Iran je danas saopštio da će odgovoriti "dugim i bolnim udarima" na američke položaje ako Vašington obnovi napade, a takođe je ponovo potvrdio kontrolu nad Hormuškim moreuzom, što komplikuje američke planove za koaliciju koja bi ponovo otvorila taj plovni put, piše agencija Rojters.
Dva mjeseca od početka američko-izraelskog rata s Iranom, taj ključni pomorski kanal ostaje zatvoren, čime je prekinuto 20 odsto svjetskih isporuka nafte i gasa. To je dovelo do skoka globalnih cijena energije i pojačalo zabrinutost zbog rizika od ekonomskog pada.
Napori da se sukob riješi dospjeli su u ćorsokak, uz prekid vatre koji je na snazi od 8. aprila, ali Iran i dalje blokira moreuz kao odgovor na američku pomorsku blokadu iranskog izvoza nafte, ekonomsku žilu kucavicu te zemlje.
Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi danas da dobije brifing o planovima za niz novih vojnih udara na Iran kako bi ga primorao da pregovara o okončanju sukoba, rekao je jedan američki zvaničnik Rojtersu.
Takve opcije dugo su dio američkog planiranja, ali izvještaji o predloženom brifingu, koje je kasno u srijedu prvi objavio portal Aksios, u početku su podstakli veliki rast cijena nafte, pri čemu je referentni ugovor za sirovu naftu Brent LCOc1 u jednom trenutku dostigao više od 126 dolara po barelu. Kasnije je pao na oko 114 dolara.
Svaki američki napad na Iran, čak i ako bude ograničen, pokrenuće "duge i bolne udare" na američke položaje u regionu, rekao je visoki zvaničnik Revolucionarne garde.
"Vidjeli smo šta se dogodilo vašim regionalnim bazama, vidjećemo isto to i s vašim ratnim brodovima", prenijeli su iranski mediji riječi komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Madžida Musavija.
Iran namjerava da zadrži kontrolu nad moreuzom
Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei rekao je u pisanoj poruci Irancima da će Teheran, pod novim upravljanjem moreuzom, eliminisati "zloupotrebe plovnog puta od strane neprijatelja", ukazujući da zemlja namjerava da zadrži kontrolu nad njim.
"Strancima koji dolaze sa hiljada kilometara udaljenosti... tamo nije mjesto, osim na dnu njegovih voda", rekao je.
Cijene Brenta su se udvostručile od početka rata 28. februara, podstičući inflaciju i podižući cijene goriva na politički bolne nivoe širom svijeta.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš upozorio je da bi, ako se poremećaj izazvan zatvaranjem produži do sredine godine, globalni rast opao, inflacija porasla, a još desetine miliona ljudi bile gurnute u siromaštvo i ekstremnu glad.
"Što je duže ova vitalna arterija blokirana, to će biti teže poništiti štetu", rekao je novinarima u Njujorku.
Tramp se u petak 1. maja suočava s formalnim američkim rokom da okonča rat ili pred Kongresom obrazloži njegovo produženje. Međutim, analitičari i pomoćnici u Kongresu rekli su da očekuju da će ili obavijestiti Kongres da planira produženje od 30 dana ili jednostavno ignorisati rok.
Niz opcija
Osim što blokira gotovo sav saobraćaj kroz moreuz, izuzev sopstvenih brodova, Iran je lansirao dronove i rakete na Izrael, kao i na američke baze, infrastrukturu i kompanije povezane sa SAD u zalivskim državama.
Još jedan plan koji će biti predstavljen Trampu podrazumijeva upotrebu kopnenih snaga za preuzimanje dijela Hormuškog moreuza kako bi bio ponovo otvoren za komercijalnu plovidbu, objavio je Aksios. Zvaničnici su rekli da Tramp takođe razmatra produženje američke blokade Irana ili proglašenje jednostrane pobjede.
Kao znak da SAD takođe predviđaju scenario u kojem bi neprijateljstva prestala, depeša Stejt departmenta pozvala je partnerske zemlje da se pridruže novoj koaliciji pod nazivom Maritime Freedom Construct (MFC), koja bi omogućila brodovima da plove moreuzom.
"MFC predstavlja ključni prvi korak u uspostavljanju poslijeratne pomorske bezbjednosne arhitekture za Bliski istok", navodi se u depeši, koja je trebalo da bude usmeno prenijeta partnerskim državama do 1. maja.
Francuska, Britanija i druge zemlje vodile su razgovore o doprinosu takvoj koaliciji, ali su saopštile da su spremne da pomognu u otvaranju moreuza tek kada se sukob završi.
Pitanje Libana
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči i predsjednik libanskog parlamenta Nabih Beri razgovarali su danas telefonom o razvoju događaja u Libanu i regionu, kao i o pregovaračkom procesu u Islamabadu.
Aragči je rekao da je zaustavljanje izraelskih napada na Liban dio razumijevanja o prekidu vatre između Irana i SAD i da će ostati ključno pitanje u svakom budućem procesu, objavljeno je na njegovom Telegram nalogu. U Libanu je na snazi krhki prekid vatre, koji ograničava sukobe između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah, koju podržava Iran.
Pakistan, kao posrednik, pokušava da izbjegne eskalaciju dok SAD i Iran razmjenjuju poruke o mogućem sporazumu, rekao je u srijedu jedan pakistanski izvor. Tramp je rekao da Iran ne može imati nuklearno oružje, dok Teheran tvrdi da su njegove nuklearne ambicije miroljubive.
Najnovija iranska ponuda za rješavanje rata ostavila bi raspravu o njegovom nuklearnom programu po strani dok se sukob formalno ne okonča i ne riješe pitanja plovidbe.
To nije ispunilo Trampov zahtjev da se nuklearno pitanje riješi na samom početku.
Američki predsjednik Donald Tramp suočava se sa rokom koji ističe u petak 1. maja da okonča rat s Iranom ili da pred Kongresom obrazloži njegovo produženje, ali taj datum će najvjerovatnije proći bez promjene toka sukoba koji je prerastao u zastoj oko pomorskih ruta, piše danas agencija Rojters.
Okončanje rata izgleda veoma malo vjerovatno, navodi Rojters.
Umjesto toga, analitičari i pomoćnici u Kongresu rekli su da očekuju da Tramp ili obavijesti Kongres da planira produženje od 30 dana, ili da ignoriše rok, pri čemu bi njegova administracija tvrdila da je trenutni prekid vatre s Teheranom označio kraj sukoba.
Kao i većina politika u duboko podijeljenom Kongresu, ratna ovlašćenja postala su izrazito stranačko pitanje, pri čemu opozicione demokrate pozivaju Kongres da ponovo potvrdi svoje ustavno pravo da objavljuje rat, dok republikanci optužuju demokrate da pokušavaju da iskoriste Zakon o ratnim ovlašćenjima kako bi oslabile Trampa.
Demokrate su od početka rata 28. februara više puta pokušavale da usvoje rezolucije kojima bi se Tramp primorao da povuče američke snage ili dobije odobrenje Kongresa. Ali Trampovi republikanci, koji imaju tijesnu većinu u Senatu i Predstavničkom domu, gotovo jednoglasno su ih odbacili.
Prema Rezoluciji o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsjednik SAD može voditi vojnu akciju samo 60 dana prije nego što je okonča, obrati se Kongresu za odobrenje ili zatraži produženje od 30 dana zbog "neizbježne vojne potrebe u vezi s bezbjednošću Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država".
Sukob s Iranom počeo je 28. februara, kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD) započeli vazdušne napade na Iran. Tramp je formalno obavijestio Kongres o sukobu 48 sati kasnije, kako zakon nalaže, čime je počeo da teče rok od 60 dana, koji ističe 1. maja.
Krhki prekid vatre
Tramp bi danas trebalo da dobije brifing o planovima za nove vojne udare na Iran, kako bi ga primorao da pregovara o okončanju sukoba, rekao je jedan američki zvaničnik Rojtersu.
Ukoliko se borbe nastave, Tramp može reći zakonodavcima da je pokrenuo novi rok od 60 dana, što su predsjednici iz obje stranke više puta činili otkako je Kongres usvojio Zakon o ratnim ovlašćenjima, uprkos vetu tadašnjeg predsjednika Ričarda Niksona, kao odgovor na Vijetnamski rat.
Ni taj sukob nije odobrio Kongres.
Iran je danas saopštio da će, ako Vašington obnovi napade, odgovoriti "dugim i bolnim udarima" na američke položaje, što komplikuje nade Vašingtona da će formirati međunarodnu koaliciju za otvaranje Hormuškog moreuza.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je rat s Iranom nepopularan među Amerikancima, šest mjeseci uoči novembarskih izbora koji će odrediti ko će kontrolisati Kongres naredne godine.
Trampov rejting odobravanja pao je ovog mjeseca na najniži nivo u njegovom sadašnjem mandatu, dok su Amerikanci sve nezadovoljniji troškovima života i za više cijene krive rat.
Međutim, Tramp i dalje čvrsto kontroliše svoju stranku i malo republikanaca se usprotivilo njegovoj politici. Osim toga, republikanci snažno podržavaju Izrael, koji takođe napada Iran, i pozdravljaju slabljenje Irana, ogorčenog neprijatelja SAD.
"To je partijska podjela, jasno i jednostavno", rekao je Kristofer Prebl, viši saradnik tink-tenka Stimson Centar u Vašingtonu. "Republikanci odbijaju da prkose predsjedniku, jednostavno je tako."
"Aktivni razgovori"
Bijela kuća nije saopštila kako planira da postupi, niti da li će zatražiti od Kongresa da odobri upotrebu vojne sile protiv Irana.
"Administracija vodi aktivne razgovore s Kapitol hilom o ovoj temi. Članovi Kongresa koji pokušavaju da osvoje političke poene uzurpiranjem ovlašćenja vrhovnog komandanta samo bi potkopali američku vojsku u inostranstvu, što nijedan izabrani zvaničnik ne bi trebalo da želi", rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće pod uslovom anonimnosti, navodi Rojters.
Ustav SAD propisuje da samo Kongres, a ne predsjednik, može objaviti rat, ali se to ograničenje ne odnosi na kratkoročne operacije ili na suprotstavljanje neposrednoj prijetnji.
Nekoliko republikanaca koji su do sada glasali protiv rezolucija o ratnim ovlašćenjima reklo je da bi poslije 1. maja mogli preispitati stav.
Republikanski senator Džon Kertis iz Jute objavio je esej u kojem je naveo da podržava Trampove poteze, ali da ne bi podržao nastavak vojnih akcija poslije isteka roka bez odobrenja Kongresa.
Drugi su, međutim, rekli da žele da sačekaju prije nego što djeluju.
Senator Džon Tun iz Južne Dakote, lider republikanske većine u Senatu, rekao je da bi bilo "idealno" kada bi Vašington i Teheran mogli postići mirovni sporazum, iako je novinarima kazao da nije isključio moguće glasanje o odobravanju rata.
"Slušamo, očigledno pokušavamo da ostanemo uključeni u ono što se dešava i dobijamo redovne informacije od administracije o napretku", rekao je Tun novinarima.
Demokratski lider u Senatu Čak Šumer iz Njujorka bio je jedan od predlagača rezolucija kojima se traži okončanje rata.
"Republikanci znaju da je Trampovo vođenje ovog rata katastrofa. Vide koliko američki narod sada trpi", rekao je on u govoru u Senatu, govoreći o oštrom rastu cijena benzina i drugih proizvoda.
"Koliko rezolucija o ratnim ovlašćenjima demokrate treba da predlože prije nego što republikanci u Senatu učine ono što je ispravno?", upitao je Šumer.
Visoki zvaničnik Revolucionarne garde izjavio je u četvrtak, kako su prenijeli državni mediji, da bi svaki američki napad na Iran, čak i ograničen, doveo do „dugih i bolnih udara“ na američke položaje u regionu.
„Vidjeli smo šta se desilo vašim regionalnim bazama, vidjećemo da se isto dogodi i vašim ratnim brodovima“, dodao je komandant Vazdušno-kosmičkih snaga Majid Mousavi, prenijela je mreža Student News Network.
On je reagovao na izvještaj Axios-a da je američka vojska pripremila plan za „kratak i snažan“ talas napada na Iran.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda izjavio je da podržava pridruživanje svoje zemlje američkoj misiji slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu, dodajući da će taj prijedlog iznijeti pred Savjet za odbranu baltičke države.
(Reuters)
SAD vrši pritisak na druge zemlje da formiraju međunarodnu koaliciju za obnovu slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu, prema depeši Stejt departmenta u koju je Reuters imao uvid, dok su cijene nafte porasle na najviši nivo u više od četiri godine zbog strahovanja od dugoročnijih poremećaja u globalnom snabdijevanju gorivom, javlja Reuters.
NE PROPUSTITE
Pošto su pregovori zastali, američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi u četvrtak da bude informisan o planovima za niz novih vojnih napada na Iran, u nadi da će se Teheran vratiti pregovorima, objavio je Axios kasno u srijedu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
