Delegacija Njemačke s mukom se probija kroz njujoršku gužvu: automobili trube, čuju se sirene, prolaznici gunđaju. Na kraju, njemački ministar spoljnih poslova stiže u Ujedinjene nacije samo nekoliko minuta prije zakazanog termina. Johan Vadeful nalazi se u srcu 80 godina stare institucije, u njenom najmoćnijem tijelu – Savjetu bezbjednosti.
Njegovo trominutno obraćanje posvećeno je pomorskoj bezbjednosti, štetnim posljedicama rata u Iranu i posebno zatvaranju Hormuškog moreuza. Nakon govora, Vadeful sijeda za čuveni sto Savjeta bezbjednosti u obliku potkovice. Ubrzo ga, međutim, mole da se premjesti u redove iza, jer Njemačka nije član Savjeta bezbednosti. Barem ne još.
Zašto je Vadeful ponovo u Njujorku?
Misija njemačkog ministra spoljnih poslova je da vrati svoju zemlju za taj sto na dvije godine – 2027. i 2028. To ne bi bio prvi put: Njemačka (i bivša Zapadna Njemačka) bila je nestalna članica Savjeta šest puta. Bivša Istočna Njemačka jednom.
Stalne članice su SAD, Kina, Rusija, Francuska i Velika Britanija. One imaju pravo veta u Savjetu bezbednosti.
U ekskluzivnom intervjuu za DW, Vadeful je izrazio oprezni optimizam u pogledu šansi Nemačke: „Rekao bih da su šanse dobre, ali ovo je takmičenje i demokratija“, kaže. „Možemo da pobijedimo. Možemo da izgubimo. I jedno i drugo je moguće. Imamo dobre argumente. Aktivni smo u svijetu. Uključeni smo u sistem UN.“
Kako se osvajaju nestalne stolice u Savetu bezbednosti UN?
Od deset nestalnih mjesta u Savjetu bezbjednosti, pet se dodjeljuje na izborima u junu. Ako Njemačka želi jedno od njih, mora da na tajnom glasanju dobije dvotrećinsku većinu od 193 članice.
Kampanja nikada nije jednostavna – previše je promjenljivih, saveza i zahtjeva. Ovoga puta je još komplikovanije, jer je Njemačka kandidaturu objavila relativno kasno. Grupa zapadnoevropskih i drugih država već se ranije dogovorila oko Austrije i Portugalije, pa će podrška morati da dođe iz drugih regiona.
Vadeful, izgleda, polaže nade u afričku grupu, najveći blok sa 54 glasa u UN. Tokom 29‑časovne posjete Njujorku planirani su brojni bilateralni sastanci, a posebno važan je susret sa predstavnicima Afričke unije.
On podsjeća na ulogu Njemačke kao jednog od najvećih donatora u svijetu, ali naglašava da poruka nije samo novac: „Slogan je, rekao bih – izaberite zemlju koja ima iskustvo i interes da razumije druge zemlje i druge kontinente“, objašnjava za DW.
Još jedan faktor koji bi mogao da pomogne jeste njemačka podrška zahtjevu Afričke unije za dva stalna mjesta u Savjetu bezbjednosti -u okviru šire reforme UN.
Da li su Ujedinjene nacije i dalje relevantne?
Postavlja se i pitanje da li je sav taj napor vredan u vrijeme kada izgleda da dominira „zakon jačeg“.
„Naravno da smo pod pritiskom“, priznaje Vadeful. „Sistem UN je pod pritiskom, ali diplomatija je i dalje veoma važna kako bi se spriječilo da zakon džungle pobijedi.“
Uprkos ratovima, od Ukrajine, preko Sudana, pa do Bliskog istoka, mnogi u UN se nadaju da će se međunarodni poredak zasnovan na pravilima oporaviti.
Njemačka, čini se, tiho pokušava da bude jedan od nosilaca tog mogućeg oporavka. A smatra da bi idealno bilo – s mjestom u Savjetu bezbjednosti.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
