UŽIVO Tramp najavio desetodnevni prekid vatre između Izraela i Libana; Netanjahu: Hezbolah mora biti rasformiran

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u nedavnom intervjuu da je NATO "napravio sebi problem" jer nije bio "tu" za Sjedinjene Američke Države.

"Trošimo trilione i trilione dolara na NATO, a kada ih zamolim da se uključe u mnogo manju situaciju… nijesu bili tu za nas… nijedan od njih. Mi smo bili tu za Ukrajinu… kada su oni imali problema tokom godina, mi smo bili tu… Ne mislim da bi bili tu za velike probleme i zato mislim da su napravili sebi problem", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi Gardijan.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će posjetiti Liban "u pravo vrijeme" i potvrdio da će desetodnevni prekid vatre između Izraela i Libana, koji počinje u četvrtak, uključivati i Hezbolah, kojeg podržava Iran.

"Danas će imati prekid vatre, i to će uključivati Hezbolah", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući. Tramp je dodao da bi "u pravo vrijeme posjetio Liban", piše Gardijan.

Na istoj konferenciji za medije, Tramp je kazao da je "veoma važno" da papa Lav razumije da Iran predstavlja prijetnju svijetu.

Ovo dolazi u trenutku kada su papa i predsjednik u sukobu zbog rata koji Sjedinjene Države vode protiv Irana.

Ranije danas, papa je tokom govora u Kamerunu kritikovao lidere koji koriste religiju da opravdaju ratove. Takođe je kritikovao lidere koji troše milijarde na ratove.

"Okreću glavu od činjenice da se milijarde dolara troše na ubijanje i razaranje, dok resursa potrebnih za liječenje, obrazovanje i obnovu nema."

U nedjelju je Donald Tramp napao papu i nazvao ga "slabim po pitanju kriminala i lošim za spoljnu politiku" u objavi na mreži Truth Social. Komentari američkog predsjednika naišli su na široku osudu katolika i međunarodne zajednice, uključujući italijansku premijerku Đorđu Meloni.

Na pitanje novinara u četvrtak da li bi se sastao s papom, Tramp je odgovorio: "Ne mislim da je to potrebno."

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu konačno je potvrdio da je pristao na desetodnevni prekid vatre s Libanom kako bi pokušao da unaprijedi mirovni sporazum između dvije zemlje, piše Gardijan.

"Imamo priliku da postignemo istorijski dogovor s Libanom", rekao je Netanjahu.

Izraelski lider je naglasio da je njegov ključni zahtjev da Hezbolah mora biti rasformiran.

Visoki izvor iz Hezbolaha rekao je za Al Džaziru na arapskom da svako primirje ne smije omogućiti izraelskim snagama neograničeno kretanje po Libanu - i da, sve dok izraelske snage ostaju na libanskoj teritoriji, zemlja zadržava pravo na otpor.

Primirje ne može uključivati bilo kakvu slobodu kretanja za neprijatelja koja bi nas vratila na stanje prije 2. marta.

Sve dok okupacija ostaje na našoj zemlji, Liban i njegov narod imaju pravo da se svim sredstvima odupiru kako bi je primorali na povlačenje.

U Sjedinjenim Američkim Državama, Predstavnički dom podržao je vojnu kampanju Donalda Trampa protiv Irana, tijesno glasajući protiv rezolucije koju su predvodile demokrate, a koja je imala za cilj da zaustavi rat dok Kongres ne odobri nastavak neprijateljstava, piše Gardijan.

Mjera je odbijena sa 214 prema 213 glasova u domu u kojem većinu imaju republikanci, dan nakon što je slična mjera četvrti put blokirana u Senatu. Svi demokrati u Predstavničkom domu, osim jednog – koji je bio uzdržan – glasali su za nju.

Savezni zakon zahtijeva odobrenje Kongresa za nastavak vojnih akcija dužih od 60 dana. Američko-izraelski rat protiv Irana počeo je 28. februara. Neki republikanci u Senatu juče su nagovijestili da bi mogli preispitati svoj stav o ovom pitanju ako rat dostigne 60 dana.

Američki predjsednik Donald Tramp kazao je da je pozvao lidere Izraela i Libana u Bijelu kuću na prve razgovore na visokom nivou između dvije zemlje od 1983. godine.

"Pored upravo objavljenog saopštenja, pozvaću premijera Izraela Bibija Netanjahua i predsjednika Libana Džozefa Aouna u Bijelu kuću na prve značajne razgovore između Izraela i Libana od 1983. godine, što je zaista dugo vrijeme. Obje strane žele MIR i vjerujem da će se to desiti – brzo!", rekao je Tramp.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da će Izrael i Liban započeti desetodnevni prekid vatre danas u 17 časova po istočnom vremenu (EST).

U objavi na mreži Truth Social naveo je da je danas razgovarao s liderima obje zemlje i ustvrdio da je ovo "deseti rat" koji je "riješio", prenosi Gardijan.

"Imao sam upravo odlične razgovore sa visoko cijenjenim predsjednikom Libana Džozefom Aounom i premijerom Izraela Bibijem Netanjahuom. Ova dva lidera su se složila da će, kako bi postigli MIR između svojih zemalja, formalno započeti desetodnevni PREKID VATRE u 17 časova po istočnom vremenu (EST)", rekao je Tramp.

"Naložio sam potpredsjedniku Džej Di Vensu i državnom sekretaru Rubiju, zajedno sa predsjedavajućim Združenog generalštaba, Denom „Razin’“ Kejnom, da rade sa Izraelom i Libanom kako bi postigli trajni MIR. Bila mi je čast da riješim 9 ratova širom svijeta, a ovo će biti moj deseti, zato hajde da to ZAVRŠIMO!", dodao je.

Poslanik Hezbolaha Husein Hadž Hasan rekao je za AFP u četvrtak da je odluka libanske vlade da vodi direktne pregovore sa Izraelom „teška greška“, pozivajući Bejrut da prestane da pravi ustupke Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Gardijan.

Izrael i Liban dogovorili su se u utorak da započnu direktne razgovore nakon značajnog sastanka između izraelskog i libanskog ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama, nekoliko sedmica nakon što je Hezbolah uvukao Liban u rat na Bliskom istoku raketnim napadima na Izrael, u znak podrške svom savezniku Iranu.

"Direktni pregovori sa neprijateljem su težak grijeh i velika greška", rekao je Hadž Hasan iz svoje poslaničke kancelarije.

Libanska vojska saopštila je da su izraelski napadi, u kojima je uništen most Kasmijeh preko rijeke Litani na jugu zemlje, odsjekli to područje od ostatka države.

„U kontekstu kontinuirane izraelske agresije na Liban, obalski most Kasmijeh–Tir bio je meta napada i uništen, s ciljem razdvajanja područja južno od Litanija od njegovog sjevernog dijela i njegove izolacije", navodi se u saopštenju vojske, prenosi Gardijan.

Dodaje se da je u napadima jedna osoba poginula, dok su tri ranjene, među njima i "vojnik iz jedinice raspoređene na mostu".

Američki i iranski pregovarači smanjili su ambicije za sveobuhvatni mirovni sporazum i umjesto toga traže privremeni memorandum kako bi spriječili povratak sukoba, rekla su dva iranska izvora za Rojters.

Do ove promjene došlo je nakon prošlosedmičnih neuspješnih razgovora u Islamabadu, gdje duboke razlike oko iranskog nuklearnog programa — uključujući sudbinu zaliha obogaćenog uranijuma i trajanje obustave nuklearnih aktivnosti Teherana — i dalje prijete napretku, uprkos optimističnim izjavama američkih zvaničnika i pakistanskih posrednika.

Visoki iranski zvaničnik rekao je da su dvije strane počele da smanjuju neke razlike, uključujući i pitanje upravljanja Hormuškim moreuzom, ključnom rutom kroz koju prolazi oko 20 odsto svjetskih potreba za naftom i gasom, a koji je sedmicama bio zatvoren za većinu brodova.

Iran, koji se godinama suočava sa teškim američkim sankcijama, želi da memorandum uključi odmrzavanje dijela iranskih sredstava od strane Vašingtona, zauzvrat za omogućavanje prolaska većem broju brodova kroz moreuz, rekao je visoki zvaničnik koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, prenosi Rojters.

Izvor upoznat sa stavovima Teherana rekao je u srijedu da bi Iran mogao omogućiti slobodnu plovidbu brodovima kroz omansku stranu Hormuškog moreuza bez rizika od napada, prema prijedlozima koje je iznio u razgovorima sa SAD-om, pod uslovom da se postigne trajan sporazum.

Međutim, i nakon više od polovine dvonedjeljnog primirja, dublje podjele i dalje postoje. Visoki zvaničnik je rekao da se one odnose na sudbinu iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma (HEU), koje SAD želi da budu uklonjene, kao i na trajanje obustave iranskih nuklearnih aktivnosti, posebno obogaćivanja uranijuma.

Iran već dugo traži da Vašington prizna njegovo pravo na obogaćivanje uranijuma, za koje Teheran tvrdi da ima isključivo mirnodopske svrhe, dok zapadne sile i Izrael smatraju da je cilj razvoj nuklearnog oružja.

Jedan zapadni diplomata rekao je da nuklearno pitanje "ostaje ključna prepreka", navodi Rojters.

Ako se postigne memorandum o obustavi sukoba, očekuje se da će dvije strane imati 60 dana da pregovaraju o konačnom sporazumu, što bi zahtijevalo uključivanje stručnjaka i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), navode iranski izvori.

Prethodni međunarodni sporazum kojim je ograničen iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija potpisan je 2015. godine, ali su pregovori trajali skoro dvije godine. Predsjednik Donald Tramp povukao je SAD iz tog sporazuma 2018. godine.

Iranski izvori navode da SAD zahtijeva obustavu iranskog obogaćivanja uranijuma na 20 godina, dok Iran želi da taj period bude ograničen na tri do pet godina. Teheran takođe traži vremenski okvir za ukidanje sankcija Ujedinjenih nacija, SAD-a i Evropske unije.

Iran je ranije odbijao zahtjev SAD-a da u potpunosti izveze svoje zalihe uranijuma obogaćenog do 60 odsto, što je nivo znatno viši od onog potrebnog za civilnu upotrebu.

Ipak, iranski izvori kažu da postoje naznake mogućeg kompromisa. Jedan izvor je rekao da, iako Iran nije spreman da pošalje sav visoko obogaćeni uranijum u inostranstvo, dio bi mogao biti poslat u treću zemlju.

Dodao je da je dio HEU potreban za medicinske svrhe i za istraživački reaktor u Teheranu, koji koristi relativno male količine uranijuma obogaćenog na oko 20 odsto.

IAEA procjenjuje da je Iran imao 440,9 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto u trenutku kada su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli prve napade na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Koliko je od toga preostalo nije jasno.

Direktor IAEA Rafael Grosi rekao je u martu da se ono što je ostalo od tih zaliha "uglavnom" nalazi u tunelskom kompleksu u Isfahanu, te da njegova agencija vjeruje da je tamo nešto više od 200 kilograma. Takođe se smatra da se dio nalazi u velikom nuklearnom kompleksu u Natanzu, gdje Iran ima dva postrojenja za obogaćivanje.

Drugi zapadni diplomata rekao je: "Tih 440 kilograma HEU i dalje predstavlja razlog za zabrinutost jer omogućava Iranu da relativno brzo dođe do dovoljnih količina za izradu više nuklearnih bombi, budući da je završna faza obogaćivanja relativno brza."

Šef Pentagona Pit Hegset upozorio je iransko rukovodstvo da ih SAD "posmatraju".

"Dok vi raščišćavate objekte pogođene bombama, mi samo postajemo jači", rekao je. "Imate samo ono što imate - vi to znate i mi to znamo".

Obraćajući se direktno iranskom režimu, rekao je da oni mogu "premještati stvari", ali da se time izlažu "budnom oku" Amerikanaca.

"Volite javno da govorite, Irane, da kontrolišete Hormuški moreuz, ali nemate mornaricu", dodao je Hegset.

Hegset kaže da se SAD ponovo naoružavaju "sa više snage nego ranije" i poručuje da Iranu daju izbor da stvari riješi "na lakši ili na teži način".

Kaže da iranska energetska industrija "još nije" uništena i da prijetnje pucanjem na trgovačke brodove "nijesu kontrola, već piraterija".

Dodao je "koliko god bude potrebno, održavaćemo blokadu".

Upitan da li ima bilo kakvih novosti o stanju novog iranskog vrhovnog vođe, Hegset je rekao da njegov status "ostaje isti".

Dodao je da se vjeruje da je Modžtaba Hamnei živ, ranjen i unakažen.

Predsjednik Libana Džozef Aun naglasio je važnost postizanja primirja prije bilo kakvih direktnih pregovora s Izraelom, ali nije potvrdio izvještaje o mogućim razgovorima s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

"Primirje koje Liban traži s Izraelom biće prirodna polazna tačka za direktne pregovore između dvije zemlje", naveo je u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.

"Liban je posvećen smirivanju situacije na jugu i u svim djelovima zemlje, kako bi se zaustavilo gađanje nevinih i nezaštićenih ljudi - žena, muškaraca i djece - i kako bi prestalo uništavanje domova u libanskim selima i gradovima".

Dodao je da će pregovore voditi "isključivo libanske vlasti", što implicira da grupa Hezbolah, koju podržava Iran, neće biti uključena.

Aun je rekao da je povlačenje izraelskih trupa s libanske teritorije "suštinski korak ka učvršćivanju primirja" i da bi to omogućilo libanskoj vojsci da se ponovo rasporedi duž zajedničke granice dvije zemlje.

U međuvremenu i portparol libanskog predsjedništva rekao je, prema navodima CNN-a, da "nije upoznat ni sa kakvim razgovorom" između Džozefa Auna i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Portparol je dodao da bi, ukoliko bi do takvog razgovora došlo, o tome bilo izdato saopštenje.

Izraelski vazdušni udar uništio je posljednji most koji povezuje južni Liban s ostatkom zemlje, javlja zvanična libanska Nacionalna novinska agencija.

Izraelska vojska gađala je most Kasmije preko rijeke Litani i potpuno ga uništila, prenijela je novinska agencija.

Izraelske odbrambene snage (IDF) nijesu odmah komentarisale taj izvještaj, ali su most gađale i 23. marta, nakon što su optužile Hezbolah da ga koristi za prebacivanje boraca i oružja na jug zemlje.

IDF je posljednjih sedmica više puta upozoravao stanovnike južnog Libana da napuste svoje domove i krenu sjeverno od rijeke Zahrani, koja se nalazi oko 10 milja sjeverno od Litanija.

Libanska televizija Al Džadid objavila je da su u toku napori da se organizuje razgovor između Izraela, Libana i Sjedinjenih Američkih Država.

Pozivajući se na diplomatske izvore, Al Džadid navodi da posrednici pokušavaju da uspostave kontakt između izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i libanskog predsjednika Džozefa Auna, a da bi se razgovoru pridružio i američki državni sekretar Marko Rubio. Rubio je u utorak u Vašingtonu bio domaćin prvih razgovora između izraelskih i libanskih zvaničnika u posljednjih nekoliko decenija.

Zvanične potvrde o razgovorima nije bilo, iako je jedna izraelska ministarka jutros rekla lokalnim medijima da će Netanjahu danas razgovarati s Aunom. Libanski zvaničnici su, međutim, privatno rekli da nijesu upoznati ni sa kakvim takvim pozivom.

U saopštenju podijeljenom na društvenim mrežama, Aun je naveo da će primirje koje Liban "zahtijeva od Izraela" služiti kao "prirodna polazna tačka za direktne pregovore između dvije zemlje". Nije se osvrnuo na navode o mogućem razgovoru s izraelskim premijerom.

Iran je obustavio sav izvoz petrohemijskih proizvoda kako bi dao prioritet domaćem snabdijevanju i spriječio nestašice sirovina, prenosi Rojters.

Državna Nacionalna petrohemijska kompanija naložila je firmama da suspenduju izvoz do daljnjeg.

Neka petrohemijska proizvodna središta u Iranu posljednjih sedmica bila su meta izraelskih udara, dok američka pomorska blokada sprečava brodove da koriste iranske luke.

Članica izraelskog bezbjednosnog kabineta Galija Gamliel izjavila je da će premijer Benjamin Netanjahu danas razgovarati s predsjednikom Libana Džozefom Aunom, prenose izraelski mediji.

Taj razgovor će se dogoditi "nakon toliko godina potpunog prekida dijaloga između dvije države, a ovaj potez će, nadamo se, na kraju dovesti do prosperiteta", rekla je ona za izraelski vojni radio, prenosi Times of Israel.

Međutim, više medija prenijelo je da libanski zvaničnici tvrde da nijesu upoznati ni sa kakvim kontaktom ili sastankom s Izraelom.

Neki mediji prenijeli su da libanski zvaničnici tvrde da nijesu upoznati ni sa kakvim kontaktom ili sastankom s Izraelom, nakon što je Donald Tramp na društvenim mrežama saopštio da će izraelski i libanski lideri danas razgovarati.

Agencija AFP prenijela je izjavu zvaničnog izvora iz Libana koji je rekao: "Nijesmo upoznati ni sa kakvim planiranim kontaktom s izraelskom stranom, niti smo o tome obaviješteni putem zvaničnih kanala".

Al Džazira je takođe prenijela izjavu zvaničnog izvora iz Libana da "nema nikakvih informacija" o mogućem telefonskom razgovoru između libanskih i izraelskih lidera ili o drugom sastanku njihovih ambasadora u Vašingtonu nakon razgovora u utorak.

U objavi na Truth Socialu, američki predsjednik je rekao da će izraelski i libanski lideri održati razgovore, ali nije dao nikakve dodatne detalje i nije bilo jasno da li je mislio na šefove država tih zemalja ili na druge zvaničnike. Iz Izraela i Libana nije bilo zvanične potvrde sastanka.

Jutros je izraelska vojska izdala još jedno naređenje stanovnicima juga Libana da napuste to područje zbog "tekućih" vazdušnih udara na ono što je opisala kao ciljeve Hezbolaha, što je drugo takvo upozorenje u posljednja 24 sata.

Portparol Izraelskih odbrambenih snaga na arapskom jeziku Avičaj Adrai pozvao je ljude južno od rijeke Zahrani da napuste svoje domove, poručivši: "Vazdušni udari su u toku dok IDF djeluje velikom silom u tom području".

Donald Tramp kaže da će lideri Izraela i Libana danas održati razgovore, nakon prvih direktnih diplomatskih pregovora tih zemalja u posljednjih nekoliko decenija.

"Pokušavamo da obezbijedimo malo prostora za predah između Izraela i Libana“, objavio je američki predsjednik u srijedu na Truth Socialu. "Prošlo je mnogo vremena otkako su ta dva lidera razgovarala, nekih 34 godine. To će se desiti sjutra", napisao je on juče.

Tramp nije rekao ko će učestvovati niti je dao više detalja. Financial Times je objavio da bi uskoro moglo biti proglašeno primirje, pozivajući se na libanske zvaničnike.

Raniji izvještaji navodili su da izraelski premijer Benjamin Netanjahu razmatra moguće primirje s Libanom nakon pritiska iz Vašingtona.

U međuvremenu, Bijela kuća je demantovala izvještaje da su Sjedinjene Države tražile produženje primirja s Iranom, koje ističe naredne sedmice. Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit rekla je da su razgovori između dvije strane bili "produktivni i da su u toku", te da se SAD "dobro osjećaju kada su u pitanju izgledi za postizanje dogovora".

SAD su takođe saopštile da pooštravaju sankcije protiv iranske naftne industrije. Ministarstvo finansija navelo je da će infrastruktura za transport nafte biti pogođena sankcijama protiv više od dvije desetine ljudi, kompanija i brodova koji su djelovali u mreži naftnog magnata Mohamada Hoseina Šamkanija.

Drugi supertanker pod američkim sankcijama ušao je u Zaliv kroz Hormuški moreuz, pokazuju podaci o brodskom saobraćaju, uprkos američkoj blokadi plovila koja pristaju u iranske luke.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je blokadu u nedjelju nakon što mirovni pregovori između SAD i Irana tokom vikenda u Islamabadu nijesu doveli do sporazuma.

Američka Centralna komanda saopštila je na mreži X da je 10 plovila vraćeno nazad i da nijedan brod nije probio blokadu otkako je počela u ponedjeljak.

Ipak, iranska novinska agencija Fars javila je u srijedu da je iranski supertanker pod američkim sankcijama prošao kroz moreuz ka iranskoj luci Imam Homeini uprkos blokadi. Fars nije identifikovao tanker niti je naveo dodatne detalje o njegovom putovanju, prenosi Rojters.

Prazni veoma veliki tanker za prevoz sirove nafte RHN ušao je u Zaliv u srijedu, pokazuju podaci LSEG-a i Kplera. Nije odmah bilo jasno kuda se tanker, koji može da prevozi dva miliona barela nafte, uputio.

Ulazak tog tankera u Zaliv uslijedio je dan nakon što je tanker Alicia, takođe pod američkim sankcijama, prošao kroz Hormuški moreuz. Podaci Kplera pokazuju da Alicia plovi ka Iraku.

Prema podacima Kplera, oba tankera su tokom posljednjih nekoliko godina prevozila iransku naftu.

Među plovilima koja su bila primorana da se vrate nalazi se i tanker Rich Starry, pod američkim sankcijama, koji se u srijedu vratio u Zaliv, dan nakon što ga je napustio.

Sjedinjene Države upozorile su da bi mogle uvesti sekundarne sankcije kupcima iranske nafte, u očiglednom nastojanju da ojačaju pregovaračku poziciju pred moguće nove razgovore, samo nekoliko sedmica nakon što je Vašington ublažio primjenu pojedinih energetskih sankcija prema Iranu.

Iran bi mogao razmotriti da omogući brodovima slobodnu plovidbu omanskom stranom Hormuškog moreuza bez rizika od napada, u okviru prijedloga koje je ponudio u pregovorima sa SAD, pod uslovom da bude postignut dogovor kojim bi se spriječilo obnavljanje sukoba, rekao je izvor upoznat sa stavovima Teherana.

Analitičari navode da se očekuje da američka blokada smanji iranski izvoz sirove nafte, iako bi Iran, kao članica OPEK-a, mogao sedmicama održavati sadašnji nivo proizvodnje od 3,5 miliona barela dnevno skladištenjem nafte u kopnenim rezervoarima.

Iran je u martu izvozio 1,84 miliona barela sirove nafte dnevno, a do sada je u aprilu isporučivao 1,71 milion barela dnevno, u poređenju sa prosjekom od 1,68 miliona barela dnevno u 2025. godini, prema podacima Kplera.

Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji pozvao je svog iranskog kolegu Abasa Aragčija da uloži napore kako bi bila obnovljena normalna plovidba kroz Hormuški moreuz, tokom telefonskog razgovora u srijedu, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Vang je rekao da iranski suverenitet i bezbjednost u Hormuškom moreuzu treba poštovati i štititi, ali da istovremeno moraju biti garantovani sloboda i bezbjednost plovidbe tim plovnim putem.

On je naveo da u međunarodnoj zajednici postoji jedinstven interes da se obnovi normalna plovidba kroz moreuz, prenosi agencija Rojters.

Situacija se, kako je rekao, nalazi u kritičnoj fazi preobražaja i otvara se prostor za mir.

Kina podržava očuvanje primirja i nastavak pregovora, za koje je rekao da su u interesu Irana, regiona i svijeta.

Vang je dodao da je Kina spremna da nastavi da djeluje kako bi doprinijela smirivanju situacije i unapređenju odnosa među zemljama u regionu.