Iran je danas napao rafineriju nafte u Kuvajtu, a Izrael je ubio portparola Iranske revolucionarne garde, dok američko-izraelski rat protiv Irana ne pokazuje znake okončanja, prenosi agencija Rojters.
Izraelska vojska saopštila je da je napala vladine objekte u Teheranu, a iranska državna televizija javila je da je Ali Mohamad Naini, zamjenik šefa za odnose s javnošću Korpusa islamske revolucionarne garde, posljednji u nizu od više desetina visokih državnih i vojnih zvaničnika koje je Izrael ubio.
Rojters prenosi da je kuvajtska državna naftna kompanija saopštila da je njena rafinerija "Mina Al-Ahmadi" pretrpjela više napada dronovima, koji su izazvali požar u pojedinim postrojenjima.
U Tel Avivu i Jerusalimu čule su se sirene za vazdušnu opasnost, dok su odjekivale eksplozije presretača. Vojska je saopštila da je Iran ispalio baraž raketa, a hitna pomoć je navela da je izgledalo da je najmanje jedna od njih nosila kasetne bombe koje se rasprskavaju, prenosi Rojters.
Izrael je obećao da će izbjeći dalje napade na iransko polje gasa Južni Pars, dan nakon što je iranski uzvratni udar na Katar izazvao štetu koja će ostaviti svijet bez dijela zaliha prirodnog gasa u godinama koje dolaze.
Dok su muslimani širom regiona pokušavali da proslave Ramazanski bajram, kojim se završava mjesec posta Ramazan, a Iranci obilježavali Novruz, persijsku Novu godinu, izgledalo je da je brz kraj rata, koji je na pragu četvrte nedjelje, malo vjerovatan.
Referentna cijena sirove nafte Brent blago je pala na 108 dolara nakon što je dan ranije naglo skočila zbog rastućih strahova da će najveći poremećaj u svjetskom snabdijevanju energijom do sada izazvati globalni ekonomski šok.
Čak i ako se sukob uskoro zaustavi, neće doći do brzog oporavka od poremećaja izazvanih vazdušnim napadima i praktičnim zatvaranjem Hormuškog moreuza od strane Irana, prolaza kroz koji se transportuje 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa.
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa razmatra planove za zauzimanje ili blokadu iranskog ostrva Harg, kako bi izvršila pritisak na Iran da ponovo otvori Hormuški moreuz, javlja američki medij Aksios pozivajući se na više anonimnih izvora, prenosi agencija Beta.
"On želi da se Hormuz otvori. Ako mora da zauzme ostrvo Harg da bi to ostvario, to će se dogoditi. Ako odluči da izvrši invaziju obale, to će se dogoditi. Ali ta odluka još nije donijeta", rekao je visoki zvaničnik američke administracije za Aksios.
Drugi neimenovani visoki zvaničnik kaže da još nije donijeta odluka o slanju vojnika na Harg, ali da će Tramp to učiniti ako procijeni da je ispravno.
Predsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata Tom Koton rekao je da je Tramp bio "razborit" što nije isključio kopnenu invaziju.
On je naveo da je zatvaranje moreuza bio čin očaja Irana, i dodao je da Tramp ima "čitave planine planova" za tu situaciju.
Kontraadmiral u penziji Mark Montgomeri rekao je američkom mediju da bi vojna misija na Harg mogla da američke trupe izloži nepotrebnom riziku s obzirom na neizvjesne izglede, i smatra je vjerovatnije da će, nakon još oko dvije nedjelje napada i slabiljenja iranskih kapaciteta, SAD poslati razarače i avione u moreuz da prate tankere, eliminišući potrebu za invazijom.
Dva anonimna izvora su rekla Aksiosu da je Tramp prvobitno želio da okonča rat prije planiranog putovanja u Kinu krajem marta, ali ga je blokada Hormuza primorala da odloži putovanje i nastavi rat duže nego što je planirao.
Tramp je 14. marta rekao da su SAD, 13. marta uništile vojne ciljeve na iranskom glavnom naftnom čvorištu na ostrvu Harg.
Tramp je tada zaprijetio da će gađati i naftnu infrastrukturu ako Iran nastavi napade koji su gotovo potpuno zaustavili brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.
Iranske vlasti su 14 marta tvrdile da se na ostrvu Harg, glavnom terminalu preko kojeg Iran izvozi naftu, sve aktivnosti odvijaju normalno, uprkos američkom bombardovanju.
Uklanjanje sankcija na blokiranu iransku naftu omogućilo bi da isporuke stignu u Aziju u roku od tri ili četiri dana, izjavio je u petak američki ministar energetike Kris Rajt, piše agencija Rojters.
Ministar finansija Skot Besent rekao je u četvrtak da bi SAD uskoro mogle ukinuti sankcije na iransku naftu koja se nalazi na tankerima na moru, dok Vašington nastoji da obuzda rast cijena izazvan zatvaranjem Hormuškog moreuza od strane Irana.
"U roku od nekoliko dana, za tri ili četiri dana, ta nafta će početi da stiže u luke", rekao je Rajt u intervjuu za Foks Biznis Netvork.
Više američkih medija, pozivajući se na izvore, izvještava da predsjednik SAD Donald Tramp razmatra slanje na hiljade dodatnih američkih kopnenih trupa kako bi ojačao operacije na Bliskom istoku, potez koji bi mu dao dodatne opcije u ratu protiv Irana.
Izvještaji dolaze u trenutku kada je sam Tramp 19. marta negirao da će uskoro rasporediti više trupa u region, iako je ostavio mogućnost otvorenom.
Više o tome u posebnom tekstu:
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš izjavio je u četvrtak da postoje "osnovani razlozi" da se vjeruje da su obje strane u američko-izraelskom sukobu sa Iranom možda počinile ratne zločine, dok se napadi i uzvratni udari na energetska postrojenja pojačavaju, piše portal Politiko.
Više o tome u posebnom tekstu:
Grupa od 12 arapskih i islamskih zemalja osudila je napade Irana u regionu Bliskog istoka i objavila da zadržava pravo na odbranu.
Ministri spoljnih poslova 12 zemalja su u zajedničkom saopštenju nakon konsultativnog sastanka u Rijadu pozvali Iran da odmah obustavi napade.
Dodali su da budućnost odnosa sa Iranom zavisi od poštovanja suvereniteta i volje da se iranski vojni kapaciteti ne razvijaju i ne koriste kao prijetnja zemljama u regionu.
U saopštenju objavljenom sinoć na internet stranici ministarstva spoljnih poslova Turske, ministri traže da Iran prekine sve napade i provokacije i poštuje Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 2817, usvojenu 11. marta.
Rezolucijom se od Irana zahtijeva bezuslovni prekid napada na Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jordan.
Ministri 12 zemalja su osudili i vojna dejstva u Libanu, opisavši ih kao "agresiju" i "ekspanzionističku politiku".
Oni su potvrdili posvećenost zajedničkim konsultacijama i koordinaciji, formulisanju zajedničkih stavova i usvajanju neophodnih mjera za zaštitu bezbjednosti i zaustavljanju iranskih napada na teritorije njihovih zemalja.
Na sastanku su učestvovali ministri spoljnih poslova Azerbejdžana, Bahreina, Egipta, Jordana, Kuvajta, Libana, Pakistana, Katara, Saudijske Arabije, Sirije, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
(Beta)
Šri Lanka, koja ima snažne ekonomske i diplomatske veze i sa Iranom i sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odbila je da dozvoli SAD da stacioniraju dva svoja ratna aviona na aerodromu na jugu ostrva početkom marta, rekao je danas u parlamentu predsjednik te zemlje Anura Kumara Disanajake, prenosi britanski list Gardijan.
"Željeli su da dovedu dva ratna aviona naoružana sa osam protivbrodskih raketa iz baze u Džibutiju na Međunarodni aerodrom Matala od 4. do 8. marta, a mi smo rekli 'ne'", prenijela je agencija AFP njegove reči.
Šri Lanka, ostrvska država u Indijskom okeanu, udaljena više od 3.000 kilometara od Persijskog zaliva, vodi politiku nesvrstanosti otkako je stekla nezavisnost 1948. godine.
Izrael je danas žestoko bombardovao Teheran dok su Iranci obilježavali Novruz, odnosno persijsku Novu godinu, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu negirao je da je "uvukao" predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa u rat sa Iranom, prenosi britanski list Gradijan.
