prenosi CNN.
U unaprijed snimljenom video obraćanju, Netanjahu je Laridžanija opisao kao "šefa Revolucionarne garde - te bande nasilnika koja zapravo upravlja Iranom". Naveo je da je komandant Basidža Golamreza Solejmani bio "među njihovim saradnicima, koji šire teror ulicama Teherana i drugih gradova širom Irana protiv sopstvenog stanovništva".
Netanjahu je takođe otkrio da je juče razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o saradnji sa američkim saveznicima u Zalivu.
"Pomažemo našim američkim prijateljima u Zalivu. Postoji saradnja između naših vazdušnih i pomorskih snaga, između mene, predsjednika Trampa i njegovog tima. Pomoći ćemo i kroz indirektne napade, stvarajući ogroman pritisak na iranski režim, i kroz direktne operacije", rekao je izraelski premijer.
"Pred nama je još mnogo iznenađenja. Pametnom strategijom vodićemo rat. Nećemo ovdje otkriti sve naše strategije, ali kao što sam rekao, ima ih mnogo", upozorio je Netanjahu.
Bonus video:
