ODRŽAN SAMIT NA ALJASCI

Arktički savjet: Sjeverni pol se zagrijeva duplo brže od globalnog prosjeka

Tokom sastanka u Ferbensku u obližnjem parku su se okupili demonstranti koji su se protivili prisustvu Tilersona, nekadašnjeg predsjednika naftne kompanije Ekson Mobajl
159 pregleda 0 komentar(a)
Arktik sjeverni pol, Foto: Reuters
Arktik sjeverni pol, Foto: Reuters
Ažurirano: 12.05.2017. 09:12h

Arktik se zagrijeva dvostruko brže od globalnog prosjeka, a klimatske promjene su najveća prijetnja biodiverzitetu Sjevernog pola, navodi se u "Ferbenks deklaraciji 2017", koju su juče usvojile zemlje Arktičkog savjeta.

Deklaraciju na devet strana, u kojoj se ističe važnost smanjenja emisije metana i čađi, potpisali su u Ferbenksu na Aljasci predstavnici svih osam Arktičkih nacija.

Državni sekretar Reks Tilerson, iako je potpisao deklaraciju u kojoj se ponovo apeluje na svijet da se pozabavi globalnim otopljavanjem, upozorio je da SAD neće žuriti sa donošenjem odluka vezanim za globalno zagrijevanje.

On je rekao da SAD ponovo razmatraju nekoliko važnih pitanja, uključujući i to na koji način će Trampova administracija pristupiti problemu klimatskih promjena.

"Mi cijenimo to što svako od vas ima važan stav i trebalo bi da znate da smo mi odvojili vrijeme da razumijemo vaše razloge za zabrinutost. Nećemo žuriti sa odlukom. Donijećemo ispravnu odluku za SAD", rekao je Tilerson drugim predstavnicima savjeta, među kojima su i domorodačka plemena polarnog kruga.

Arkitički savjet će nastaviti da bude značajna platforma dok Trampova administracija razmišlja, rekao je on.

Ciljevi ovog savjeta su održivi razvoj i zaštita životne sredine na Arktiku. Savjet ne donosi zakone niti dodjeljuje sredstva, a njegove odluke moraju biti jednoglasne. SAD, koje spadaju u taj savjet zbog Aljaske, u ovom tijelu su zajedno sa Kanadom, Rusijom, Danskom, Finskom, Islandom, Norveškom i Švedskom.

Švedska ministarka spoljnih poslova Margo Valstrom izjavila je nakon sastanka sa Tilersonom da ima nade da SAD imaju dobre namjere za region.

"On je rekao da moraju prvo da formiraju svojku klimatsku politiku i da onda odluče o sporazumu iz Pariza i kako to na njega utiče - i mislim da to zvuči razumno", rekla je ona.

Tokom sastanka u Ferbensku u obližnjem parku su se okupili demonstranti koji su se protivili prisustvu Tilersona, nekadašnjeg predsjednika naftne kompanije Ekson Mobajl.

"Moja poruka Tilersonu je: Aljaska ne bi trebalo da bude na prodaju zbog onoga što je naše na zemlji. Ovo je mjesto divno, i ovo je mjesto delikatno i ono što se već sada dešava na Arktiku uticaće na ostatak zemlje. I to je nauka", rekla je jedna od demonstranata Hana Hil.

Predsjednik Tramp je krajem aprila potpisao uredbu kojom se proširuje operacija bušenja za naftu i gas u vodama Arktičkog okeana i Atlantika, što je bio još jedan u nizu koraka da se uruši nasljeđe prethodnog predsjednika Obame, koji je borbu protiv klimatskih promjena načinio jednim od prioriteta.

Tramp je zatražio od svojih zvaničnika da pregledaju lokacije za bušotine koje se nalaze na zaštićenim područjima i nacionalnim parkovima. U to spadaju i veliki djelovi Arktičkog okeana u kome je Obama trajno zabranio bušotine.

Tramp je takođe potpisao uredbu kojom traži reviziju morskih nacionalnih parkova i utočišta za morske životinje, stvorene u posljednjih 10 godina i zabranio stvaranje novih.

Stanovnici Aljaske, prve na udaru klimatskih promjena, pozvali su američkog predsjednika da razmisli na duže staze, jer čvrsto vjeruju da su klimatske promjene ozbiljan problem.

"Trebalo bi da se odvoje od svojih saradnika iz biznisa sa naftom i da počnu da slušaju stanovnike Aljaske, na primjer, i građane svijeta koji su zainteresovani za ove probleme", rekao je penzionisani profesor matematike sa Univerziteta u Aljasci Pet Lambert, noseći zajedno sa ostalim učesnicima demonstracija transparent sa natpisom "Dobrodošli na liniju fronta u borbi sa klimatskim promjenama".