Rat u Iranu već uzima danak velikim ekonomijama širom svijeta, prema juče objavljenim poslovnim anketama. Ispitivanja su pokazala da skok cijena energenata i rastuća neizvjesnost koče ekonomsku aktivnost i podstiču očekivanja daljeg poskupljenja, prenio je Rojters.
Početni rezultati upitnika upućenih menadžerima nabavke u kompanijama u Sjedinjenim Državama, Evropi i Japanu zasad predstavljaju najsveobuhvatniji pregled ekonomskih posljedica gotovo četvoronedjeljnog sukoba, koji je na neodređeno vrijeme odsjekao značajan dio svjetskih energetskih zaliha.
Nagli skok cijena nafte, gasa i drugih povezanih energenata je potencijalno dvostruki udar za ekonomije širom svijeta, jer podstiče rast inflacije i istovremeno usporava privredni rast.
Pored problema koje to stvara liderima tih ekonomija, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, takva situacija je već navela mnoge centralne banke širom svijeta da razmatraju pooštravanje monetarne politike kako bi obuzdale rast cijena.
U zemljama eurozone rast privatnog sektora ovog mjeseca gotovo je stao, jer kompanije bilježe duže rokove isporuke i rast troškova, koje planiraju da nadoknade višim cijenama.
Prema podacima S&P Globala, indeks poslovne aktivnosti u eurozoni pao je u martu na 50,5, najniži nivo u posljednjih deset mjeseci, sa 51,9 u februaru. Vrijednosti iznad 50 ukazuju na rast, dok niže od toga signaliziraju pad.
Pokazatelji troškova i prodajnih cijena u proizvodnom sektoru eurozone zabilježili su znatno oštriji rast. Na nivou pojedinačnih zemalja, poslovno povjerenje među francuskim kompanijama naglo je palo, dok je rast privatnog sektora u Njemačkoj usporio na najniži nivo u posljednja tri mjeseca.
Kris Vilijamson, glavni ekonomista za biznis u S&P Global Market Intelligence, ocijenio je da podaci iz eurozone „pale alarm za stagflaciju“, upozoravajući na rizik od nepovoljne kombinacije stagnacije privrede i rasta cijena.
Za sada malo ekonomista govori o tome da bi rat mogao gurnuti svjetsku privredu u otvorenu recesiju, iako se produbljuje energetski šok izazvan faktičkim zatvaranjem Hormuškog moreuza
Istraživanje S&P Globala za Sjedinjene Države pokazalo je sličnu sliku u najvećoj svjetskoj ekonomiji - više cijene energenata podstiču strah od inflacije, dok slabije raspoloženje među kompanijama ukazuje i na pogoršanje izgleda za zapošljavanje u privatnom sektoru.
Njihov preliminarni kompozitni PMI indeks pao je ovog mjeseca na 51,4, što je najniži nivo od prošlog aprila. U februaru je iznosio 51,9, pa je ovo drugi uzastopni mjesečni pad. Najveći pad zabilježen je u sektoru usluga.
Rojters piše da ni ostale ekonomije Grupe sedam (G7) nisu prošle mnogo bolje. U Britaniji je istraživanje S&P Globala pokazalo da je poslovna aktivnost rasla najsporijim tempom u posljednjih šest mjeseci, dok su troškovi proizvodnje porasli najbrže još od 1992. godine.
U Japanu je preliminarni kompozitni PMI indeks, koji obuhvata industriju i usluge, pao na 52,5 u martu sa 53,9 u februaru, što predstavlja najslabiji rast u posljednja tri mjeseca.
Van G7, Indija - koja iz inostranstva nabavlja oko 90 odsto sirove nafte i gotovo polovinu prirodnog gasa - zabilježila je u martu najslabiji rast privatnog sektora u posljednje tri godine. Istovremeno, troškovi proizvodnje porasli su najbržim tempom od juna 2022, a kompanije su dio tih troškova prebacile na kupce, iako im je profitna marža istovremeno smanjena.
Za sada malo ekonomista govori o tome da bi rat mogao gurnuti svjetsku privredu u otvorenu recesiju, iako se produbljuje energetski šok izazvan faktičkim zatvaranjem Hormuškog moreuza.
„Scenario u velikoj mjeri zavisi od trajanja sukoba i od kretanja cijena energenata“, rekao je Nikola Nobile iz Oxford Economics, govoreći o mogućim posljedicama po eurozonu.
Ipak, kao ističe Rojters, sve je više onih koji shvataju da ekonomske posljedice neće biti kratkotrajne, s obzirom na štetu koju su iranski napadi, izvedeni kao odgovor na američke i izraelske raketne udare, nanijeli energetskoj infrastrukturi u regionu Zaliva.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) saopštila je prošle sedmice da je još rano za procjenu uticaja sukoba na globalni rast, ali je upozorila na „značajan nivo negativnog rizika“ za svjetsku ekonomiju.
Bonus video:
