Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD)Donald Tramp je prošle godine, kada se vratio na tu dužnost, pokrenuo "krstaški rat" da odvrati SAD od obnovljivih izvora energije, radikalno poništavajući klimatski prihvatljive politike svog demokratskog prethodnika kako bi se umjesto toga fokusirao na naftu i drugo fosilno gorivo kao odgovor na svoj cilj američke energetske dominacije.
Ali rat u Iranu podvlači rizike takvog pristupa.
Kako cijene sirove nafte rastu iznad 100 dolara po barelu, a cijene benzina skaču prema četiri dolara po galonu (3,8 litara), strategija republikanskog predsjednika da blokira čistu energiju poput energije vjetra i sunca ostavila je Amerikance sa manje alternativnih izvora energije i samim tim ih učinila ranjivijim na šokove u snabdijevanju izazvane ratom, kažu stručnjaci. Horrmuški moreuz, ključna pristupna tačka za globalno tržište nafte, efektivno je blokiran dok Iran cilja saobraćaj kroz njega.
"Najveći kratkoročni gubitnici rata biće američki potrošači benzina i gasa, jer cijene energije rastu", rekao je Piter Gleik, klimatolog i suosnivač Pacifičkog instituta, neprofitne organizacije za globalnu održivost.
"Ispostavlja se da fosilna goriva imaju svoje rizike u snabdijevanju, a administracija nema odgovore", dodao je Tajson Slokam, direktor energetike u Pablik Sitizenu, grupi za zastupanje potrošača.
Tramp je tokom svoje kampanje obećao da će prepoloviti račune za energiju, ali tokom njegovog predsjedavanja skaču računi za struju kako raste potražnja data-centara, rekao je Slokam. "Sada vidimo veće cijene gasa, i niko ne zna kuda to vodi", rekao je on.
Tramp je rat s Iranom nazivao "vrlo malom cijenom koju treba platiti" poslije "godina terora iranskog rukovodstva" i govorio da će cijene nafte "pasti kao kamen" kada se rat završi, ali danas je rekao da zna da će cijene nafte porasti i da će "ekonomija malo pasti" kao rezultat rata.
"Mislio sam da će biti gore - mnogo gore, zapravo. Nije loše. I uskoro će biti gotovo", rekao je u Bijeloj kući.
U međuvremenu, američki potrošači već vide posljedice na pumpama.
Prosječna nacionalna cijena benzina skočila je na oko 3,88 dolara po galonu od četvrtka, prema auto-moto savezu AAA, dok se Tramp prošlog mjeseca hvalio da su cijene benzina ispod tri dolara.
A u ključnoj godini poslaničkih izbora najesen, kada su cijene glavna briga birača, Trampova energetska politika mogla bi da našteti republikancima jer Amerikanci osjećaju najveći teret viših troškova energije.
"Uvijek smo zabrinuti kada cijene benzina porastu", rekao je republikanski senator Majk Raunds iz Južne Dakote.
"Benzin je osnova pristupačnosti robe", dodao je republikanski senator Tom Tilis iz Sjeverne Karoline.
Tramp je dugo bio neprijateljski nastrojen prema obnovljivim izvorima energije, posebno prema priobalnim vjetroelektranama, i daje prednost fosilnim gorivima za proizvodnju električne energije. Tramp je rekao da su vjetroturbine ružne i skupe i da predstavljaju prijetnju pticama i drugim divljim životinjama.
Ipak, iako vjetroturbine predstavljaju rizik za ptice, mačke su za njih daleko vodeća prijetnja, a zatim nalijetanje na zgrade, pokazuje vladina statistika. Izvještaj Nacionalnog društva Odubon otkrio je da bi dvije trećine vrsta ptica u Sjevernoj Americi mogle da se suoče sa izumiranjem zbog porasta temperature.