Aktivisti su prijavili da su se oko iranske prijestonice čuli udari. Napadi su uslijedili dan nakon što je Izrael obećao da će se uzdržati od novih udara na ključno gasno polje Irana, dok je Iran pojačao napade na naftna i gasna postrojenja širom Zaliva, piše Gardijan.
Napadi dolaze u trenutku kada se gomilaju pitanja o tome koliko su SAD i Izrael usklađeni u svojim ratnim ciljevima, pošto je Netanjahu rekao da je Izrael djelovao samostalno u bombardovanju iranskog polja gasa Južni Pars. On je takođe potvrdio da je Tramp zatražio od Izraela da odustane od takvih napada.
Iran je "desetkovan" i više nema kapacitet da obogaćuje uranijum niti da proizvodi balističke rakete, ali bi za revoluciju u toj zemlji bila potrebna "kopnena komponenta", rekao je on, ne iznoseći dodatna objašnjenja.
NE PROPUSTITE
Izraelski premijer je takođe odbacio tvrdnju da je uvukao Trampa u sukob, sugerišući da je on mlađi partner u zajedničkom napadu na Iran.
"Da li iko zaista misli da neko može da kaže predsjedniku Trampu šta da radi?", rekao je Netanjahu novinarima na konferenciji za medije.
"Nije ga trebalo ubjeđivati", dodao je.
"Ne mislim da su ijedna dva lidera bila usklađenija od predsjednika Trampa i mene. On je lider. Ja sam, znate, njegov saveznik."
Iran je rano jutros dronovima ponovo napao rafineriju nafte Mina Al-Ahmadi u Kuvajtu, u kojoj je izbio požar. Kuvajtska korporacija za sirovu naftu (KPC) saopštila je da je zbog vatre u nekoliko jedinica u rafineriji iz predostrožnosti zatvorila dio postrojenja.
Kompanija u saopštenju navodi da u ovom, drugom napadu u dva dana na tu rafineriju, nema povrijeđenih i da je gašenje požara u toku.
Rafinerija Mina Al-Ahmadi, koja može da preradi oko 730.000 barela nafte dnevno, oštećena je u četvrtak u iranskom napadu.
Teheran je pojačao napade na energetska polja u arapskim državama u Persijskom zalivu.
Rano jutros napadnuti su Dubai, Bahrein i Saudijska Arabija.
Bahrein je oborio više projektila, a zbog pada šrapnela zapalilo se jedno skladište.
Saudijska Arabija je presrela više dronova koji su išli ka njenom istočnom dijelu bogatom naftom.
Iran je u četvrtak gađao energetsku infrastrukturu zemalja širom regiona i lansirao više od deset salvi projektila na Izrael, koji je dan ranije bombardovao iransko priobalno polje prirodnog gasa Južni Pars.
Iranski dio najvećeg gasnog polja na svijetu Južni Pars nalazi se na obali Persijskog zaliva i u zajedničkom je vlasništvu sa Katarom.
Oko 80 odsto energije koja se proizvodu u Iranu dobija se od gasa.
(Beta)
Izrael je danas pokrenuo nove napade na Teheran, dan nakon je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp poručio toj državi da ne ponavlja udare na iransku infrastrukturu za prirodni gas, koji su naglo eskalirali američko-izraelski rat protiv Irana, prenosi agencija Rojters.
Sukob je odnio hiljade života, proširio se na susjedne zemlje i pogodio globalnu ekonomiju od kada su SAD i Izrael 28. februara izveli početne napade.
Rano jutros, Izrael je pokrenuo talas udara na Teheran, ciljajući ono što je vojska nazvala "infrastrukturom iranskog terorističkog režima". U kratkom saopštenju nisu navedeni dodatni detalji.
Bahrein, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da se suočavaju sa raketnim napadima, svega nekoliko sati prije početka praznika Eid al-Fitr u sumrak, kojim se obeležava kraj muslimanskog svetog mjeseca ramazana.
Najnoviji napadi uslijedili su nakon višednevnih iranskih udara na regionalnu energetsku infrastrukturu, koji su uzdrmali globalna tržišta.
Bonus video:
