Nade izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da će se održati na vlasti nakon izbora planiranih za ovu jesen odavno su poljuljane, ali je privremeni sporazum SAD sa Iranom unio dodatnu komplikaciju.
Predsjednik SAD Donald Tramp odlučio je da okonča ratove s Iranom i Libanom mnogo prije nego što su ostvareni izraelski ciljevi, pa Netanjahuova tvrdnja iz marta da „mijenjamo lice Bliskog istoka“ sve više djeluje prazno.
Već suočen s optužbama za korupciju, domaćim političkim kontroverzama i kritikama zbog bezbjednosnih propusta tokom napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, sada će se suočiti sa sudom birača o tome kako je vodio ratove i odnose Izraela sa SAD, njegovim najvažnijim saveznikom.
Netanjahu (76) je ove sedmice potvrdio da namjerava ponovo da se kandiduje na izborima koji moraju biti raspisani do oktobra.
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je njegova desničarska koalicija na putu da izgubi, ali u parlamentarnom sistemu kojim je, uz prekide, dominirao još od devedesetih godina, malo ko u Izraelu bi ga potpuno otpisao kao nekoga ko može da sastavi novu vladu.
Kako god se izbori odvijali, izraelski premijer s najdužim stažom, koga su pristalice nekada zvale „kralj Bibi“, već je najznačajniji lider novije istorije Izraela i meta neizmjernog bijesa kritičara.
Netanjahuova stranka Likud predstavlja ga kao bezbjednosnog jastreba koji se odupirao zahtjevima za palestinskom državom, dok je zagovarao napade na izraelskog neprijatelja Iran i njegove regionalne saveznike.
„Neće biti palestinske države zapadno od rijeke Jordan“, rekao je Netanjahu 2025, dodajući: „Godinama sam sprečavao stvaranje te terorističke države, uprkos ogromnom pritisku.“
Njegov imidž jastreba narušen je bezbjednosnim propustima uoči napada Hamasa, za koje nije preuzeo odgovornost, kao i ratovima koji su donijeli vojne uspjehe, ali ne i trajne pobjede. Desetine hiljada ljudi ubijene su u izraelskim napadima u Gazi i Libanu, a broj poginulih izraelskih vojnika najveći je u posljednjih nekoliko decenija.
Domaći kritičari tvrde da je Netanjahu skrenuo fokus bezbjednosnih snaga sa granice sa Gazom i zanemario Hamas kao stvarnu prijetnju.
Iako su Izraelci uglavnom podržavali rat u Gazi, mnogi su se okrenuli protiv načina na koji ga je Netanjahu vodio. Među kritičarima koji su tvrdili da mu nedostaje jasan strateški plan bili su i neki istaknuti generali i porodice talaca.
Ubistva lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha i iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, proslavljena su u Izraelu. Ali Hamas i dalje kontroliše veliki dio Gaze, revolucionarne teokrate i dalje vladaju Iranom, a Hezbolah je opstao u Libanu.
„Netanjahu je izgubio rat. Netanjahu nije ispunio obećano – u trenutku istine se slomio“, rekao je lider opozicije Jair Lapid nakon što je Tramp nametnuo novo primirje između Izraela i Hezbolaha kao dio svog sporazuma sa Iranom.
Netanjahu takve kritike odbacuje kao dio kampanje čiji je cilj da se umanje izraelska dostignuća. Upozoravajući na potencijalnu nuklearnu prijetnju iz Irana, rekao je: „Da nismo djelovali na vrijeme i ogromnom silom – danas nas ne bi bilo.“
Razaranje Gaze izazvalo je u inostranstvu optužbe za genocid, koje Izrael odbacuje, kao i nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine, što je on nazvao apsurdnim.
Iako je uporno nastojao da obezbijedi podršku Zapada Izraelu, istovremeno je izazivao nezadovoljstvo američkih predsjednika i drugih svjetskih lidera. Jedan biograf citirao je bivšeg predsjednika SAD Džoa Bajdena koji ga je privatno nazvao „kučkinim sinom“ i „prokleto lošim tipom“.
Širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i napadi na Palestince tamo u međuvremenu su podstakli međunarodne pozive da se oživi mirovni proces.
Ubistva lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha i iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, proslavljena su u Izraelu. Ali Hamas i dalje kontroliše veliki dio Gaze, revolucionarne teokrate i dalje vladaju Iranom, a Hezbolah je opstao u Libanu
Bijes je prisutan s obje strane - mnogi Izraelci smatraju da su zapadne kritike njihove kampanje u Gazi poslije Hamasovog napada bile nepravedne. Suparnički političari optužuju Netanjahua da popušta pod pritiskom SAD.
Međutim, u SAD su njegove bliske veze s Republikanskom partijom i napadi na demokrate doprinijeli narušavanju višedecenijske dvostranačke podrške među političarima. Podrška Izraelu opada među biračima obje partije.
Tramp, predsjednik SAD s kojim je bio najbliži, nazvao ga je „je*eno ludim“ tokom telefonskog razgovora u junu.
Rođen u porodici uglednog istoričara, Netanjahu je pohađao školu u SAD prije nego što se pridružio istoj elitnoj komandnoj jedinici kao njegov stariji brat Joni, koji je poginuo predvodeći akciju spasavanja putnika iz otetog aviona u Entebeu u Ugandi 1976. godine. Netanjahu je rekao da je taj događaj „promijenio njegov život“.
Pokazao se veoma vještim u surovom svijetu izraelske politike, oslanjajući se na osjećanja i političke reflekse svoje ključne biračke baze u radničkim gradovima i jevrejskim naseljima.
Postao je najmlađi izraelski premijer 1996. godine, okupivši koaliciju naseljenika, bezbjednosnih jastrebova, ultraortodoksnih i probiznis birača. Nadživio je mnoge protivnike, sastavljajući niz koalicija i nemilosrdno odbacujući bivše saveznike.
Opterećen suđenjem za korupciju, Netanjahu je 2022. osvojio istorijski šesti mandat, uvodeći u vladu nacionalističke partije s otvoreno ekspanzionističkom agendom. Njihovi pokušaji da oslabe Vrhovni sud izazvali su 2023. najveće proteste u istoriji Izraela.
Netanjahu je nastojao da svoje nasljeđe izgradi kroz Abrahamove sporazume - dogovore iz 2020. čiji je cilj bio normalizacija ili proširenje odnosa sa četiri arapske zemlje. Nadao se da će postići mir s arapskim svijetom, a da ne mora da prihvati palestinsko samoopredjeljenje.
Međutim, napad Hamasa 2023. i rat u Gazi to su učinili nemogućim, a pošto je ugled Izraela na Zapadu ozbiljno narušen, njegovo nasljeđe sada će biti mnogo žešće osporavano.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
