Predsjednik SAD Donald Tramp u srijedu je tvrdio da Iran „pregovara posljednjim snagama“ i insistirao da ga poslanički izbori u novembru neće natjerati da žuri sa sporazumom o okončanju skoro tromjesečnog rata koji je izazvao teškoće širom svijeta.
Govoreći na početku sastanka svog kabineta, Tramp je izrazio uvjerenje da je sporazum s Iranom blizu.
Predsjednik traži sporazum koji će ponovo otvoriti Ormuski moreuz i pružiti mu vjerodostojan argument da je iranski nuklearni kapacitet dovoljno smanjen kako bi proglasio pobjedu SAD, čime bi se okončao rat politički štetan za vladajuće Republikance.
Ali, kako sada stvari stoje, Trampu prijeti da otkrije da će se rat koji je poveo završiti nezadovoljavajuće po njega.
Sporazum koji je u nastajanju odlaže mnoga ključna pitanja i već je izložio republikanskog predsjednika žestokim kritikama – čak i nekih njegovih pristalica – da će iranski tvrdokorni lideri izaći iz sukoba potučeni, ali ohrabreni.
Sve kulminira baš kada u fokus stižu izbori koji će odrediti kontrolu nad Kongresom, dok Republikanci brinu da rastući troškovi i cijene goriva pomračuju raspoloženje američkog biračkog tijela.
Ali Tramp je u srijedu odbacio ideju da će predstojeći izbori oblikovati njegovu iransku strategiju.
„Mislili su (Iranci) da ću izdržati manje nego oni: ‘On ima izbore’“, rekao je Tramp i nastavio: „Ne zanimaju me izbori“.
Tramp je priznao da još ima posla oko sporazuma, ali je govorio sa izvjesnom sigurnošću da će ga dvije strane postići.
„Oni (Iranci) jako žele da postignu dogovor“, rekao je Tramp. „Do sada nijesu stigli do toga. Nijesmo zadovoljni time, ali bićemo – ili to, ili ćemo morati jednostavno da završimo posao“, rekao je, aludirajući na nastavljanje rata.
Pregovori su se dodatno iskomplikovali pošto su američke snage u ponedjeljak izvele ono što je Pentagon nazvao „odbrambenim“ napadima na iranska mjesta za lansiranje raketa i čamce za postavljanje mina u moru. SAD su saopštile da su djelovale „uzdržano“ zbog višenedjeljnog primirja, dok je Iran osudio napade kao „znak loše vjere i nepouzdanosti“.
Dok Tramp insistira da je dogovor na dohvat ruke, čini se da postoji ogromna udaljenost između SAD i Irana po nekoliko ključnih pitanja. Predsjednik se takođe suočava sa pitanjima svojih republikanskih saveznika koji su rekli da uslovi iz nacrta sporazuma djeluju previše povoljno za Teheran.
Oni se protive jer kažu da uslovi previše podsjećaju na nuklearni sporazum koji je sa Iranom postigao demokratski predsjednik Barak Obama, a koji je Tramp odbacio tokom svog prvog mandata.
Prema potencijalnom sporazumu, Teheran bi pristao da se odrekne svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma – ključnog Trampovog zahtjeva – u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Jedan zvaničnik rekao je da će način na koji će Iran odustati od uranijuma biti predmet daljih razgovora tokom 60 dana nakon potpisivanja. Dio uranijuma vjerovatno bi bio razblažen, dok bi ostatak bio prebačen u neku treću zemlju, rekao je taj zvaničnik.
Tramp je rekao da mu „ne bi bilo prijatno“ da Rusija ili Kina preuzmu iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma. Te dvije države imaju najbliže odnose sa Teheranom, a nuklearni analitičari rekli su da bi mogle biti potencijalno prihvatljiva treća strana za Islamsku Republiku da preuzmu njen obogaćeni uranijum na osnovu potencijalnog sporazuma.
Iran ima 440,9 kilograma uranijuma koji je obogaćen do 60 odsto čistoće, te je potreban samo kratak tehnički korak do nivoa obogaćenja za oružje od 90 odsto, prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Iran se nije javno obavezao da će se odreći svog uranijuma.
Još jedno ključno neriješeno pitanje jeste da li će prekid vatre SAD – Iran obuhvatiti i operacije Izraela protiv Hezbolaha, militantne grupe koju podržava Iran u Libanu. Iran je insistirao da Liban mora biti obuhvaćen svakim sporazumom o prekidu vatre dogovorenim sa Sjedinjenim Državama.
Čini se da administracija SAD ostavlja izvjestan prostor za manevrisanje po pitanju Libana. Memorandum o razumijevanju koji se pojavio poziva na prekid vatre između SAD i njihovih saveznika protiv Irana i njegovih saveznika, poput Hezbolaha, ali takođe naglašava pravo Izraela da djeluje protiv neposrednih prijetnji i u samoodbrani.
Premijer Benjamin Netanjahu u utorak je objavio da izraelska vojska „produbljuje operacije“ u Libanu. Tokom noći, izraelska vojska sukobila se sa militantnom grupom Hezbolah, koju podržava Iran, duž strateški važne rijeke Litani u južnom Libanu, dok su izraelske trupe prodirale dalje na sjever od nje.
Džonatan Konrikus, bivši portparol Izraelskih odbrambenih snaga, rekao je da Izrael očekuje da će Iran brzo usmjeriti svako ublažavanje sankcija na obnavljanje svojih vojnih kapaciteta i jačanje svojih saveznika, uključujući Hezbolah i Hamas u Gazi.
„Nijesmo završili s borbom jer iranski režim nije pao“, rekao je Konrikus, viši saradnik Fondacije za odbranu demokratija, vašingtonskog instituta tvrdog krila.
Tramp je u srijedu takođe potvrdio svoj poziv da sporazum treba da uključuje zahtjev da se nekoliko dodatnih zemalja, uključujući Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Pakistan, pridruže Abrahamovim sporazumima, postignutim uz posredovanje SAD tokom Trampovog prvog mandata, čiji je cilj normalizacija diplomatskih i ekonomskih odnosa sa Izraelom.
„Mi, znate, snažno zahtijevamo da se pridruže“, rekao je Tramp.
Trampov optimizam da bi druge bliskoistočne i većinski muslimanske zemlje uskoro mogle potpisati te sporazume mogao bi biti preambiciozan.
Na primjer, Saudijska Arabija, najznačajnija sila u arapskom svijetu i dugo smatrana najvećim dostignućem normalizacije s Izraelom – ako bi do nje došlo – insistirala je da uspostavljanje garantovanog puta ka palestinskoj državi ostane preduslov. Tome se Izrael žestoko protivi.
Tramp je tokom razgovora sa liderima bliskoistočnih saveznika tokom vikenda insistirao na Abrahamovim sporazumima.
Barbara Lif, penzionisana ambasadorka SAD u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i visoka zvaničnica Stejt departmenta tokom demokratske administracije predsjednika Džoa Bajdena, rekla je da su joj zvaničnici iz zemalja Zaliva koji su razgovarali s Trampom rekli da je njegov nastup dočekan „ćutanjem od zaprepašćenja“.
Druga osoba osporila je to i rekla da su neki arapski saveznici pozitivno odgovorili na predsjednikov poziv da se pridruže sporazumima.
Lif, istaknuta diplomatska saradnica u Institutu za Bliski istok, rekla je da bliskoistočni saveznici Sjedinjenih Država smatraju da će Iran vjerovatno iskoristiti svaki novac od ublažavanja sankcija za jačanje svojih vojnih snaga. Ipak, oni su podržali Trampove napore da okonča rat.
„Oni ne vide drugi izlaz“, rekla je Lif o američkim saveznicima u regionu. „I ne vide drugi izlaz zbog mnogih grešaka koje su predsjednik i njegova administracija do sada napravili u vođenju tog rata“, kazala je ona.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
