Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da je Iran očajan da postigne sporazum kojim bi se okončale gotovo četiri sedmice borbi, što je u suprotnosti sa izjavom iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, koji je rekao da njegova zemlja razmatra američki predlog, ali da nema namjeru da vodi razgovore o smirivanju sukoba, piše daans agencija Rojters.
NE PROPUSTITE
Suprotstavljene izjave uslijedile su u trenutku kada su ekonomske i humanitarne posljedice rata sve veće, dok se nestašice goriva šire širom svijeta, primoravajući kompanije i države da pokušaju da obuzdaju posljedice.
Aragči je rekao da, iako nije bilo dijaloga ni pregovora sa SAD, razne poruke jesu razmjenjivane preko posrednika.
"Poruke koje nam prenose prijateljske zemlje, a na koje mi odgovaramo iznoseći svoje stavove ili upućujući potrebna upozorenja, ne mogu se nazvati pregovorima ili dijalogom", rekao je Aragči u srijedu u intervjuu za državnu televiziju.
Tramp je, govoreći kasnije u srijedu na jednom događaju u Vašingtonu, rekao da iranski lideri "usput pregovaraju i silno žele da postignu sporazum, ali se plaše da to kažu jer bi ih sopstveni narod ubio. Takođe se plaše da bismo ih mi ubili".
Tramp nije naveo sa kim SAD pregovaraju u Iranu, dok je među hiljadama ljudi ubijenih širom Bliskog istoka od kada su SAD i Izrael 28. februara napali Iran bilo mnogo visokih zvaničnika. Iran je od tada izveo napade na Izrael, američke baze i zalivske države.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen je prvog dana sukoba u izraelskom napadu, a zamijenio ga je njegov sin Modžtaba, koji je ranjen u napadima i od imenovanja se nije pojavio ni na jednoj fotografiji niti video-snimku, navodi Rojters.
Posljedice sukoba šire se nadalje i naširoko
Posljedice sukoba, koji je izazvao najgori energetski šok u istoriji, odavno su se proširile daleko izvan regiona.
Pošto je Hormuški moreuz, kojim prolazi petina svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, praktično zatvoren, privredni subjekti, od avio-kompanija do supermarketa i prodavaca polovnih automobila, suočavaju se sa problemima kao što su rast troškova, slabljenje tražnje i poremećeni lanci snabdijevanja. Neke vlade razmatraju mjere podrške koje su posljednji put korišćene tokom pandemije kovida.
Poljoprivrednici i ribari teško dolaze do dizela za svoje traktore, a desetine miliona ljudi suočiće se sa akutnom glađu ako rat potraje do juna, procjenjuje Svjetski program za hranu, prenosi Rojters.
Sultan Al Džaber, izvršni direktor državne naftne kompanije Abu Dabija ADNOC, opisao je iransko ograničavanje prolaza kroz Hormuški moreuz kao "ekonomski terorizam".
"Kada Iran drži Hormuz kao taoca, svaka država plaća otkupninu - na benzinskoj pumpi, u prodavnici, u apoteci. Nijednoj zemlji ne smije biti dozvoljeno da na ovaj način destabilizuje globalnu ekonomiju. Ne sada. Nikada", rekao je Al Džaber u govoru u SAD u srijedu.
Američki predlog od 15 tačaka za okončanje sukoba, koji je preko Pakistana dostavljen Iranu, predviđa ponovno otvaranje moreuza, uklanjanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma, ograničavanje njegovog programa balističkih raketa i prekid finansiranja regionalnih saveznika, navode tri izvora iz izraelskog kabineta upoznata sa planom.
Bijela kuća nije željela da otkrije detalje svog predloga.
Jedan visoki izraelski zvaničnik iz oblasti odbrane rekao je da je Izrael skeptičan da će Iran pristati na te uslove, kao i da je zabrinut da bi američki pregovarači mogli napraviti ustupke. Izrael takođe želi da svaki sporazum sačuva mogućnost izvođenja preventivnih udara, rekao je drugi izvor.
Osim toga, Iran je posrednicima poručio da Liban mora biti uključen u svaki sporazum o prekidu vatre sa SAD i Izraelom, navelo je šest regionalnih izvora upoznatih sa stavom Irana.
NE PROPUSTITE
Rast berzi slabi, cijene nafte ponovo rastu
Nade u rješenje sukoba, koje su prethodnog dana podstakle rast svjetskih berzi, izblijedjele su danas, dok su cijene nafte nastavile da rastu.
"Optimizam u vezi sa prekidom vatre je splasnuo", rekao je Cujoši Ueno, viši ekonomista japanskog Instituta za istraživanje NLI.
Uz slabe berze, visoke cijene goriva i rekordno nisku podršku birača, Tramp ima snažan motiv da pronađe rješenje prije nego što sukob dodatno izmakne kontroli i uoči novembarskih međuizbora za Kongres.
Anketa Rojters/Ipsos sprovedena od 20. do 23. marta pokazala je da 61 odsto Amerikanaca ne odobrava američke vojne udare u Iranu, dok ih 35 odsto podržava.
Razmjena raketa i dronova preko Zaliva nastavljena je danas, prenosi Rojters.
Izraelska vojska saopštila je da je završila širok talas udara usmjerenih na infrastrukturu u nekoliko oblasti širom Irana, nakon još jednog talasa napada u srijedu. Kasnije je saopštila da je uočila rakete lansirane iz Irana ka Izraelu.
Admiral Bred Kuper, komandant Centralne komande koja predvodi američke snage na Bliskom istoku, rekao je da su SAD pogodile više od 10.000 meta unutar Irana i da su na putu da ograniče sposobnost Irana da projektuje moć van svojih granica.
Kuper je u video-obraćanju u srijedu rekao da je uništeno 92 odsto najvećih iranskih ratnih brodova i da su stope lansiranja dronova i raketa smanjene za više od 90 odsto. SAD i Izrael oštetili su ili uništili dvije trećine iranskih postrojenja i brodogradilišta za proizvodnju raketa, dronova i pomorskih kapaciteta, rekao je Kuper.
Pentagon u međuvremenu planira da pošalje hiljade vazdušno-desantnih vojnika u Zaliv kako bi Tramp imao više opcija da naredi kopneni napad, rekli su izvori za Rojters, uz dva kontingenta marinaca koja su već na putu. Prva jedinica marinaca, na velikom amfibijskom jurišnom brodu, mogla bi da stigne krajem mjeseca.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u srijedu je upozorio da "svijet gleda u cijev šireg rata" u regionu.
"Vrijeme je da prestanemo da se penjemo uz ljestvicu eskalacije - i počnemo da se penjemo diplomatskom ljestvicom", rekao je on u sjedištu UN u Njujorku.
Bonus video:
