Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je za Al Džaziru izjavio da će Hormuški moreuz biti otvoren „na ovaj ili onaj način“, te da Sjedinjene Američke Države ostaju fokusirane na svoje ratne ciljeve, koje namjeravaju da ostvare u narednim „sedmicama, a ne mjesecima“.
To, kako je naveo, uključuje uništavanje kapaciteta za dronove, kao i iranske mornarice i vazduhoplovstva, ali je dodao u vezi s rokovima: „Neću vam reći koliko nedjelja.“
„Na dobrom smo putu, čak i ispred plana… Zatim ćemo se suočiti s pitanjem Hormuškog moreuza i na Iranu će biti da odluči. Ako odluče da pokušaju da blokiraju moreuz, moraće da se suoče s ozbiljnim posljedicama – ne samo od Sjedinjenih Američkih Država, već i od zemalja regiona i cijelog svijeta“, poručio je Rubio.
Dodao je da su Sjedinjene Američke Države „posvećene da završe posao“, ističući da je to „moralo biti učinjeno sada“, jer bi u suprotnom u budućnosti situacija mogla biti opasnija ukoliko bi Iran dodatno ojačao svoje naoružanje.
„To je bilo neprihvatljivo. Zato je ovo moralo da se uradi“, zaključio je Rubio.
Iranska skupštinska Komisija za bezbjednost odobrila je plan za regulaciju i uvođenje taksi za brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, strateški plovni put kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, saopštio je jedan član komisije, prenosi CNN.
Plan komisije ima za cilj sprovođenje „suverene uloge Irana i njegovih oružanih snaga“, prenijela je državna iranska televizija IRIB.
Plan predviđa nekoliko ključnih mjera za jačanje iranske kontrole i nadzora nad moreuzom, uključujući bezbjednosne aranžmane za zaštitu plovnog puta, mjere za osiguranje bezbjednosti pomorske plovidbe, kao i finansijska pravila i naplatu taksi u rialima za brodove koji prolaze.
Takođe, predviđena je zabrana prolaska za plovila koja pripadaju Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu.
Parlament Izraela usvojio je danas zakon prema kojem se za Palestince koji budu osuđeni za ubistvo Izraelaca uvodi smrtna kazna, i to je krupna pobjeda za ekstremnu desnicu u ovoj zemlji koja je žestoko agitovala za to.
Premijer Benjamin Netanjahu lično je došao u parlament da glasa za usvajanje zakona.
NE PROPUSTITE
Izrael je spriječio jerusalimskog katoličkog kardinala da obilježi Cvjetnu nedjelju u Crkvi Svetog groba, što je izazvalo međunarodno negodovanje i navelo premijera Benjamina Netanjahua da ukine zabranu za ostatak Velike sedmice.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da „nije sasvim jasno kako se donose odluke unutar Irana“, dok Sjedinjene Države pokušavaju da postignu dogovor o okončanju rata.
U intervjuu za Al Džaziru, Rubio je rekao da nije jasno da li je novi vrhovni vođa, ajatolah Modžtaba Hamnei, zaista na vlasti.
"Niko ga nije vidio. Niko se nije čuo s njim. Situacija je trenutno veoma netransparentna. Nije sasvim jasno kako se donose odluke unutar Irana“, rekao je.
Rubio je takođe tvrdio da ciljevi SAD u ratu „od samog početka nisu imali veze sa rukovodstvom“, uprkos tome što je predsjednik Donald Tramp često pominjao želju za promjenom vlasti u Iranu.
Najviši američki diplomata rekao je da postoje „poruke i određeni direktni razgovori između nekih ljudi u Iranu i Sjedinjenih Država, uglavnom preko posrednika, ali bilo je i direktne komunikacije“.
Rubio je iznio zahtjeve SAD prema Iranu, koji su gotovo identični onima prije rata.
"Iranski režim nikada ne smije imati nuklearno oružje, mora prestati da podržava terorizam i mora obustaviti razvoj oružja koje može ugroziti njegove susjede“, kazao je on.
Na pitanje o minimalnom ustupku koji se očekuje od Irana, Rubio je rekao da Teheran mora „preduzeti konkretne korake ka odustajanju od bilo kakvih ambicija da posjeduje nuklearno oružje“.
Ako Iran želi nuklearnu energiju, dodao je, trebalo bi da slijedi model drugih zemalja u regionu i da je uvozi.
„Iranski zahtjev za suverenitetom nad Hormuškim moreuzom je takođe neprihvatljiv. Nijedna zemlja na svijetu ne bi trebalo to da prihvati. Sjedinjene Države to neće prihvatiti. To je nezakonit zahtjev koji jednostavno neće proći", poručio je Rubio.
Tramp je uveo desetodnevnu pauzu kako bi "odložio" planirane napade na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu, saopštila je Livit, prenosi Gardijan.
„Ovo ostaje zaista jedinstvena prilika, koja se pruža jednom u generaciji, da režim postigne dobar dogovor sa Sjedinjenim Državama“, istakla je ona.
Livit je dodala da će, ukoliko Iran odbije ovu priliku, američka vojska „ostati u pripravnosti“ da predsjedniku SAD pruži „sve dostupne opcije kako bi se osiguralo da ovaj režim nastavi da plaća visoku cijenu“.
Ranije je Donald Tramp rekao da vodi razgovore sa „novim i razumnijim režimom“ u Teheranu.
Na pitanje koliko su SAD uvjerene da su ljudi sa kojima razgovaraju legitimni i zaista na vlasti, Livit je odgovorila da će se „sve što nam kažu privatno testirati“.
Sjedinjene Države će se postarati da odgovorni snose posljedice ukoliko ne održe riječ, rekla je ona.
Dodala je i da ljudi sa kojima razgovaraju djeluju „razumnije iza kulisa“ nego prethodno rukovodstvo.
Livit je upitana i šta Tramp misli o trenutnom vremenskom okviru rata sa Iranom.
Navela je da je od početka govorio da će operacija u Iranu trajati ukupno četiri do šest nedjelja.
„Sada smo na 30. danu. Dakle, izračunajte koliko je još vremena potrebno Pentagonu da u potpunosti ostvari ciljeve operacije ‘Epski bijes'", rekla je ona.
Pozivajući se na Trampovu objavu na mreži Truth Social, u kojoj je naveo da će SAD „okončati naš lijepi ‘boravak’ u Iranu“ tako što će „potpuno uništiti sve njihove elektrane, naftna polja i ostrvo Harg“, Livit je upitana zašto predsjednik, napadom na civilnu infrastrukturu, prijeti potencijalnim ratnim zločinom prema međunarodnom pravu.
Livit je odgovorila da ta izjava pokazuje da je „najbolji potez Irana da postigne dogovor“.
„Oružane snage Sjedinjenih Država imaju sposobnosti koje prevazilaze njihovu maštu, a predsjednik se ne plaši da ih upotrijebi“, poručila je ona.
"Naravno, ova administracija i Oružane snage SAD uvijek će djelovati u okviru zakona, ali kada je riječ o ostvarivanju punih ciljeva operacije ‘Epski bijes’, predsjednik Tramp će nastaviti bez zastoja i očekuje da iranski režim postigne dogovor sa administracijom“, istakla je portparolka Bijele kuće.
Livit je upitana i da prokomentariše komentare pape Lava, koji je u nedjelju rekao da Bog ignoriše molitve lidera koji vode ratove i imaju „ruke pune krvi“, što je protumačeno kao kritika Trampove administracije.
„Naša nacija je prije skoro 250 godina zasnovana na judeo-hrišćanskim vrijednostima, i vidjeli smo predsjednike, vidjeli smo lidere Ministarstva odbrane, i vidjeli smo naše vojnike kako se mole u najturbulentnijim trenucima naše istorije. Ne mislim da ima išta loše u tome da vojni lideri ili predsjednik pozovu američki narod da se moli za naše vojnike i one koji služe našoj zemlji u inostranstvu“, odgovorila je ona.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp bio bi zainteresovan da pozove arapske zemlje da snose troškove rata s Iranom, rekla je u ponedjeljak novinarima portparolka Bijele kuće Karolajn Livit, dodajući da misli da će Tramp imati još toga da kaže o tom pitanju.
Kako prenosi agencija Rojters, upitana na brifingu za medije da li bi arapske zemlje pristale da pomognu u finansiranju rata, Livit je rekla da ne želi da preduhitri republikanskog predsjednika, ali da je to ideja koju Tramp ima.
"Mislim da je to nešto na šta bi predsjednik bio veoma zainteresovan da ih pozove. To je ideja za koju znam da je ima i mislim da ćete od njega o tome još slušati", rekla je Livit.
Ona je kazala da se razgovori s Iranom nastavljaju i da dobro napreduju, dodajući da se ono što Teheran javno govori razlikuje od onoga što američkim zvaničnicima saopštava privatno, kao i da je Iran privatno pristao na neke od stavova Vašingtona.
"Uprkos svoj javnoj pozi koju čujete od režima i netačnom izvještavanju, razgovori se nastavljaju i teku dobro. Ono što se javno govori, naravno, veoma se razlikuje od onoga što nam se privatno saopštava", istakla je Livit.
Ona je upozorila da će sve ono što Iran privatno govori Vašingtonu biti provjereno i da će SAD obezbijediti da Teheran odgovara za ono što obeća.
Tramp je ranije u ponedjeljak upozorio da će iranska energetska postrojenja i naftna polja biti sravnjeni sa zemljom ukoliko ne otvori Ormuski moreuz, nakon što je Teheran američke mirovne prijedloge opisao kao "nerealne" i ispalio talase raketa na Izrael.
Šef iranske diplomatije Abas Aragči danas je oštro kritikovao stavove pojedinih evropskih zemalja koje ćute pred napadima na Iran, prenio je pariski list Mond (Le Monde) na svom sajtu.
Tokom telefonskog razgovora sa francuskim kolegom Žan-Noelom Baroom (Jean-Noel Barrot), Aragči „oštro je kritikovao stavove pojedinih evropskih zemalja koje samo izražavaju zabrinutost zbog ekonomskih posljedica nametnutog rata, dok ćute pred brutalnim napadima agresora na iranski narod“, navodi se u saopštenju kabineta iranskog ministra.
Aragči je potvrdio da će se iranske „odbrambene operacije“ protiv američkih vojnih baza i postrojenja u regionu nastaviti.
Što se tiče Ormuskog moreuza, „zatvorenog za brodove uključene u iransku vojnu agresiju“, Aragči je rekao da je odluka donijeta „na osnovu principa međunarodnog prava, kako bi se spriječilo da agresori iskoriste taj moreuz za izvođenje nezakonitih napada na Iran“.
„Svaka provokativna akcija agresora i njihovih pristalica, posebno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u vezi sa situacijom u Ormuskom moreuzu samo bi pogoršala složenost situacije“, dodao je Aragči.
(BETA)
Dva mirovna vojnika UN-a u Libanu (UNIFIL) poginula su u južnom Libanu danas kada je eksplozija nepoznatog porijekla uništila njihovo vozilo u blizini Bani Hajana, saopštila je misija UN-a.
UNIFIL je naveo da su dva druga mirovnjaka povrijeđena, od kojih jedan teško. Misija je to opisala kao drugi smrtni incident koji je uključivao njeno osoblje u proteklih 24 sata.
Dvojica poginulih mirovnjaka bili su Indonežani, prema riječima Žan-Pjera Lakrua, koji nadgleda UNIFIL kao zamjenik generalnog sekretara UN-a za mirovne operacije.
U zasebnoj izjavi u nedjelju, UNIFIL je naveo da je jedan njihov vojnik poginuo u subotu veče „kada je projektil eksplodirao na UNIFIL-ovoj poziciji u blizini Adčit Al Kusajra” u južnom Libanu. Naveli su da je još jedan vojnik teško povrijeđen.
„Niko ne bi smio da pogine služeći miru", saopštio je UNIFIL, izražavajući saučešće porodicama, prijateljima i kolegama poginulih, te želeći brz oporavak povrijeđenima.
Misija je saopštila da je pokrenula istragu kako bi utvrdila šta se dogodilo. U saopštenju nisu pripisali krivicu bilo kojoj strani.
Libanski vojnik je poginuo danas, a još pet je ranjeno nakon izraelskog napada na vojni kontrolni punkt u južnom Libanu, saopštila je libanska vojska.
Hiljade ljudi su poginule tokom sukoba na Bliskom istoku od njegovog početka 28. februara, prema pregledu broja žrtava koji je CNN sastavio na osnovu podataka regionalnih vlasti.
Evo šta su te vlasti saopštile o broju ljudi koji su navodno poginuli u regionu od početka rata. CNN nije u mogućnosti da nezavisno potvrdi ove brojke.
Iran: Najmanje 1.900 ljudi je poginulo u napadima na Iran od 28. februara, saopštio je Iranski Crveni polumjesec u petak. Ministar spoljnih poslova Irana je 16. marta rekao da je „stotine iranskih civila“, uključujući više od 200 djece, poginulo od početka sukoba.
Liban: Najmanje 1.247 ljudi je poginulo u izraelskim napadima u Libanu od 2. marta, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja te zemlje. Među poginulima je najmanje 124 djece, saopštilo je ministarstvo juče.
Irak: Najmanje 101 osoba je poginula širom Iraka od početka rata, saopštile su vlasti. U poluautonomnoj Kurdskoj regiji poginulo je najmanje 13 osoba, prema regionalnoj vladi.
Izrael: Oko 19 civila je poginulo unutar Izraela od početka sukoba, ne računajući one koji su indirektno stradali zbog napada. Šest izraelskih vojnika je takođe poginulo u južnom Libanu, prema izraelskoj vojsci.
SAD: Trinaest američkih pripadnika oružanih snaga je poginulo od početka rata SAD protiv Irana prije mjesec dana, prema US Central Command.
Desetine ljudi su takođe poginule u drugim zemljama regiona od početka sukoba. Smrti zbog sukoba zabilježene su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Kuvajtu, okupiranoj Zapadnoj Obali, Omanu, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji od 28. februara, prema lokalnim vlastima.
Indonežanski pripadnik mirovnih snaga Ujedinjenih nacija ubijen je u opštini Adčit al Kusajr na jugu Libana u nedjelju, saopštili su indonežanski i zvaničnici za ljudska prava, dok su izraelske snage tokom noći intenzivno bombardovale djelove zemlje, prenosi CNN.
Još troje pripadnika misije povrijeđeno je u „indirektnoj artiljerijskoj vatri“ u blizini položaja indonežanskog kontingenta u okviru Privremenih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL), saopštilo je indonežansko Ministarstvo vanjskih poslova.
Do ubistva je došlo u kontekstu „zabilježenih neprijateljstava između izraelske vojske i naoružanih grupa na jugu Libana“, navodi se u saopštenju ministarstva, koje je pozvalo na istragu tog incidenta.
„Indonezija ponavlja svoju osudu izraelskih napada na jugu Libana i poziva sve strane da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet Libana“, dodaje se u saopštenju.
Američki državni sekretar Marko Rubio odbio je jutros da govori o konkretnim osobama u Iranu sa kojima Sjedinjene Američke Države vode pregovore, ali je rekao da su se pojavile „pukotine“ unutar rukovodstva te zemlje, prenosi CNN.
Upitan u emisiji „Good Morning America“ na ABC njuzu da prokomentariše objavu predsjednika Donalda Trampa na društvenim mrežama od ranog ponedjeljka, u kojoj se navodi da SAD pregovaraju sa „novim i razumnijim režimom“, Rubio nije želio da kaže sa kim tačno Vašington pregovara o okončanju rata.
„Neću vam otkriti ko su ti ljudi jer bi ih to vjerovatno dovelo u probleme sa drugim grupama unutar Irana“, rekao je Rubio novinaru Džordžu Stefanopulosu.
„Gledajte, postoje određene unutrašnje pukotine. I na kraju, mislim da bi bilo dobro ako u Iranu postoje ljudi koji su, nakon svega što se dogodilo, spremni da krenu drugim putem za svoju zemlju“, dodao je on.
Rubio nije iznio dodatne detalje o tim „pukotinama“, ali je kasnije dodao da ljudi koji pregovaraju sa SAD „privatno govore neke prave stvari“.
„Očigledno, to neće objavljivati u saopštenjima za javnost, a ono što govore javno ne mora nužno odražavati ono što govore u našim razgovorima. Na kraju, moramo vidjeti da li će ti ljudi zaista doći na vlast i da li imaju moć da sprovedu ono što obećavaju. Testiraćemo to. Nadamo se da je to slučaj“, zaključio je.
Bivši savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton odbacio je tvrdnje da Bijela kuća pregovara sa „umjerenijim režimom“ kao „čistu zabludu“.
„Ideja da su ljudi sa kojima sada razgovaraju… ikako drugačiji od režima koji je postojao 28. februara je čista zabluda“, rekao je Bolton, koji je služio kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost Donalda Trampa, aludirajući na promjene u režimu od ubistva bivšeg vrhovnog lidera Irana Alija Hameneija na početku sukoba.
„Ovo je ideološki režim. Prošao je kroz višestruke kampanje čišćenja decenijama. Lica su drugačija, ali ideologija ostaje ista“, rekao je Bolton za CNN.
Balistička raketa lansirana iz Irana ušla je u turski vazdušni prostor prije nego što su je oborili NATO sistemi protivvazdušne i protivraketne odbrane raspoređeni u istočnom Mediteranu, saopštilo je tursko Ministarstvo odbrane.
Ovaj incident je četvrti takav od početka rata sa Iranom, nakon tri ranija presrijetanja NATO sistema početkom ovog mjeseca, koja su navela Ankaru da protestuje i upozori Teheran, prenosi Gardijan.
Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da je njihova protivvazdušna odbrana danas presrela 11 balističkih raketa i 27 dronova lansiranih iz Irana. Ministarstvo odbrane te zemlje navodi da je od početka rata presretnuto 1.941 dron i 440 raketa, te da je u iranskim napadima poginulo 11 ljudi, a 178 je ranjeno.
Sa druge strane, odbrambene snage Bahreina saopštile su da su njihovi sistemi protivvazdušne odbrane od 28. februara presreli i uništili 398 dronova i 182 rakete lansirane iz Irana, nakon što su američko-izraelski napadi na Iran pokrenuli uzvratne udare Teherana širom zemalja Zaliva, koje imaju bliske veze sa Vašingtonom i na čijoj teritoriji se nalaze američke vojne baze.
Izraelska vojska saopštila je da je pogodila univerzitet u Teheranu kojim upravlja Iranska revolucionarna garda, tvrdeći da je ta institucija korišćena za napredna istraživanja oružja, prenosi Gardijan.
„Posljednjih dana pogođen je jedan od ključnih vojnih infrastrukturnih objekata IRGC-a, koji se nalazi u okviru Univerziteta Imam Hosein – glavne vojne akademske institucije Revolucionarne garde, koja ujedno služi i kao rezervni kapacitet za vojne strukture režima“, navodi se u saopštenju vojske.
Izrael je danas obnovio bombardovanje južnih predgrađa Bejruta, dok je nastavio vazdušne napade na jug Libana, od kojih je jedan bio usmjeren na vojni kontrolni punkt i tom prilikom je poginuo jedan vojnik.
Dva napada pogodila su južna predgrađa Bejruta, a jedan od njih stan u stambenoj zgradi, prema riječima fotografa agencije AFP, koji je naveo da su borci Hezbolaha nakon napada uspostavili bezbjednosni kordon na licu mjesta.
Bezbednosni izvor rekao je za AFP da su u napadu poginula tri pripadnika Hezbolaha, a još trojica su ranjena. Očevidac, koji nije želio da bude imenovan, rekao je da su žrtve evakuisane nakon napada.
Industrijska zgrada i cisterna za gorivo u naftnoj rafineriji Bazan u sjevernom izraelskom gradu Haifi pogođene su krhotinama presretnute rakete, prenosi Tajms of Izrael, pozivajući se na izraelsku vatrogasnu i spasilačku službu.
Za sada nema izvještaja o žrtvama niti o oštećenju proizvodnih postrojenja.
Vol strit žurnal, između ostalih, prenosi da je rafineriju pogodila iranska raketa, ali ta informacija nije nezavisno potvrđena.
Esmail Bagei, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova, ponovo je potvrdio da Iran nije imao direktne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi agencija Tasnim.
„Ono o čemu je bilo riječi jesu poruke koje smo dobili preko posrednika, u kojima se navodi da SAD žele pregovore. Iran je od početka jasan u vezi sa svojom pozicijom i veoma dobro znamo kakav okvir razmatramo. Ono što nam je preneseno sadrži pretjerane i nerazumne zahtjeve", rekao je Bagei.
Agencija Rojters takođe prenosi izjave Esmaila Bageija, koji je razgovarao sa novinarima.
On je rekao da je Iran preko posrednika primio poruke koje ukazuju na spremnost SAD za pregovore, ali je američke predloge ocijenio kao „nerealne, nelogične i pretjerane“.
„Naša pozicija je jasna. Pod vojnom smo agresijom. Zato su svi naši napori i snaga usmjereni na odbranu“, dodao je on.
Parlament Izraela je poslije maratonske sjednice koja je trajala cijelu noć, danas izglasao državni budžet za 2026. godinu osiguravajući da vlada premijera Bendžamina Netanjahua može da završi svoj mandat do jeseni.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