U svom drugom mandatu, Tramp se u potpunosti upustio u fosilna goriva, pružajući poreske olakšice i ubrzane dozvole za bušenje nafte i gasa. Istovremeno, blokirao je desetine projekata čiste energije i otkazao milijarde dolara grantova za promociju čiste energije, što on naziva "novom zelenom prevarom". Klimatske promjene su "najveća prevara ikada počinjena na svijetu, po mom mišljenju", rekao je Tramp u Ujedinjenim nacijama prošle godine.
"Moramo kopati, to je moja politika, mnogo nafte", rekao je u ponedjeljak u Bijeloj kući.
Trampova politika označava potpuni preokret u odnosu na politiku predsjednika Džozefa Bajdena, koji je pokrenuo niz akcija usmjerenih na usporavanje zagađenja koje zagrijava planetu iz energetskog sektora i drugih industrija i podsticanje upotrebe električnih vozila.
Značajna regulativa, koja je od tada poništena, primorala bi termoelektrane na ugalj da hvataju gasove iz dimnjaka ili da prestanu da rade. Bajden i njegove demokrate u Kongresu SAD odobrili su skoro 375 milijardi dolara za podsticanje čiste energije, što je najveća potrošnja za borbu protiv klimatskih promjena koju je ikada izdvojila bilo koja država.
Tramp i republikanci u Kongresu brzo su reagovali da ponište te politike. Predsjednik je otišao toliko daleko da je poništio dugogodišnje naučno otkriće da klimatske promjene ugrožavaju javno zdravlje i životnu sredinu.
"Vidite administraciju koja je rekla, bukvalno kroz poništavanje Nalaza o ugroženosti, da ne bi trebalo toliko da brinemo o klimatskim promjenama", rekao je Džejson Bordof, osnivački direktor Centra za globalnu energetsku politiku na Univerzitetu Kolumbija.
Pod Trampom, politika SAD u suštini kaže: "Mi smo najveći proizvođač nafte i gasa u svijetu, pa zašto kupovati sve ove stvari sa čistom energijom poput električnih vozila i solarnih panela iz Kine?", rekao je Bordof u podkastu "Zero" emisije Bloomberg Green.
Trudeći se da ublaži pritisak na cijene, Tramp se namjerio da pusti milione barela nafte iz američkih strateških rezervi nafte i privremeno ukine sankcije na ruske pošiljke nafte koje su već na moru.
Zvaničnici takođe razmatraju korišćenje Ratne mornarice SAD za praćenje tankera s naftom kroz Hormuški moreuz. SAD pregovaraju sa državama koje u velikoj mjeri zavise od sirove nafte sa Bliskog istoka da se pridruže koaliciji za nadzor tog plovnog puta, gdje protiče oko petina svjetske trgovine naftom.
Uprkos tim naporima, cijene su ostale visoke.
"Trenutno doživljavamo najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u istoriji", rekao je Gregori Bru, viši analitičar u Eurasia grupi.
Cijene energije će vjerovatno ostati visoke u doglednoj budućnosti, rekao je Bru na skupu koji je sponzorisao libertarijanski Institut Kato.
"Iranska strategija vršenja pritiska na Sjedinjene Države će se nastaviti, a predsjednik Tramp će nastaviti da osjeća pritisak", rekao je on.
Ministar energetike Kris Rajt priznao je da će cijene vjerovatno nedjeljama ostati povišene, ali je rekao da će se svijet suočiti sa "kratkoročnim bolom da riješi dugoročni problem" dok SAD i Izrael pokušavaju da "oslobode" Iran.
"U ratovima uopšte nema garancija", rekao je ipak Rajt za ABC News u nedjelju.
Generalni sekretar Ujdinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš rekao je da previranja na Bliskom istoku pokazuju da je "najbrži put ka energetskoj bezbjednosti" ubrzanje pravednog prelaska sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
"Nema skokova cijena sunčeve svjetlosti, niti embarga na energiju vjetra", rekao je Gutereš.
Bonus video:
