Mirovna misija Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) saopštila je večeras da bi mogla da odgovori na vatru ispaljenu u sukobima između izraelskih snaga i pokreta Hezbolah na jugu Libana.
„Postoji izuzetna zabrinutost zbog napada koje su izvršili i borci Hezbolaha i izraelski vojnici u blizini naših položaja, što bi moglo izazvati odgovor“, navodi se u saopštenju UNIFIL-a.
Dodaje se da se pozivaju obje strane da polože oružje i „ozbiljno rade na prekidu vatre“.
UNIFIL se nalazi u Libanu od 1978. godine.
(BETA)
Radnik američke odbrambene kompanije V2X poginuo je u napadu dronom na vojnu bazu Erbil u Iraku, dok među zaposlenima raste zabrinutost da su izloženi opasnosti i pod pritiskom da ostanu u zemlji uprkos bezbjednosnim rizicima, navodi pet izvora za Gardijan.
Radnik iz Kenije stradao je u noćnom napadu 24. marta, dok je bio u svom smještaju unutar baze. U istom napadu povrijeđeno je još pet radnika iz Kenije i Indije, koji su dio grupe od oko 45 zaposlenih kompanije V2X koji su ostali u bazi. Jedan od povrijeđenih je u kritičnom stanju sa teškim opekotinama.
„Kompanija je ovdje ozbiljno pogriješila“, rekao je izvor koji je želio da ostane anoniman.
„Nije morao da pogine. Kompanija je smatrala da je važnije nastaviti misiju nego skloniti ljude na sigurno“, dodao je.
Istovremeno, grupe povezane s Iranom izvele su tokom noći dva napada na američke diplomate i objekte u Iraku, saopštio je portparol Stejt departmenta, dok rat između SAD i Irana traje.
„U jeku ovih nečuvenih terorističkih napada na našu diplomatsku misiju, stalno pozivamo iračku vladu da odmah ispuni svoju obavezu da zaustavi napade na američke objekte i spriječi terorističke milicije da koriste teritoriju Iraka za izvođenje napada“, navodi se u saopštenju koje prenosi CNN.
„Nećemo oklijevati da branimo naše osoblje i objekte ukoliko iračka vlada ne bude u stanju da ispuni svoje obaveze“, dodao je portparol.
Nije precizirano gdje su se napadi dogodili.
Kako je ranije prenio CNN, Ambasada SAD u Bagdadu, Generalni konzulat SAD u Erbilu i Diplomatski centar za podršku u Bagdadu više puta su bili meta napada od početka rata SAD i Izraela protiv Irana.
Berni Sanders, američki senator iz Vermonta i nekadašnji kandidat za predsjednika SAD, izjavio je danas da je sadašnji predsjednik Amerike Donald Tramp „opasna i mentalno neuravnotežena osoba“.
„Mjesec dana nakon pokretanja rata protiv Irana, ovo je izjava predsjednika Sjedinjenih Država, data na Uskršnju nedjelju“, napisao je Sanders na Tviteru i priložio jutrošnju Trampovu objavu na društvenim mrežama, prepunu uvreda, psovki i prijetnji Iranu.
„Ovo su buncanja opasne i mentalno neuravnotežene osobe. Kongres mora da djeluje ODMAH. Okončajte ovaj rat“, napisao je Sanders.
U poruci koju je Sanders citirao, Tramp je, između ostalog, zaprijetio da će predstojeći utorak, 7. april, biti dan za uništenje iranskih mostova i elektrana. Predsjednik SAD je svoju objavu završio riječima „Hvala Alahu“, nakon čega se potpisao velikim slovima.
(BETA)
Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji izjavio je danas ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da želi da sarađuje s njim na smirivanju rata na Bliskom istoku, prenijeli su kineski državni mediji.
Tokom telefonskog razgovora koji je inicirao Lavrov, Vang je rekao da „Kina želi da nastavi saradnju s Rusijom u Savjetu bezbjednosti UN, da brzo komunicira o glavnim pitanjima i da uloži napore ka deeskalaciji i održavanju regionalnog mira i stabilnosti, kao i globalne bezbjednosti“.
Peking i Moskva održavaju bliske ekonomske i političke veze, odnos koji je ojačan nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
(BETA)
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je večeras da je tačno 1.461 osoba poginula u izraelskim napadima od 2. marta, kada je Izrael počeo napade na libanski pokret Hezbolah koji podržava Iran.
Broj ranjenih porastao je na 4.430, dodaje se u saopštenju libanskog ministarstva emitovanom na društvenim mrežama.
Danas je 11 ljudi stradalo u izraelskim napadima na jugu Libana.
Libanski mediji su prenijeli da je na jugu Bejruta bilo osam napada.
Izrael je 2. marta počeo napade na Liban, gdje cilja Hezbolah. To je dio šire krize započete 28. februara, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran.
(BETA)
Pakistan i Egipat su među zemljama koje posreduju u komunikaciji između američkih i iranskih zvaničnika, rekao je CNN-u neimenovani pakistanski zvaničnik.
Pakistansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je u subotu na društvenim mrežama da je ministar vanjskih poslova Mohamed Išak Dar razgovarao sa svojim iranskim kolegom Abasom Aragčijem.
Tokom razgovora, Dar je „ponovio podršku Pakistana svim naporima usmjerenim na deeskalaciju i naglasio važnost rješavanja pitanja kroz dijalog i diplomatiju“.
Osamnaest krajnje desničarskih izraelskih poslanika, uključujući neke iz vladajuće partije Likud, zahtijevaju od izraelske vojske da proširi planove za uništavanje sela duž libanske granice i protjerivanje njihovih stanovnika.
U pismu upućenom Izraelskom bezbjednosnom kabinetu, u koje je CNN imao uvid, poslanici navode da Izrael treba da povuče novu bezbjednosnu granicu iznad rijeke Litani, protjerujući stotine hiljada libanskih civila koji žive južno od predložene linije.
„Potpuna okupacija i kontrola teritorije do rijeke Litani, i dalje u istočnom sektoru, pružila bi stvarnu polugu nad libanskom vladom za protjerivanje Irana i njegovih posrednika iz regiona, i mogla bi dovesti do dugoročnog mira“, navode poslanici, zaključujući da ciljevi Izraela u ratu treba da uključuju „potpunu evakuaciju stanovništva sa teritorije južno od rijeke“.
Bezbjednosni kabinet će se sastati večeras kako bi razmatrao sukobe u Iranu i Libanu, rekao je jedan izraelski zvaničnik za CNN.
Najmanje 11 osoba, uključujući i četvorogodišnju djevojčicu, poginulo je u izraelskim napadima u Libanu, dok je trećina stanovništva zemlje obilježavala Uskrs, saopštili su lokalni zvaničnici i mediji, prenosi CNN.
Jedan napad pogodio je južno selo Kfarhata, usmrtivši sedam osoba, uključujući četvorogodišnju djevojčicu, prenijela je Nacionalna novinska agencija Libana, pozivajući se na ministarstvo zdravlja zemlje.
Izraelske odbrambene snage (IDF) izdale su prethodno tokom noći naredbu za evakuaciju sela, upozoravajući stanovnike da se udalje najmanje kilometar od sela.
Drugi izraelski napad pogodio je stambeno područje u Beirutu, u blizini državne bolnice Rafik Hariri, usmrtivši najmanje četiri osobe i ranivši još 40, navode Liječnici bez granica (MSF) koji pružaju podršku operacijama u bolnici.
Visoki iranski zvaničnik odgovorio je na najnoviji ultimatum američkog predsjednika Donalda Trampa, rekavši da će Hormuški moreuz biti ponovno otvoren tek kada ratne odštete budu u potpunosti plaćene Iranu, prenosi CNN.
Ranije danas, Tramp je u poruci prepunoj psovki upozorio Iran na teške vojne akcije ukoliko Teheran ne postigne sporazum ili ne otvori vitalni plovni put.
Kao odgovor, Mehdi Tabatabaei, zamjenik za komunikacije u kancelariji iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana, rekao je da se američki lider poslužio psovkama iz čistog očaja i bijesa.
Optužio je Trampa da je izazvao totalni rat u regionu.
„Hormuški moreuz će biti ponovo otvoren samo kada, pod novim pravnim režimom, štete nanesene nametnutim ratom budu u potpunosti nadoknađene iz dijela prihoda od tranzitnih taksi“, naveo je Tabatabaei u objavi na Iksu.
Iranski zvaničnici ranije su rekli da će nastaviti da naplaćuju naknade za siguran prolaz nekih tankera kroz moreuz, što je prijedlog koji je naišao na kritike vlada i stručnjaka u pomorskoj industriji.
U međuvremenu, iranska misija pri Ujedinjenim nacijama ocijenila je Trampovu poruku kao otvorenu prijetnju uništavanja infrastrukture koja je ključna za opstanak civila u Iranu.
„Međunarodna zajednica i sve države imaju pravne obaveze da spriječe ovakve strašne ratne zločine. Moraju djelovati odmah. Sjutra je prekasno“, navodi se u saopštenju misije.
Istovremeno, pojavljuju se detalji o posljednjim razgovorima između Omana i Irana o mogućim opcijama za potpuno otvaranje Hormuškog moreuza. Omanski izvori navode da se pregovori vode posljednje dvije sedmice i fokusirani su na uspostavljanje „protokola za bezbjedni prolaz“ kako bi se omogućio pristup komercijalnim brodovima.
Donald Tramp je rekao da je rok koji je dao Iranu da otvori Hormuški moreuz ili da se suoči sa napadima na ključnu infrastrukturu do utorka uveče, prema intervjuu koji je dao za Vol strit žurnal (Wall Street Journal).
„Ako ne učine nešto do utorka uveče, neće imati nijednu elektranu i nijedan most neće ostati netaknut“, rekao je Tramp za Žurnal.
U objavi na društvenim mrežama ranije danas, Tramp je naveo da će Iran biti izložen napadima na infrastrukturu i da će zemlja „živjeti u paklu“ ako ne otvori moreuz do utorka.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost da bi produženi američko-izraelski rat protiv Irana mogao oslabiti podršku Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini, usljed promjene globalnih prioriteta Vašingtona.
Zelenski je za Asošijeted pres izjavio da su Ukrajini hitno potrebni dodatni sistemi protivvazdušne odbrane „Patriot“, dok Kijev pokušava da se odbrani od neprekidnih ruskih vazdušnih napada. Kako je naveo, strahuje da bi isporuke mogle biti smanjene ako se resursi preusmjere ka Bliskom istoku.
„Moramo priznati da trenutno nismo prioritet. Zato se plašim da bi dugotrajan rat (u Iranu) mogao dovesti do manje podrške za nas“, rekao je Zelenski.
On je dodao i da Rusija ima ekonomsku korist od rata, kao i da dijeli obavještajne podatke s Iranom. Zelenski je ponudio i ukrajinsko iskustvo u borbi protiv iranskih dronova, kao i saradnju u oblasti odbrane sa arapskim državama Zaliva.
Mohamad-Bager Galibaf, predsjednik parlamenta Irana, odgovorio je na Trampove prijetnje u objavi na društvenim mrežama, prenosi Gardijan.
„Vaši nepromišljeni potezi vuku Sjedinjene Američke Države u živi pakao za svaku porodicu, a cijeli naš region će gorjeti jer uporno slijedite Netanjahuove naredbe“, napisao je on.
„Ne zavaravajte se: nećete ništa dobiti ratnim zločinima. Jedino pravo rješenje je poštovati prava iranskog naroda i okončati ovu opasnu igru“, dodao je Galibaf.
Bivši iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Velajati takođe je upozorio da „ako Bijela kuća ponovi svoje glupe greške, brzo će shvatiti da se protok energenata i globalna trgovina mogu poremetiti jednim signalom".
Velajati je dalje kritikovao strategije Vašingtona, navodeći da, iako "Sjedinjene Američke Države uče istoriju od Irana, još uvijek nijesu naučile geografiju moći".
Dobitnik Nobelove nagrade za mir i bivši generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed El-Baradej pozvao je danas međunarodnu zajednicu da zaustavi „ludilo“ američkog predsjednika Donalda Trampa.
„Vladama zemalja Zaliva: još jednom, molim vas, učinite sve što je u vašoj moći prije nego što ovaj ludak (Tramp) pretvori region u vatrenu loptu“, napisao je El-Baradej na platformi Iks (X) na arapskom.
U drugoj poruci na engleskom jeziku na istoj društvenoj mreži, bivši šef IAEA podijelio je izjavu u kojoj je Tramp dao Iranu rok do ponedjeljka da postigne sporazum ili ponovo otvori strateški Ormuski moreuz, ili će se suočiti sa „paklom“.
„Zar se ništa ne može učiniti da se zaustavi ovo ludilo?!“, napisao je El-Baradej, obraćajući se Ujedinjenim nacijama, kineskoj i ruskoj vladi, Evropskom savjetu i francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.
Mohamed El-Baradej, 83-godišnji bivši egipatski državnik, bio je na čelu IAEA od 1997. do 2009. godine, tokom kojih je vodio brojne ključne pregovore sa Iranom o njegovom nuklearnom programu.
On i njegova organizacija su 2005. godine zajednički dobili Nobelovu nagradu za mir za napore u promociji mirnodopske upotrebe atomske energije.
(BETA)
Iranske vlasti saopštile su danas da su tri osobe poginule u američko-izraelskim napadima na granici sa Azerbejdžanom, javila je iranska agencija Tasnim.
Napadi su se dogodili u provinciji Ardabil, na krajnjem sjeverozapadu Irana, blizu granice sa Azerbejdžanom.
Ti napadi, u kojima su ranjene tri osobe, dogodili su se u selu Džafarabad, koje se nalazi na granici, i u selu Germi, oko deset kilometara od Azerbejdžana, saopštile su lokalne vlasti.
Iran već dugo optužuje Izrael, glavnog dobavljača oružja Bakuu, da koristi azerbejdžansku teritoriju za sprovođenje obavještajnih operacija i navodnih napada.
U junu 2025. godine, Baku je uvjerio Teheran da azerbejdžanska teritorija neće biti korišćena za napad na Iran, poslije prvih velikih američko-izraelskih vazdušnih napada.
Početkom marta, nekoliko dronova srušilo se u azerbejdžanskoj oblasti Nahičevan. Baku je optužio Teheran da je odgovoran, što je Iran negirao, kriveći Izrael.
(BETA)
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u razgovoru za Foks njuz da je Amerika slala oružje kurdskim snagama s namjerom da ono završi kod demonstranata u Iranu, čime je, kako se ocjenjuje, potvrdio ranije medijske navode.
Novinar Trej Jingst prenio je da mu je Tramp tokom telefonskog intervjua rekao: „Poslali smo mnogo oružja. Slali smo ga preko Kurda“, dodajući da predsjednik vjeruje da su Kurdi to oružje zadržali.
Prema izvještaju CNN iz prošlog mjeseca, Sjedinjene Države su naoružavale kurdske grupe s ciljem podsticanja pobune u Iranu. Plan je, kako se navodi, bio da se kurdske snage sukobe s iranskim, čime bi se otvorio prostor za masovnije proteste civilnog stanovništva.
Američki ministar odbrane Pit Hegset tada je izjavio da ciljevi SAD nisu zasnovani na naoružavanju bilo koje konkretne grupe, dodajući da su upoznati s aktivnostima drugih aktera, ali da njihova strategija nije usmjerena na takve poteze.
Američki vojni zvaničnik otkrio je istraživačkom novinaru Majklu Vajsu detalje o akciji spasavanja člana posade američkog borbenog aviona F-15, oficira za upravljanje naoružanjem, koja je izvedena u izuzetno teškim uslovima na planinskom području u Iranu, prenosi Gardijan.
Kako navodi Vajst u objavi na Iksu, oficir se krio na planinskom vrhu, nakon što se katapultirao nekoliko kilometara sjeverozapadno od te lokacije. U međuvremenu, američke snage su improvizovale pistu za slijetanje, na koju su sletjela dva transportna aviona tipa C-130, uz podršku četiri helikoptera tipa MH-6 „Little Bird“.
Jedan od helikoptera uspio je da stigne do planinskog vrha, preuzme spašenog oficira i prebaci ga nazad na improvizovani aerodrom.
Međutim, operacija se dodatno zakomplikovala kada su se stajni trapovi oba aviona C-130 zaglavili u zemlji, zbog čega nisu mogli da polete. Nakon nekoliko sati, u pomoć su poslati dodatni avioni, pa su tri letjelice tipa Daš-8 specijalnih operacija evakuisale spašenog oficira i oko 100 pripadnika osoblja uključenog u akciju.
Cijena operacije procjenjuje se na oko 300 miliona dolara, jer su američke snage bile primorane da napuste dva aviona C-130 i četiri helikoptera. Kako oprema ne bi pala u ruke Irancima, američko ratno vazduhoplovstvo ih je uništilo bombardovanjem na mjestu slijetanja.
Tokom operacije, iranske snage oborile su i dvije bespilotne letjelice tipa MQ-9 „Reaper“.
Američke snage, prema istim izvorima, nisu imale gubitaka, a koristile su bombe i rakete kako bi uništile vozila Iranske revolucionarne garde koja su pokušavala da priđu planinskom području i improvizovanoj pisti.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pohvalio je operaciju koja je dovela do spasavanja nestalog američkog pilota čiji je avion F-15 oboren iznad Irana, prenosi CNN.
„Ova operacija spašavanja potvrđuje sveto načelo: niko se ne ostavlja iza sebe“, rekao je Netanjahu u video-poruci upućenoj predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
„To je zajednička vrijednost koja se iznova potvrđuje u istoriji naših zemalja. Kao narod koji je više puta sprovodio hrabre akcije spašavanja, i kao neko ko je ranjen u takvoj misiji i izgubio brata u operaciji Entebe, Izraelci i ja znamo kakvu ste hrabru odluku donijeli“, dodao je Netanjahu.
Ranije danas, izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da ova misija spašavanja potvrđuje blisku saradnju njegove zemlje sa SAD.
Izrael je odgodio neke planirane napade u Iranu kako ne bi ometao operacije potrage i spašavanja, rekao je jedan izraelski zvaničnik za CNN, uz napomenu da je ponuđena i obavještajna podrška, prema riječima dva izraelska izvora.
Predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da je ponedjeljak rok koji je dao Iranu da postigne dogovor i otvori Hormuški moreuz ili će se suočiti s napadima na energetsku infrastrukturu, u telefonskom razgovoru za Foks njuz sa novinarom Trejem Jingstom.
Irancima koji pregovaraju sa Sjedinjenim Američkim Državama, i koji bi bili dio tog dogovora, ponuđena je ograničena amnestija, rekao je Jingst, pozivajući se na Trampove riječi. Ako ne postignu dogovor sa SAD, Tramp je poručio da bi SAD mogle preuzete iransku naftu, potez za koji je ranije rekao da Amerikanci možda neće imati strpljenja.
Jingst je naveo da mu je Tramp rekao kako Iranci pokušavaju da odgode rok za pregovore, što je, kako je naveo, bio povod za napad na most prošle sedmice. Dodao je i da mu je Tramp rekao da postoji dobra šansa da se postigne dogovor do ponedjeljka, iako iz iranskih zvaničnih izvora nema naznaka da je sporazum blizu.
Tramp je ranije dao Iranu rok do 6. aprila da postigne dogovor ili se suoči s prijetnjama napada na ključnu infrastrukturu, nakon što je prethodni rok produžio za deset dana.
Ranije danas, Tramp je upozorio Iran da će „utorak biti dan elektrana i mostova, sve u jednom, u Iranu. Neće biti ničega sličnog".
Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je novu poruku na svojoj platformi Trut Soušal o spasavanju drugog američkog pilota, navodeći da je Iran bio blizu da pronađe člana posade aviona F-15. Takođe je najavio konferenciju za novinare sa predstavnicima vojske u Ovalnom kabinetu u ponedjeljak.
„Spasili smo teško ranjenog i izuzetno hrabrog člana posade F-15, oficira, duboko iz planina Irana. Iranska vojska ga je intenzivno tražila, u velikom broju, i bila je blizu. On je visoko cijenjeni pukovnik. Ovakve operacije se rijetko izvode zbog opasnosti po ljude i opremu. To se gotovo nikada ne dešava! Druga operacija uslijedila je nakon prve, kada smo spasili pilota usred bijela dana, što je takođe neobično, nakon sedam sati leta iznad Irana. Nevjerovatan primjer hrabrosti i sposobnosti svih učesnika! Održaću konferenciju za novinare sa vojskom u Ovalnom kabinetu u ponedjeljak u 13 časova. Bog blagoslovio naše velike vojne ratnike! Predsjednik Donald Dž. Tramp“, naveo je u objavi.
Kuvajtska naftna korporacija saopštila je da je više njihovih postrojenja bilo meta iranskih napada dronovima danas, što je izazvalo požare i „značajne materijalne gubitke“, prenosi Gardijan.
Navodi se da su pogođena postrojenja Kuvajtske nacionalne naftne kompanije i Kompanije za petrohemijsku industriju. Nema izvještaja o povrijeđenima, a specijalizovani timovi rade na gašenju požara, stoji u saopštenju objavljenom na mreži Iks.
Kuvajtski državni mediji prenose i da su dvije elektrane i postrojenja za desalinizaciju vode pretrpjeli značajnu materijalnu štetu nakon napada iranskih dronova.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
