Primirje ne briše haos: svijet zarobljen u Trampovim zaokretima

Svjetski lideri su juče s olakšanjem pozdravili dogovor Sjedinjenih Država, Izraela i Irana o privremenom primirju, nakon što je predsjednik Donald Tramp odustao od apokaliptične prijetnje da eskalira rat koji je već pokrenuo lanac globalnih kriza.

Ipak, to olakšanje je ublaženo dubokim osjećajem nemoći koji je većina zemalja osjećala tokom posljednjih šest nedjelja, posmatrajući kako Tramp vodi rat koji je uzdrmao njihove ekonomije, energetsko snabdijevanje, unutrašnju politiku i odnose sa vodećom svjetskom silom, navodi “Njujork tajms”.

Od početka rata krajem februara, svjetski lideri su se našli u vrtlogu Trampovih ličnih i geopolitičkih zaokreta. Morali su da nagađaju da li će narediti nove udare na Teheran ili proglasiti kraj sukoba, pri čemu je oba scenarija najavljivao u različitim trenucima. Istovremeno su trpjeli njegove duge tirade o tome da SAD ne dobijaju dovoljnu pomoć i zahvalnost od saveznika, praćene prijetnjama izlaskom iz NATO-a, dok su se suočavali sa skokovima cijena nafte i gasa i poremećajima u snabdijevanju izazvanim ratom.

Zvaničnici u nekim od tih zemalja su ukazali na prepreke koje i dalje stoje na putu da dvonedjeljno primirje postane trajno, uključujući rješavanje osjetljivih pitanja iranskih nuklearnih ambicija i bezbjednost plovidbe kroz Hormuški moreuz za globalni pomorski saobraćaj. Priznali su i da će saniranje pukotina koje je ovaj rat otvorio u globalnoj ekonomiji i bezbjednosnom okruženju biti dugotrajno i teško.

Oni istovremeno traže bolje načine da se snađu u novom svjetskom poretku koji je Tramp nametnuo u svom drugom mandatu u Bijeloj kući, u kojem predsjednik naglim zaokretima pogađa i saveznike i protivnike, uz vrlo ograničene mogućnosti da ublaže te potrese.

“Da li je svijet danas bolje mjesto nego juče? Nesumnjivo”, napisao je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen na društvenoj mreži Iks. “A nego prije 40 dana? Više nego upitno.”

Pedro Sančez, premijer Španije i jedan od najglasnijih protivnika rata u Iranu, rekao je da su prekidi vatre uvijek dobra vijest, posebno ako vode ka pravednom i trajnom miru. Međutim, istovremeno je oštro osudio Trampovu vojnu kampanju.

“Trenutno olakšanje ne može nas natjerati da zaboravimo haos, razaranje i izgubljene živote”, napisao je na društvenim mrežama. “Vlada Španije neće aplaudirati onima koji su zapalili svijet samo zato što su se potom pojavili s kantom vode. Ono što je sada potrebno jesu diplomatija, međunarodno pravo i mir.”

“Tajms” piše da je možda iznenađujuće to što se Sančez juče pridružio šestorici evropskih lidera, kao i čelnicima Kanade, Evropske komisije i Evropskog savjeta, u obavezivanju da pruže državnu podršku “obezbjeđivanju slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz”.

List navodi da takav angažman za sada ostaje samo na nivou ideje, uprkos Trampovom insistiranju da njegovi saveznici iz NATO-a pošalju vojne kapacitete kako bi pomogli u ublažavanju iranske blokade tog plovnog puta, s ciljem da se spuste globalne cijene nafte i gasa.

I van Evrope, primirje je naišlo na pohvale država poput Omana, Japana, Malezije i Australije, često praćene kritikama na račun Trampa i uticaja rata na njihove ekonomije, ili upozorenjima na težak diplomatski put koji predstoji.

“Iako je ovo ohrabrujuća vijest, u narednim danima predstoji još mnogo važnog posla kako bi se obezbijedilo trajno primirje”, saopštio je novozelandski ministar spoljnih poslova Vinston Piters. Rat ima široke posljedice i poremećaje, kako za zemlje Bliskog istoka, tako i šire, dodao je.

Drugi lideri su upozoravali na to da rat i dalje remeti globalno snabdijevanje energijom, što je mnoge vlade primoralo da preduzmu skupe mjere kako bi ublažile teret za vozače i druge potrošače.

“Cilj sada mora biti da se u narednim danima ispregovara trajan kraj rata”, poručio je juče njemački kancelar Fridrih Merc. On je obećao da će Njemačka podržati međunarodne napore da se moreuz ponovo otvori. Ti pregovori, dodao je, “mogu spriječiti ozbiljnu globalnu energetsku krizu”.

“Njujork tajms” navodi da lideri imaju vrlo ograničenu mogućnost da utiču na Trampa, bilo u ovom ratu ili u bilo kojem drugom sukobu. Oni se već mjesec dana suočavaju i sa teškoćama u tumačenju njegovih ratobornih i često promjenjivih izjava. Pojedini zato pribjegavaju različitim pristupima - od blage podrške, preko odmjerenog protivljenja, do potpunog javnog ćutanja - u nadi da će Tramp sam promijeniti stav.

Tramp je u utorak uputio apokaliptičnu prijetnju Iranu, poručivši da će SAD zbrisati njegovu civilizaciju. Ni Merc ni britanski premijer Kir Starmer, niti francuski predsjednik Emanuel Makron nisu javno reagovali na tu poruku.

“Tajms” piše da je to djelovalo kao namjerna tišina, kako bi se izbjegla bilo kakva provokacija američkog predsjednika, dok su diplomate - predvođene pakistanskom vladom - iza kulisa radile na obezbjeđivanju primirja. Umjesto toga, Makron i Merc su na društvenoj mreži Iks objavili komentare koji nijesu bili povezani s tim.

Svjetski lideri se već mjesec dana suočavaju i sa teškoćama u tumačenju Trampovih ratobornih i često promjenjivih izjava. Pojedini zato pribjegavaju različitim pristupima - od blage podrške, preko odmjerenog protivljenja, do potpunog javnog ćutanja - u nadi da će Tramp sam promijeniti stav

Drugi zvaničnici širom Evrope već mjesec dana pokušavaju da ublaže ekonomske i političke posljedice rasta cijena nafte i gasa, izazvanog ratom.

U Italiji je predsjednik jednog sindikata prosvjetnih radnika upozorio da bi učenici mogli biti primorani da se u završnim nedjeljama školske godine vrate na nastavu na daljinu, ukoliko se nestašice goriva nastave i otežaju održavanje rada školskih objekata. Kriza je pogodila premijerku Đorđu Meloni u politički osjetljivom trenutku, nakon što je izgubila referendum o reformi italijanskog pravosuđa.

Njena vlada je smanjila poreze na gorivo najmanje do kraja maja kako bi potrošačima donekle olakšala teret. Španija je na sličan način smanjila poreze na energente. Njemačke vlasti su uvele ograničenje da benzinske pumpe cijene mogu povećati samo jednom dnevno, a razmatraju i dodatne mjere pomoći potrošačima. Evropska konfederacija sindikata procijenila je juče da bi dugotrajna kriza ove godine mogla povećati troškove energije za prosječno domaćinstvo u Evropskoj uniji za skoro 2.000 eura.

Stručnjaci upozoravaju da će možda biti potrebno još pomoći, čak i ako dođe do napretka u pregovorima.

“Ono što je do sada učinjeno izazvalo je ozbiljna oštećenja energetske infrastrukture”, rekao je Tito Boeri, profesor ekonomije na Univerzitetu Bokoni u Milanu. “Čak i ako se Hormuški moreuz ponovo otvori, biće potrebno vrijeme da se ove zemlje vrate na puni kapacitet.”

Britanski premijer je juče otputovao u Persijski zaliv kako bi se sastao sa saveznicima i razgovarao o tome kako trajno održati moreuz otvorenim za međunarodni pomorski saobraćaj. Starmerovo putovanje je bilo planirano i prije nego što je objavljeno primirje a uslijedilo je nakon razgovora o moreuzu koje je Britanija tokom protekle nedjelje organizovala sa diplomatama i vojnim planerima iz više od 40 zemalja.

Do juče, ti razgovori nijesu proizveli konkretan plan djelovanja.